Zračna luka Zadar raste na krilima rasta broja putnika

Zračna luka Zadar sa svojih više od 1,2 milijuna putnika godišnje jedan je od najvažnijih primatelja turista u Zadru. Tijekom špice sezone kroz nju prodefilira mnoštvo putnika koji se rasprše po županiji tražeći jedinstvene i neponovljive atrakcije i programe.

U nastojanjima da se Zadarska županija u sljedećim sezonama zaista isprofilira kao kvalitetna destinacija, Zračna luka Zadar (ZL Zadar) igra važnu ulogu, ne samo kako vrata u našu destinaciju, koja trebaju odražavati kvalitetu koja se turistima nudi, već i kao faktor, koji se zbog svoje blizine Zadru treba još bolje koristiti kao privlačni faktor putnicima koji se najčešće odlučuju za dolazak avionom u destinaciju.

No, kako nam je i kazao direktor ZL Zadar Josip Klišmanić, oni su samo jedan od kotačića u savršenom funkcioniranju turističke destinacije, tako da sa svoje strane, ulaganjem u infrastrukturu nastoje povećati razinu kvalitete svoje usluge, kao i broj putnika.

Renoviranje i proširenje

S druge strane, sav sjaj i glamur ulaganja malo vrijedi ako turistička destinacija ukupno nije atraktivna i turistima ne nudi zanimljive programe i opcije za odmor i izlete. Upravo se zato, s ciljem podizanja kvalitete usluge, ali i privlačenja većeg broja putnika i partnera, Zračna luka Zadar odlučila na kompletno renoviranje i proširenje kapaciteta, koji će se realizirati u godinama pred nama.

Prva faza radova obuhvati će linearno proširenje postojeće zgrade aerodroma u punoj duljini prema stajanci i postaji budućeg nositelja identiteta samog terminala. Iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Zračna luka Zadar je dobila i 10 milijuna eura za projekt ozelenjivanja i elektrifikaciju poslovanja.

Riječ je o bespovratnim sredstvima za dva projekta čineći tako Zračnu luku Zadar jedinom u Europskoj uniji koja se financira kroz NPOO.

– S više od milijun putnika godišnje Zračna luka postigla je povijesni rekord, zbog čega i idemo u proširenje kapaciteta kako bi mogli primati i interkontinentalne zrakoplove za koje je osnovni preduvjet odgovarajuća uzletno-sletna staza.

Trenutna infrastruktura zadarske Zračne luke ne može udovoljiti porastu prometa, odnosno globalnim trendovima turizma koji sve više traže niskotarifne letove, kazao je Klišmanić, dodavši kako očekuju da će broj putnika kontinuirano rasti.

– Upravo je infrastrukturna limitiranost ono što nas je ponukalo na izradu novog terminala, pogotovo zato što je došlo do neočekivanog rasta prometa. Prije korone imali smo rast prometa od 30 posto, očekujemo i daljnji rast u istom obimu te možemo samo zamisliti kakve bismo brojke danas imali da nije bilo korone, kaže direktor.

Pod jednim krovom

Vrijednost prva faze proširenja terminala nešto je veća od šest milijuna eura, a odmah nakon dovršenja prve, kreće druga faza radova s obzirom na to da će projekt omogućiti operativnost Zračne luke.

– Bit ćemo prva zračna luka u Hrvatskoj koja će na stajanci imati električni autobus za prijevoz putnika do zrakoplova i natrag, čime kompletno ekologiziramo našu opremu, najavio je Klišmanić. Projekt je osmišljen kao koncept zgrade »pod jednim krovom« s vizijom preklapanja unutrašnjosti i vanjskog okoliša.

Sam je krov nositelj energetski učinkovitog koncepta i samoodrživih koncepata grijanja i hlađenja te unutarnje rasvjete. U tom se smislu nastojalo postići visoke energetske zahtjeve i zadovoljenje A+ klase.

– Pred nama je zadatak servisiranja gradnje objekta koji nije na razini low-cost kompanija. Naša je postojeća infrastruktura stara više od 20 godina i vrijeme je da se uvjeti rada i putovanja podignu na višu razinu. Trebamo nastaviti rasti na krilima rasta broja putnika koje doživljavamo zadnjih nekoliko godina.

Zapravo smo i »prisiljeni« značajna sredstva ulagati u daljnji razvoj, najavio je Klišmanić. Glavninu financijskog tereta će podnijeti Zračna luka iz svog poslovanja, a s obzirom na vremensko razdoblje od nekih deset godina koje je potrebno za izvršenje svih faza, taj iznos je prihvatljiv s obzirom na konačno rješenje, a svakako i na utjecaj koji Zračna luka ima na gospodarstvo Zadra i cijele Republike Hrvatske.

Karika u lancu

Radi se o kapitalnoj investiciji koja je od presudne važnosti za daljnji razvoj turističkog sektora i rast standarda naših građana.

– Zanimljivo je da ćemo postojeću infrastrukturu s godinama potpuno zamijeniti novom, no na prvi natječaj, koji smo raspisali na nešto više od šest milijuna eura, nismo dobili odgovarajuću ponudu, tj. najniža je ponuda bila dvostruko skuplja od vrijednosti natječaja, tako da nas je to malo stopiralo u tijeku izvođenja projekta.

Primorani smo zato ponovno raspisati natječaj kako bismo što prije počeli s radovima, istaknuo je Klišmanić, kazavši kako su projekcije i projekt obnove cijelog kompleksa rađeni za prihvat oko 2,5 milijuna putnika.

– Neki pokazatelji govore kako ćemo mi i premašiti taj broj putnika, nadamo se ne prije nego što završimo najveći dio poslova. Prva faza radova osnova je svih naših daljnjih napora. Iako smo mi objekt koji radi prihvat i otpremu zrakoplova, na drugim je stručnjacima i institucijama da destinaciju učine privlačnom jer nitko u Zadar ne dolazi zbog naše avioinfrastrukture.

Iako očekujemo daljnji rast prometa i već sljedeće godine očekujemo i do milijun i pol putnika, važno je shvatiti kako smo mi samo jedna karika u lancu i prvenstveno se s infrastrukturne strane možemo pridružiti kolektivnim naporima za promjenom imidža naše destinacije, pojasnio je Klišmanić, rekavši kako će uz plan proširenja aviopiste napokon moći primati prekomorske letove.

– U našoj se dugoročnoj perspektivi naša luka iz našeg kuta gledanja ne čini samo kao objekt za prihvat putnika, već priča za sebe. Mi djelomično pokrivamo promet putnika koji idu za Split, kao što oni djelomično i pokrivaju nas jer, realno, biti na kojih 15 minuta vožnje od Zadra i sat vremena od Splita ogroman je potencijal koji valja iskoristiti.

Mi smo pronašli svoju poziciju na tržištu, što rezultati obilato potkrepljuju. Zato vrijemo da će promjena u strukturi smještajnih kapaciteta, kao i daljnji razvoj ka specifičnoj turističkoj ponudi usmjerenoj na boravak dalje od plaže uroditi plodom i u našem sektoru, naglasio je Klišmanić, istaknuvši kako je Zračna luka još uvijek u najvećem postotku baza za low-cost letove, upravo zbog trenutne strukture smještajnih kapaciteta u Zadarskoj županiji.

Promjena imidža

– Zimski bi period u našem podneblju trebao biti usmjeren na kongresni i poslovni turizam, što se u određenoj mjeri i radi, ali bez dovoljno hotelskog smještaja visoke kategorije, naravno uz popratne kongresne i poslovne dvorane, nikada se uistinu neće promijeniti omjeri dolazaka u špici sezone i ostatku godine.

Kongresni i poslovni turisti, poznato je, u destinaciju prvenstveno dolaze poslom, ali se vraćaju zbog ljepota s kojima ih se upozna tijekom kongresa i sastanaka.

Upravo se mi zato i ne možemo boriti za veliki broj zimskih linija, jer kompanijama nemamo kako dokazati da će turisti dolaziti u našu destinaciju izvan glavne sezone, pojasnio je Klišmanić, rekavši kako Zračna luka sama ne može nositi teret promjene imidža, jer to je na destinaciji kao cjelini i turističkoj zajednici kao predvodniku promjena.

– Što se tiče naših postojećih kapaciteta za turiste visoke platežne moći, već smo nadaleko poznati kao najbolja zračna luka na našem dijelu Jadrana za prihvat ekskluzivnih putnika i osiguranje najviše razine privatnosti.

Kroz naš VIP terminal prošle su mnoge važne ličnosti, o čemu javnost najčešće ništa ne sazna, što je dovoljan dokaz kvaliteti naše usluge, koja je, iako je javno ne reklamiramo, prepoznata kod VIP klijentele, zaključio je Klišmanić, istaknuvši kako imaju jako dobru suradnju s Turističkom zajednicom Zadarske županije i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.