Evo koje su općine iskoristile mogućnost funkcionalnog spajanja: 'Gledamo kako bismo mogli...'

Vladina inicijativa o spajanju općina iz 2022. godine nije dala rezultata kada je riječ o stvarnom spajanju, pa je broj općina i gradova do danas ostao nepromijenjen. Međutim, osim na stvarno, općine se posljednje tri godine nastoji potaknuti i na funkcionalno spajanje, a država i dalje financijski stimulira općine koje se odluče na ustroj zajedničkog komunalnog poduzeća, dječjeg vrtića ili koje druge službe ili ustanove. Mogućnost funkcionalnog spajanja uz subvenciju države do sada su na području naše županije iskoristili Općina Polača i Grad Biograd, koji su 2023. godine donijeli Odluku o zajedničkom obavljanju poslova predškolskog odgoja i obrazovanja, na temelju čega su od države te godine dobili 10 tisuća eura (Polača), odnosno 66.361,40 eura (Biograd). Općina Polača, naime, umjesto ustrojavanja ustanove dječjeg vrtića, netom dovršenu zgradu s dvorištem i dvoranom predala je na upravljanje biogradskom Dječjem vrtiću Ivana Brlić Mažuranić, a područni objekt u Polači otvoren je na koncu tek 9. prosinca 2024. godine.

Nakon Biograda i Polače, na funkcionalno su se spajanje prije godinu dana odlučile i Općina Posedarje, Općina Novigrad, Općina Poličnik, Općina Ražanac, Općina Jasenice i Općina Starigrad, ustrojivši u ljeto prošle godine Zajednički upravni odjel za komunalno redarstvo.

Više nego zadovoljni

Sjedište Zajedničkog upravnog odjela, koji je ustrojen u svrhu zajedničkog organiziranja obavljanja službe komunalnog redarstva, poljoprivrednog redarstva te pomorskog redarstva, nalazi se u Maslenici, u službenim prostorijama Općine Jasenice, a zaposleni su službenici Općine Poličnik.

Načelnik Općine Poličnik, Davor Lončar, ističe da su sada više nego zadovoljni radom zajedničke službe.

– Kad je Vlada donijela odluku o spajanju određenih poslova, nas šest načelnika sjeli smo i dogovorili se krenuti s tim modelom zajedničkog komunalnog redarstva. Trajalo je to jedno pola godine dok smo sve to ustrojili, oformili i poklopili sa zakonom. Od jedinica lokalne samouprave zakon traži da imamo prometnog, poljoprivrednog, komunalnog redara i pomorskog redara, a ovako umjesto da svaka od šest općina angažira po tri ili četiri redara, mi smo ustrojili zajedničku službu s osam zaposlenih redara, uključujući i naše komunalne redare koje smo imali unutar općina. Pogledajte samo koliko su na taj način smanjeni financijski izdaci, umjesto da plaćamo 20-ak ljudi, mi ih sada plaćamo sedam ili osam, kazuje Lončar pa naglašava da su dosadašnjim radom zajedničke službe i voditelja te suradnjom s općinama i više nego zadovoljni.

– Mogu samo zaželjeti da se ovako nastavi. U izvješćima koja Zajednički UO nama podnosi svakih tri mjeseca vidi se napredak, vidi se da je to organizirana služba na tragu profesionalnog. S druge strane, ako bismo vidjeli da stvari ne funkcioniraju, mi suradnju možemo i sporazumno prekinuti, ali ne vjerujem da će do toga doći. Dapače, već smo razgovarali na temu funkcionalnog spajanja u drugim područjima, kazuje načelnik Općine Poličnik.

Ukopi pokojnika

– Gledamo kako bismo mogli na sličan način surađivati kada su pitanju ukopi pokojnika, da to sutra bude zajednička služba koja bi vršila ukope i bila na usluzi građanstvu. Za nas sada to obnašaju ili komunalne firme koje su u vlasništvu općina i koncesionari, ali i jednima i drugima fali radne snage. Ali nije svih šest općina u istoj situaciji, treba analizirati i smrtnost po općinama, vidjeti kakva je ukupna brojka – po mojoj procjeni, to je bar 300 u svih šest općina, sve u svemu, moramo dobro analizirati i vidjeti što ćemo napraviti. Treba raspisati javni poziv za ponuditelje i vidjeti koliko je nama to isplativo, govori načelnik Lončar.

I načelnik Općine Jasenice Stipe Vulić ističe da su zadovoljni s radom Zajedničkog UO-a, čiji pročelnik ima odriješene ruke – prijave koje građani šalju općinama prosljeđuju pročelniku, a komunalni redari raspoređuju se na području šest općina ovisno o potrebama i o obimu posla.

– Dobili smo ono što smo htjeli, da Odjel bude na jedan način odvojen od općina i da nema miješanja u rad tog odjela nego da pročelnik sam odlučuje kuda i kada će neki od službenika otići i pisati rješenja. Puno profesionalnije, brže i efikasnije radi sam Odjel jer sada mogu biti fokusirani isključivo na svoj posao – a to je komunalno, prometno, pomorsko i poljoprivredno redarstvo. To tako nije bilo prije – našim zaposlenicima, dok su bili u sustavu Općine, zadavali smo više različitih poslova, tumači načelnik Općine Jasenice.

Čekanje subvencije

Općine i gradove koji sklope sporazum o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga putem zajedničkog službenika, zajedničkog upravnog odjela ili službe ili koji zajednički organiziraju obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga putem trgovačkog društva ili ustanove, država subvencionira u iznosu do 75 posto kada su u pitanju jedinice lokalne samouprave koje imaju do 1.000 stanovnika, odnosno do 50 posto kada se radi o lokalnim samoupravama s više od 1.000 stanovnika. No, općine Posedarje, Novigrad, Poličnik, Ražanac, Jasenice i Starigrad na račun funkcionalnog spajanja od države još nisu dobili niti centa – tek od Ministarstva financija trebaju tražiti da im refundiraju dio sredstava za isplaćene osnovne dohotke za 2024. godinu.

Otkako je u rujnu 2022. godine Vlada donijela odluku o kriterijima za dodjelu pomoći onim jedinicama lokalne samouprave koje se odluče za dobrovoljno funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave, pa do kraja 2023. godine, odobreno je 50 zahtjeva za funkcionalno spajanje, kojima je obuhvaćeno 118 jedinica lokalne samouprave. U manje od godinu dana ta se brojka popela za skoro 40 posto, na 164 jedinice lokalne samouprave koje su do ožujka 2024. godine ostvarivale funkcionalnu suradnju po nekom od modela – primjerice, u 23 slučaja riječi je bilo o primjeru suradnje putem zajedničkog službenika, u 10 o primjera suradnje putem zajedničkog upravnog odjela ili službe, a u 48 o primjeru suradnje putem zajedničkog trgovačkog društva ili ustanove. Kako je navedeno u Izvješću o radu Vlade RH (srpanj 2020. – svibanj 2024.), dodijeljeno je ukupno oko 3,84 milijuna eura poticaja za prvih 18 mjeseci provedbe (do ožujka 2024. godine).