Foto: LD GOLUBINKA
S obzirom na dugogodišnje nezadovoljstvo vođenjem lovišta i suzbijanjem broja divljih svinja, kao i pojavu čaglja kao još jedne neautohtone divljači, na otocima Sestrunj i Rivanj, što neupitno utječe na sigurnost otočana i brojnih posjetitelja, osnovana je udruga Lovačko društvo Golubinka Sestrunj.
Vrijeme za inicijativu
Pokrenuli su i online peticiju da lovište bude pod kontrolom mještana otoka Sestrunja i Rivnja, koje će zastupati LD Golubinka.
– Ovo nije nikakav revolt, međutim, svjedoci smo lošeg i gotovo nikakvog upravljanja lovištem od strane trenutnih i prethodnih lovozakupnika.
Tijekom 20 godina došlo je do drastičnog povećanja broja divljih svinja do te mjere da skoro nema djeteta koji ne zna kako izgleda divlja svinja i gdje se po noći kreće. Štete na obradivim površinama su skoro pa postale normalna pojava, izgledi za uspijevanje novih sorti bez aktivnog ulaganja u mehanizme za zaštitu od divljači, sve su bliže nuli.
Kretanje po mjestu u večernjim satima je postao safari na divlje svinje, započinje predsjednik udruge Kristian Šužberić i napominje da je stanje posebno problematično ljeti, u vrijeme smokava, a i da trenutačni lovozakupnici izbjegavaju djelovati ljeti zbog povećanog broja ljudi.
– Divlje svinje su u mjestu, u vrtovima, u dvorištima i to nije ništa novo. Naš je plan danas-sutra napraviti fizičke barijere između mjesta i ostalih dijelova otoka. Mi bismo u zimsko vrijeme pokušali tjerati divljač prema tim vanjskim zonama. To je okvirni plan.
Teren je previše zarastao, nepristupačan je, teško bi se moglo napraviti nešto da se u potpunosti izlovi, ali bar ćemo poraditi na tome da se smanji broj jedinki, objašnjava Šužberić i dodaje da divljač čini priličnu štetu za poljoprivredu; nasade badema, usjeve krumpira, maslinicima, vinovoj lozi…
Zbog togase ljudi sve manje uopće bave poljoprivredom, zbog straha da će im divljač to uništiti, a posebno valja istaknuti kako se mještani i posjetitelji boje noću šetati po otoku. Stoga, pravi je trenutak za djelovanje.
– U ožujku 2026. godine ističe zakup prava lova trenutnog lovozakupnika. U listopadu se raspisuje produžetak ugovora o pravu te je sad pravi trenutak za samoinicijativu otočana Sestrunja i Rivnja koji će odlučivati tko će dolaziti loviti, koliko će loviti i na kraju svega koji će kroz ulaganja u otok imati zajedničku korist. Ako propustimo ovu priliku, pravo glasa imamo tek za 10 godina, ističe Šužberić.
Plan ulaganja
A kada je riječ o ulaganjima, Šužberić napominje kako je udruga neprofitabilna organizacija te da njihovi članovi, predsjednici potpredsjednici, članovi Nadzornog odbora, ne smiju zakonski ostvariti nikakvu financijski niti materijalnu dobit od udruge.

MARKO MRKONJIC/PIXSELL
Sav prihod, dobit, natječaji na koji će se udruga prijavljivati izravno ili neizravno će se reinvestirati isključivo u otok Sestrunj te u borbu protiv suzbijanja broja jedinki.
– Sav ostvareni prihod, određeno je Statutom, od lova, naplate organiziranih lovova te ostvarenih poticaja od strane Županije, države i europskih fondova reinvestirat će se u otok Sestrunj.
I to kroz probijanje puteva po cijelom otoku, od Punte križa do Punte Marovice, sufinanciranje i financiranje postavljanja ograda oko obradivih površina, odvajanje otoka u tri lovačke zone – jug, mjesto i zapad te divljač držati u zonama izvan mjesta, kupovinu broda za korištenje prilikom lova na nepristupačnim terenima koji bi se u vrijeme kada se ne koristi za lov koristio za hitne potrebe otočana i bio na raspolaganju 0 do 24 h za hitne medicinske intervencije te druge brojne ideje i planovi, govori Šužberić.
Statutom su raspisana članstva LD Golubinka na način da svaka fizička osoba za koju članovi odluče da smije ući, a položio je lovački ispit, ima važeću lovačku iskaznicu uz određene uvijete članstva i članarinu može biti punopravni član udruge.
Počasni član može postati svaka fizička osoba koja je svojim primjerom zalaganjem i pomaganjem udruzi pridonijela radu udruge bilo fizičkim radom, donacijama ili sl.
Plan upravljanjem lovištem je da se omogući članovima lov divlje svinje na otoku Sestrunju, pozivanje lovačkih društava na organizirane skupne lovove pogonskim lovom pod kontrolom mještana i prema važečim zakonskm propisima i pravilnicima, izgradnju infrastrukturnih objekata za kontrolu migracija i lov divljači.
Peticiju mogu potpisati oni koji žive na Sestrunju, oni koji su vlasnici na otoku, a žive negdje drugdje te oni koji posjećuju otok ili su na bilo koji drugi način povezani.
Zaštita otoka
– Nije to problem samo ovih dvaju otoka. Ukoliko divljači ne odgovara nešto u staništu, ona će preplivati. Vidjeli smo da su divlje svinje uhvaćene kako plivaju s mladima, njima nije problem preplivati, primjerice, na Zverinac, s Rivnja na Ugljan… Ovo nije samo naš problem, već svih nas, ističe Šužberić.
Peticiju je već potpisao velik broj ljudi, inicijativa nailazi na veliku podršku, a u skoroj budućnosti ova će udruga uputiti zahtjev Županiji te nastaviti djelovati svim raspoloživim mehanizmima.
– Udruga ima podršku gotovo svih mještana koji su kroz peticiju dali udruzi LD Golubinka pravo da ih zastupa te da se bori za prethodno navedena prava kako bi zaštitili svoje poljoprivredne kulture, svoju imovinu i otok koji je u potpunosti u privatnom vlasništvu, a na koji je država, za sada iz nepoznatog razloga, raspisala koncesiju 90-ih godina i nastavila s istom praksom i do danas, zaključuje Šužberić.
Autor: Doris Babić
najnovije
najčitanije
Hrvatska
Sretne ruke
Netko u Požegi je pogodio SVE! Igra Sve ili Ništa donijela mu je 80.000 eura
Hrvatska
Alphubel
LIČKI SPORTAŠI NE POSUSTAJU: Marijan Butorac osvojio 4.206 metara visok vrh u švicarskim Alpama
Zadar & Županija
Pregled dana
Pet priča koje su obilježile dan – od odlaska dvoje liječnika do kraja Crnog brda
Zadar
blagdan
Kraljica Mira: Biskup Petar Palić predvodi misna slavlja u Zemuniku Donjem i Zadru
Scena
Povratak u Lisinski
Tomislav Bralić i klapa Intrade slave 20 godina zagrebačke koncertne tradicije
Zadar
ODLAZAK
GUBITAK ZA BOLNICU! Zadar ostaje bez liječnika Magdalene i Luke Mataka: Evo gdje sele
Crna Kronika
Naoružani policajci
Duge cijevi pred zadarskom Hitnom: pet policajaca čuvalo zatvorenika
Zadar
NEVJEROJATNI DETALJI
Lokali su danima pa krenuli paliti Zadar i okolicu! ‘Pili su nekoliko dana…’
Hrvatska
Nikolina Bačkonja Filipović
Srpkinja: Zbog slike sina sa šajkačom završila sam na 15 dana u šibenskom zatvoru
Crna Kronika
POLICIJA