Srijeda, 24. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

23 C°

vii. izborna jedinica

DEBATA Kandidati najjačih stranaka o ekonomskim temama

Autor: Iva Bucić

11.04.2024. 19:37
DEBATA Kandidati najjačih stranaka o ekonomskim temama

Foto: Luka Jeličić/Arif Sitnica



U tri dana troje kandidata iz sedme izborne jedinice predstavit će u Zadarskom listu programe s kojima vodeće političke opcije izlaze na parlamentarne izbore. Sučeljavanje započinjemo ekonomskim temama, a u narednim danima kandidati će odmjeriti snage po pitanju demografskih, stambenih, zdravstvenih i obrazovnih politika.


U prvom danu sučeljavanja lokalnih kandidata s vodećih listi u sedmoj izbornoj jedinici, razgovarali smo – abecednim redom sa Šimom Buškulićem (DP), Šimom Gligorom (Most) i Tonijem Herendom (SDP), dok se HDZ-ov Rade Šimičević ispričao zbog zauzetosti obvezama u kampanji.


Sedmoj izbornoj jedinici po novome pripada administrativna trećina Zadarske županije – općine Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljana, Ražanac, Starigrad i Vir te gradovi Obrovac i Pag. Osim dijelova Zadarske županije, VII. izbornoj jedinici pripadaju čitava Ličko-senjska i Karlovačka županija te dijelovi Primorsko-goranske i Sisačko-moslavačke županije.




Slab ekonomski rast, porast troškova života i visoke kamatne stope pogađaju države diljem svijeta, a za očekivati je i da će ostatak 2024. godine biti buran za globalno gospodarstvo. Iako dolazak turističke sezone za Hrvatsku znači punjenje proračuna, za hrvatske državljane znači prvenstveno povećanje cijena. Među najviše pogođenima naći će se bez sumnje umirovljenici, kojima je u prosjeku za veljaču isplaćeno 556 eura mirovine.


Naime, iako mirovine u Hrvatskoj rastu, ipak povećanja značajno zaostaju i za plaćama i za troškovima života. Važno je pritom napomenuti da je čak svaka četvrta osoba u Hrvatskoj starija od 65 godina, pa je odnos radnika i umirovljenika u izrazito nepovoljan – na 1,6 milijuna zaposlenih dolazi čak 1,2 milijuna korisnika mirovina.


Plaće, s druge strane, rastu brže od mirovina, no valja primijetiti da trenutno rast plaća u privatnom sektoru značajno kaska za rastom plaća službenicima i namještenicima u državnoj i javnim službama.


Lani su povećane plaće u javnom i državnom sektoru, a u travnju će znatne povišice dobiti više od 240 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama. Kako planirate podignuti plaće u privatnom sektoru?


Šime Buškulić (DP)


Treba rasteretiti oporezivanje rada kako bi poduzetnici zadržali visokokvalitetnu radnu snagu te ukinuti progresivno oporezivanje rada, smanjiti stopu poreza na dobit i poreza na dohodak od nesamostalnog rada.Trenutno zbog visokih opterećenja na plaće postajemo zemlja jeftine radne snage, dok visokoobrazovani ljudi odlaze u druge zemlje zbog manjeg poreznog opterećenja na dohodak. Izmjenom bi se postigao učinak ostanka ili privlačenja visokokvalificirane domaće radne snage, a također bi se privukla ulaganja u područja s visokoobrazovanom radnom snagom, što znači i visoko sofisticirane industrije.


Nužno je i značajnije povećanje osobnog odbitka s 560 na minimalno 700 eura, kako bi građani s najnižim primanjima osjetili porezno rasterećenje, a velika većina umirovljenika bila bi oslobođena poreza.


Predlažemo i povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 60.000 eura. Poduzetnicima koji imaju malo poslovanje omogućila bi se veća zarada bez ulaska u sustav PDV-a, uvažavajući povećanja cijena i inflaciju u zadnje dvije godine. Istovremeno, smanjio bi se broj onih koji, kada se približe trenutno postavljenoj granici, gase svoja poslovanja.


Osim toga, planiramo ukinuti neporezna davanja te poticati industrijsku proizvodnju kroz izgradnju poduzetničkih zona te preferiranjem proizvodnih djelatnosti kroz smanjenje poreznih opterećenja za poduzetnike te smanjenje komunalnih naknada, kao i poticanje svih oblika proizvodnih djelatnosti i usluga.


Šime Gligora (Most)


Postoje indirektni i direktni načini za povećanje plaća u realnom sektoru. Provođenje cjelokupne politike koja sadrži više mjera, od ulaganja u energetsku neovisnost i zelene izvore energije, pa preko reforme školstva i ulaganja u nova znanja i STEM-a pa do učinkovitije javne uprave, sve su to mjere koje bi u konačnici se trebale odraziti na poduzetništvo i stvoriti okvir za bolje uvjete poslodavcima a time i njihovim radnicima.


Jedno od glavnih načela programa Mosta je fiskalna reforma i porezno rasterećenje. S nekoliko jednostavnih aktivnosti može se postići povećanje plaća smanjenjem poreznog opterećenja i to da se uvedu dodatne porezne povlastice za mlade, automatizmom da se korigiraju osnovica za porezni odbitak. Kolega Bulj je u gradu Sinju smanjio porez na dohodak što je jedna od vrlo jednostavnih, a dobro umjerenih mjera koju namjeravam predložiti i u Općini Kolan.


Toni Herenda (SDP)


Stvar je vrlo jednostavna – rasterećenjem poreza na dobit za svako poduzeće koje poveća plaće radnicima ili reinvestira dobit u samo poduzeće. Kako je porez na dobit prihod centralne države, rasterećenje tog poreza u svrhu povećavanja plaća se ne bi osjetio na državni proračun, jer bi se time utjecalo na veću osobnu potrošnju i posljedično na veće prihode od PDV-a.


S jedne strane, prema Svjetskom izvješću o sreći za 2024. godinu (World Happiness Report), Hrvatska ima jednu od najsretnijih starijih populacija (+60 godina). U Europskoj uniji od hrvatskih su umirovljenika nesretniji jedino Bugari, a na prostoru bivše Jugoslavije, nesretniji su samo Crnogorci i Makedonci. S druge strane, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), lani je svaka treća osoba (34,8 posto) starija od 65 godina bila u riziku od siromaštva. Najviše su ugroženi samci stariji od 65 godina, među kojima se rizik od siromaštva penje na visokih 59,9 posto. Kako planirate zaustaviti porast siromaštva među umirovljenicima?


Šime Buškulić (DP)


Statistike govore da je u Hrvatskoj siromašno između 18 i 19 posto stanovnika, a kada je riječ o starijim osobama, Hrvatska pripada među četiri najgore zemlje u EU-u. Udio prosječne mirovine u plaći, koji je 1989. godine bio 88 posto, sad je 42 posto, dok je prosjek europskih zemalja na 60 posto i raste dalje. Treba spomenuti i da je u posljednje tri godine cijena hrane porasla 40 posto, a mirovine su kroz usklađivanja narasle samo 25 posto.


Tražimo da se odmah uvede novi model kojim će mirovine u 100-postotnom iznosu pratiti povećanje plaća ili cijena. Treba ostaviti prostor za socijalne korekcije za umirovljenike s nižim mirovinama, da se za njih usklađuju po još povoljnijem postotku. Za one koji imaju mirovine do 300 eura, predlažemo da sa svakim usklađivanjem dobiju 120 posto povoljnijeg indeksa.


Predlažemo novi izračun osnovice mirovine za sve umirovljenike, na bazi 75 do 80 posto neto plaće kroz 10 vezanih (najboljih) godina, za povećanje AVM na 15 do 17 eura što u konačnici znači minimalno 615 eura mirovine uz 41/60-65, kao ukidanje penalizacije s navršenih 65 godina života. Jedino navedene izmjene mogu biti efikasno oružje u borbi protiv rastućeg siromaštva umirovljenika.


Šime Gligora (Most)


Umirovljenici su sada siromašni i nesretni, a iako materijalno nije jedini izvor sreće, pokazatelji u Svjetskom izvješću o sreći promijenit će se kad nam građani daju povjerenje na izborima, jer umirovljenicima nudimo povećanja mirovina, a uz to ćemo im osigurati uslugu stanovanja unutar svojih domova na razini koju imaju u staračkim domovima. Treba umirovljenicima osigurati i odgovarajuću razinu liječničke skrbi, da oni iz udaljenih, ruralnih sredina lakše i brže dođu na preglede i obavljaju kontrole.


Most se zalaže da se osobe starije životne dobi što duže zadrže u svojim domovima uz sve ono što im pruža starački dom. Ne radi se samo o smještaju već i dostupnosti liječnika i terapeuta, nego i uključenosti u zajednicu. Mi u općini Kolan aktivno razmišljamo o problemima osoba starije životne dobi koje nemaju adekvatan smještaj i primorani su otići u staračke domove izvan svojih kuća.


Osim što sada imamo mjeru sufinanciranja domova za one korisnike koji su smješteni izvan Zadarske županije, pokrenuli smo program Zaželi te na taj način na području Općine Kolan i Povljana ćemo poboljšati životni standard starijim i nemoćnima, a to je samo korak prema projektu gradnje društvenog doma za kojega je dokumentacija u izradi.


Toni Herenda (SDP)


Tragedija je da je u osam godina ove Vlade prosječna mirovina pala s 42,22 posto na 39,24 posto prosječne plaće. SDP nudi dvije značajne mjere. Prva je promjena formule usklađenja mirovina na način da se u stopostotnom iznosu uvažava povoljniji faktor između rasta bruto plaća i rasta cijena, umjesto dosadašnjeg omjera 70 prema 30 posto, koji je prijedlog SDP već uputio u saborsku proceduru.


Druga je element trajnog dodatka predstavlja trajno povećanje koje SDP planira sukcesivno implementirati u periodu od najmanje četiri godine na način da se 10-postotno povećanje napravi odmah, u prvoj godini mandata, a povećanje od po pet posto u drugoj, trećoj i četvrtoj godini. Pri tome, povećanje ne bi bilo linearno već bi se u većem postotku odnosilo na mirovine koje su ispod prosjeka, što samim redovnim usklađenjem nije moguće.


Predložena dinamika vodi računa o fiskalnoj održivosti mjere. S aktivirana oba elementa povećanja (usklađenje i trajni dodatak), ukupan izdatak za mirovine do 2027. godine bi se uvećao za dva postotna poena BDP-a, na način da se izdvajanje sa sadašnjih oko 11 posto BDP-a povećava na 13 posto, što nas dovodi na razinu prosjeka EU-a, a u prvoj godini provedbe bi za ovu svrhu trebalo osigurati oko 750 milijuna eura, što je proračunski održivo.