Matić upozorio na "boksitno polje" u Kruševu i tražio reviziju dokumenata, Ministarstvo: 'Riječ je o smanjenju i sanaciji'

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine Zadarske županije vijećnici su dobili pisane odgovore na pitanja postavljena na aktualnom satu prethodne sjednice. Među njima i pitanje vijećnika Ivana Matića, koji je na 4. sjednici Skupštine 11. prosinca 2025. upozorio na slučaj eksploatacijskog polja boksita “Kruševo” na području Grada Obrovca te od županijske izvršne vlasti zatražio da se, kako je rekao, “revidiraju svi dokumenti” povezani s rješenjem izdanom u srpnju 2025. godine.

Matić je u izlaganju podsjetio i na svoju raniju inicijativu za osnivanje dodatnog odbora koji bi se bavio pravovremenim informiranjem članova Skupštine i javnosti o intervencijama u prostoru. Kazao je da tada, prema dobivenom odgovoru, “za tim nije bilo potrebe” zbog postojećih institucija i inspekcija, no ustvrdio je da noviji događaji i istrage koje se spominju u javnosti pokazuju upravo suprotno.

U fokusu Matićeva pitanja bilo je rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja boksita u Kruševu te navodi da se ono temelji na nalazima Državnog inspektorata i Ministarstva gospodarstva. Vijećnik je ustvrdio da se radi o gotovo 200 hektara te da se unutar obuhvata nalazi velik broj katastarskih čestica, uključujući i privatne parcele. Pozvao je stanovnike i vlasnike zemljišta da provjere jesu li njihove čestice obuhvaćene, navodeći da je i sam pronašao česticu svog pretka.

Županu je uputio apel da se, s obzirom na sumnje u korupciju o kojima je govorio, pokrene provjera i “revidiranje” dokumentacije vezane uz projekt, naglašavajući da bi se time zaštitili interesi Zadarske županije.

Županija zatražila očitovanja Ministarstva i Državnog inspektorata

Na Matićevo pitanje odgovorio je Martin Varenina, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove. U odgovoru je navedeno da je Županija zatražila očitovanja nadležnih tijela, Ministarstva gospodarstva i Državnog inspektorata RH, te ih dostavila u prilogu.

Ministarstvo gospodarstva u svom očitovanju navodi da iz vijećničkog pitanja “nije razvidno koji je konkretan upit” prema Ministarstvu, pa se očitovalo načelno. Ističu da su svi podaci iz nadležnosti Sektora za rudarstvo, uključujući rješenja, ugovore i projektnu dokumentaciju, javno dostupni na mrežnim stranicama Jedinstvenog informacijskog sustava mineralnih sirovina (WebGIS/JISMS).

Ministarstvo također navodi da eksploatacijsko polje boksita “Kruševo” nije novost: prvi put je, prema njihovim podacima, odobreno još 5. srpnja 1961. godine tadašnjem poduzeću Boksitni rudnici Obrovac, pri čemu je površina iznosila približno 500 hektara.

Za sadašnje stanje navode da trgovačko društvo FASSA d.o.o. Obrovac ima važeći ugovor o koncesiji sklopljen 24. kolovoza 2016. godine, s rokom do 24. kolovoza 2056. godine, te da je ugovor sklopljen sukladno važećim propisima, uz prethodnu studiju utjecaja na okoliš, rješenje o prihvatljivosti zahvata, lokacijsku dozvolu i ugovore o pravu služnosti.

Ključna tvrdnja Ministarstva je da rješenje od 28. srpnja 2025. utvrđuje površinu eksploatacijskog polja od 210,36 hektara, sastavljenu od šest poligona koji predstavljaju “nesanirane kratere” nastale tijekom eksploatacije 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Dodaju i da je ovlašteniku nametnuta obveza sanacije tih dijelova, nakon čega bi se površina trebala smanjiti na približno 60 hektara. Ministarstvo napominje i da su imovinsko-pravni odnosi riješeni za sve čestice unutar granica polja na kojima postoji pravo izvođenja rudarskih radova.

Državni inspektorat: “Nije novo polje, nego smanjenje ranije utvrđenog”

Državni inspektorat RH u očitovanju navodi da je rudarska inspekcija provela inspekcijski nadzor poslovanja tvrtke FASSA d.o.o. i stanja rudarskih radova na eksploatacijskom polju boksita Kruševo u razdoblju od 30. lipnja do 21. srpnja 2025. godine. Prema njihovom nalazu, radovi su se odvijali u granicama ugovora o koncesiji te nisu utvrđene povrede Zakona o rudarstvu, zbog čega nisu poduzimane upravne ili kaznene mjere.

Inspektorat dodatno pojašnjava da se u ovom predmetu, kako navode, “ne radi o dodjeli novog eksploatacijskog polja”, nego o smanjenju površine ranije utvrđenog polja – s 431,67 hektara (utvrđeno rješenjem od 6. rujna 2019.) na 210,36 hektara (novim rješenjem od 28. srpnja 2025.). Nadzor je proveden, navode, na zahtjev društva radi izdavanja potvrde o provedenim mjerama osiguranja na dijelu polja koji se isključuje iz obuhvata.

U postupku, dodaju, utvrđeno je da se rudarski radovi nisu obavljali na dijelu polja koji se izuzima te da su provedene mjere osiguranja “kojima se isključuje mogućnost nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš”. Navode i da je inspekcija zaštite okoliša, u okviru svojih nadležnosti, također potvrdila da na dijelu koji se isključuje nije bilo rudarskih radova.

Na kraju, Državni inspektorat ističe da rudarska inspekcija ne provodi postupke utvrđivanja eksploatacijskog polja i dodjele koncesije, nego je to “isključivo u nadležnosti Ministarstva gospodarstva”.

Dok je Matić u Skupštini problematizirao okolnosti i vjerodostojnost institucija uključenih u postupak te tražio reviziju dokumentacije, nadležna tijela u dostavljenim očitovanjima naglašavaju kontinuitet eksploatacijskog polja, pravni okvir koncesije i činjenicu da se, prema inspekcijskim nalazima, radi o administrativnom smanjenju ranije utvrđenog obuhvata uz obvezu sanacije starih kratera.

U političkom smislu, rasprava se tako ponovno vraća na pitanje transparentnosti i pravovremenog informiranja o zahvatima u prostoru, upravo ono zbog čega je Matić ranije predlagao osnivanje posebnog odbora pri Županijskoj skupštini.