Foto: TZO Kolan
U nastavku aktivnosti na projektu rekonstrukcije lučice u mjestu Mandre Općina Kolan je Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja podnijela zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš rekonstrukcije ove luke. Detalji o ovom lučkom projektu nalaze se u Elaboratu zaštite okoliša koji je u prosincu 2023. godine izradio, a u veljači 2024. godine dopunio ovlaštenik Eko-monitoring d.o.o. iz Varaždina.
U Elaboratu se tako navodi kako ukupni postojeći broj privezanih plovila unutar granica lučkog područja lučice Mandre iznosi 135 plovila, od čega je 75 plovila duljine do oko 6,5 metra smješteno u dijelu luke koji je obuhvaćen idejnim projektom, a preostalih 60 plovila, duljine do oko pet metara, smješteno je u sjevernom dijelu luke koji nije obuhvaćen projektom, već se zadržava u postojećem obliku. Izvedbom zahvata kroz planirane četiri faze projektni kapacitet ovog dijela lučice iznosit će 138 plovila, dok će broj plovila u sjevernom dijelu luke iznositi oko 60 plovila.
Izdavanje lokacijske dozvole
Govoreći o ovom projektu načelnik Općine Kolan Šime Gligora kazao je kako će, kad dobiju rješenje Ministarstva u vezi procjene utjecaja na okoliš, ga zajedno s njihovim projektom priložiti Zadarskoj županiji koja treba izdati lokacijsku dozvolu.
– Nakon toga ćemo zatražiti izdavanje građevinske dozvole za prvu od ukupno četiri faze ovog projekta. Planiramo tijekom ove godine ishoditi svu potrebnu dokumentaciju. Općina je preuzela ishoditi svu projektnu dokumentaciju, a onda ćemo u suradnji sa Županijskom lučkom upravom Zadar, koja bi bila investitor, projekt aplicirati na natječaj za dobivanje sredstava.
Čim se otvori mogućnost financiranja, mi ćemo to iskoristiti, ističe Gligora napominjući kako se njihova općina, kao jedinica lokalne samouprave, ni ne može javiti na takve natječaje.
– Općini Kolan nije toliko bitno da se pri ovoj rekonstrukciji proširi lučica Mandre kako bi se dobio što veći broj vezova, već da lučica napokon bude kako treba napravljena i zaštićena, kako bi vezovi bili u potpunosti sigurni.
Ova lučica nije planski izgrađena pa je iznimno otvorena za udare vjetra, pa se tako u studenom 2023. dogodio jako snažan udar lebića, jugozapadnjaka pri kojem je stradao određeni broj plovila, kaže Gligora.
Izloženost predmetne uvale djelovanju valova obrađena je i u Elaboratu, u kojem je navedeno kako je prikupljanjem informacija na terenu, razgovorom s predstavnicima lokalnog stanovništva, a potom i izradom detaljne analize vjetrovalne klime, utvrđeno da je uvala u postojećem stanju praktično nezaštićena od djelovanja valova iz smjera juga, lebića te maestrala, koji se javlja s dnevnom učestalošću tijekom ljetnih mjeseci.
– Kao reprezentativni primjer razornog utjecaja valova iz smjera lebića se ističe situacija koja je nastupila tijekom izrade idejnog projekta 3. studenog 2023. kada su se na lokaciji uvale javili valovi iz spomenutog smjera koji su svojom značajnom valnom visinom premašivali prognozirane valove petogodišnjeg povratnog perioda.
Ova pojava razornog utjecaja valova iz smjera lebića, iako kratkog trajanja, rezultirala je ne samo oštećenjem i potapanjem nekoliko manjih plovila privezanih na nezaštićenim obalama, već i urušavanjem dijela provizorno izvedenih mulova i obala.
Ovakve realne situacije možda zornije od samih proračuna pokazuju ispravnost i opravdanost odabranog projektantskog pristupa rješavanju zaštite i uređenja predmetne uvale, naglašava se u Elaboratu.
Provizorni mulići
Na rubovima predmetnog obuhvata zahvata na postojećem bazenu lučice Mandre na potezu od istočnog ruba postojećeg istočnog nasipa do zapadnog ruba postojećeg zapadnog nasipa smještene su dvije neuređene nasute površine, koji su nastali nereguliranim nasipanjem uglavnom kamenog materijala.
S njihove unutarnje strane izveden je niz provizornih mulića za privez plovila, uglavnom domicilnog stanovništva. U nastavku se nalazi postojeća uređena operativna obala uz koju uglavnom pristaju izletnička plovila te ribarska plovila. Sjevernije se nalaze postojeće uređene obale i gatovi za prihvat plovila domicilnog stanovništva.
Kako je načelnik Gligora već najavio, projekt ove lučice podijeljen je u četiri etape. Prva faza tako obuhvaća izgradnju zapadnog lukobrana i privezne obale uz postojeći zapadni nasip te pripadajućeg obrambenog kamenometa do spoja s postojećim nasipom.
Gradit će se i istočni lukobran uz postojeći istočni nasip, kao i dio obale za privez plovila u zaštićenom akvatoriju, uredit će se i postojeći istočni nasip te sjeverna pristanišna obala/pasarela u nezaštićenom akvatoriju. Planirana je i izvedba novog spojnog obalnog zida u duljini od 23,80 metara kao spoja novoplaniranog zapadnog lukobrana i postojećeg obalnog zida prema unutrašnjosti luke.
Postojeći obalni zid se zadržava u cijelosti, s tim da se u njegovom zaleđu, u postojećoj prometnici polažu vodovodne i elektrotehničke instalacije.
najnovije
najčitanije
Košarka
Kvalifikacije za EP
Božić i Smith predvodili Sesarovu družinu do važne pobjede kontra Bosne i Hercegovine
Košarka
Službena potvrda
Pep Guardiola produžio ugovor s Manchester Cityjem
Svijet
otkrio putin
Rusija ispalila hipersoničnu raketu na Ukrajinu kao upozorenje Zapadu
Plodovi zemlje i mora
korisni savjeti
Preporučuje se obaviti jesensku gnojidbu tla
Zadar
crpna postaja maestral
Odvodnja uputila javni poziv stanovnicima dviju zadarskih ulica
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Crna Kronika
PU ZADARSKA
U Murvici se zapalio automobil u vožnji, vatrogasci intervenirali
Zadar
INFORMIRAJTE SE!
Višnjik objavio važne upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović!
Crna Kronika
zloupotreba položaja