Bogata kulturna ostavština Nina kao ulog u budućnost građana

Grad Solin i njegova Turistička zajednica bili su organizatori prošlotjedne konferencije “Putevima kraljevskih gradova” na kojoj su sudjelovali predstavnici pet gradova koji dijele bogatu starohrvatsku baštinu – Nin, Solin, Biograd na Moru, Knin i Tomislavgrad. Cilj ove konferencije bio je prezentirati kulturno-povijesnu vrijednost gradova koji su bili sjedišta ili krunidbena mjesta hrvatskih kraljeva.

Konferencija je također bila prilika za nastavak suradnje koja je započela 2005. godine potpisivanjem Povelje o suradnji, kojom su se kraljevski gradovi obvezali na jačanje prijateljskih veza, bolju turističku promociju i zajedničko apliciranje prema europskim fondovima.

Sustavna obnova

Jedna od prezentacija koja je ostavila poseban dojam na konferenciji bila je ona Marijane Ramov, više savjetnice za kulturu i informiranje u gradu Ninu, koja je podijelila svoje iskustvo i znanje o kulturnoj baštini prvog hrvatskog kraljevskog grada – Nina.

Ona je prezentirala kako se kroz kvalitetnu obnovu, zaštitu i valorizaciju spomeničke baštine može unaprijediti kvaliteta života građana koji s njom dijele prostor te kako nam bogata povijesna ostavština, uz dobro upravljanje, postaje snažan temelj za bolju budućnost.

Kako bismo saznali više o ovoj zanimljivoj i važnoj temi, razgovarali smo s Marijanom Ramov o njezinoj prezentaciji i o izazovima i mogućnostima koje nudi spomenička baština.

– Na konferenciji sam prezentirala baštinu prve hrvatske prijestolnice te se usredotočila na posljednjih dvadeset godina, jer se tek tada u Ninu počeo naglašavati plan razvoja koji uključuje obnovu i zaštitu kulturne baštine. Naime, aktualni gradonačelnik Emil Ćurko, koji je na čelu gradu od 2005. godine, imao je suradnju i viziju s djelatnicima iz područja kulture, da upravo ta baština mora i treba biti pokretač povijesnog grada Nina.

Tako je od 2005. godine započela obnova velike i zapuštene povijesne jezgre grada Nina, te od tada do danas nije bilo spomenika kulture u cjelokupnoj povijesnoj jezgri koji se obnovom nije dotaknuo, priča Ramov, dodajući da su se na putu prema cjelokupnom razvoju i obnovi suočili s brojnim izazovima.

Svijest građana

– Kada se usredotočite da vam na neki način kultura bude vodilja od čega treba krenuti, suočavate se s raznim izazovima. Naime, bilo je potrebno obnoviti svaki spomenik kulture u suradnji s nadležnim Ministarstvom i Konzervatorskim odjelima, prateći njihove stručne posebne uvjete.

Također, bilo je potrebno naći kompromis s dotadašnjim stanovništvom povijesne jezgre, jer kulturne cjeline nisu privlačne lokalnim stanovnicima te ne nude pogodnosti koje zadovoljavaju njihove suvremene potrebe i tu je javljaju problemi.

Stoga smo, usporedno s obnovom i zaštitom svakog spomenika kulture, radili i na podizanju svijesti naših građana. Donirajući rekvizite vezane uz komunalnu i urbanu opremu i putem dopisa, pokušali smo ih potaknuti da se kod bilo kakve intervencije na njihovim objektima pridržavaju posebnih uvjeta i smjernica Ministarstva kulture.

Iako je to išlo iznimno sporo i teško, danas je situacija takva da se svijest građana znatno podigla. Naime, potrebno je stvoriti preduvjete kako bi se ta bogata ostavština pretvorila u ulog u budućnost građana, omogućujući im da nauče živjeti s njom te da nauče kako valorizacijom i očuvanjem spomeničke baštine mogu jako dobro živjeti.

U Ninu je to postignuto, što ga čini iznimnim primjerom dobre prakse. Zahvaljujući zaštiti cjelokupne povijesne jezgre, uspjeli smo zadržati mlado stanovništvo u svojim domovima te im omogućili da žive od svojih djelatnosti, bilo da je riječ o turizmu, ugostiteljstvu, trgovini ili nečem drugom, objašnjava Ramov, dodajući kako grad Nin bilježi doseljavanje i porast stanovništva.

– Kao rezultat uspješne obnove i zaštite kulturnih dobara, Nin danas bilježi visok indeks razvijenosti i postao je vrlo privlačna destinacija ne samo za turiste, već i za obitelji koje se doseljavaju iz drugih dijelova zemlje.

Ovi uspjesi rezultat su usklađenog djelovanja pri čemu se ističu tri ključna aspekta, a to su zaštita kulturnih dobara radi njih samih, obnova kulturnih spomenika koji se potom revitaliziraju i dobivaju novu društveno-socijalnu ulogu i pozitivan utjecaj obnove na razvoj ekonomskog aspekta, kaže naša sugovornica.

Dobar primjer

Kako bi i dalje promovirali i očuvali kulturnu baštinu, Ramov poručuje kako bi trebalo nastaviti raditi na dosadašnjem planu te ulagati u svijest građana.

– Želimo nastaviti raditi na dosadašnji način te primjereno paziti na održivost. To uključuje ne samo brigu o pojedinačno zaštićenim spomenicima kulture, već i ulaganje u svijest građana o očuvanju prostora u kojem žive.

Naime, važno je da se osvijeste kako postoji tanka granica između očuvanja ugodne ambijentalne povijesne cjeline i negativnih posljedica ekstremnog razvoja turizma. Radimo s građanima kako bi ostali osviješteni i kako ne bi uništavali povijesne cjeline te kako ne bismo postali robovi turističkog i komercijalnog razvoja.

Svaka povijesna jezgra i grad suočavaju se s tim izazovima, no mislim da je Nin dobar primjer usklađivanja potreba građana i turizma te zaštite kulturne baštine. To nam je prioritet te želimo tako nastaviti educirati i nove generacije koje dolaze, zaključila je Ramov.