Zbog velikog stresa i male plaće mnogi bježe od hitne

Hitna medicina je srce zdravstvenog sustava, prva linija obrane u teškim i kritičnim situacijama. Svakodnevno zbrinjavanje hitnih bolesnika u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima stavlja pred djelatnike hitne medicine veliki profesionalni izazov, zato je iznimno važno kontinuirani napredovati i usavršavati vještine. Godišnji kongres hitne medicine, 27. po redu, održava se u Zadru i prilika je upravo za to.

Razmjena znanja

Specijalisti i specijalizanti hitne medicine, doktori medicine, medicinske sestre i tehničari, ali i svi ostali koji se u svakodnevnom radu susreću sa zbrinjavanjem hitnih bolesnika, do kraja tjedna će razmjenjivati znanja i metode liječenja pacijenata kroz širok spektar tema i predavanja.

Od novih tehnologija i metoda liječenja, preko osnova zaustavljanja krvarenja, opasnosti samopropisivanja suplemenata do utjecaja vremena na reakcije HMS-a i izazova u edukaciji novih kadrova – svojim se radovima predstavlja mnogo stručnjaka iz cijele zemlje.

Ubrzan razvoj tehnologije, medicinsko-tehničke opreme, novi medicinski postupci i promjene u načinu života zahtijevaju da medicinski djelatnici uvijek ostanu korak ispred, da stalno uče, istražuju i primjenjuju najbolje moguće dokazane prakse. Samo se tako može osigurati najviša razina hitne medicinske skrbi za sve pacijente.

Odljev kadrova i sve manji broj zainteresiranih kandidata za specijalizaciju hitne medicine, naročito kod medicinskih sestara i tehničara prvostupnika veliki je udarac na stabilnost sustava hitne medicine.

Ovaj kongres, kako nam je kazao predsjednik Organizacijskog odbora Danijel Šota, prilika je da poprave sliku stanja u sustavu hitne medicine kroz prezentaciju novih znanja od strane kolega iz cijele države.

– Okupili smo kolege iz cijele države, ali i iz inozemstva, jer hitna je medicina uvijek na prvoj liniji pomoći unesrećenima. No, pritisak stresa i teških obaveza, uz premale plaće i materijalna primanja razlog su da se sve manje sestara, tehničara i liječnika odlučuje za ovu struku.

Neki će odabrati manje stresna područja medicine ili, pak, ona bolje plaćena u inozemstvu. Hitnjaci najbolje pišu sami za sebe i sami među sobom dijele nova saznanja i iskustva. Upravo je u tome vrijednost zbornika radova kojeg svake godine uređujemo. Prije nekoliko smo godina započeli smo s tom praksom, ponajprije kako bismo među sobom dijelili najnovije informacije iz struke, kazao je Šota.

Umjetna inteligencija

Ove je godine naglasak na budućnosti – umjetnoj inteligenciji i novim tehnologijama u hitnoj medicini.

– Ovo je drugi put da smo u Zadru. Pokazao se kao jako interesantna lokacija za naše okupljenje i predstavljanje radova koje mi sami pišemo, temeljeno na našim iskustvima s terena. Stručnjaci iz pojedinih područja medicine će nas kroz nova saznanja o lijekovima i tehnologijama liječenja približiti još jedan korak ka uspješnijem liječenju pacijenata na terenu.

Hitna medicina danas jako je drugačija. Pojedini zavodi jako dobro napreduju u inovacijama i kupovini aparata neophodnih za naš rad. No, to nažalost, nije nacionalni standard. Kao udruga borimo se za bolje stanje u struci, jer svaki je život jednako vrijedan i niti jedan zavod ili regija ne smiju biti povlašteni u odnosu na druge, istaknuo je Šota.

Damir Rošić, iz Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije govoreći o umjetnoj inteligenciji i novim tehnologijama u hitnoj medicini poručio je kako se u radiologiji i dijagnostici najviše koristi umjetna inteligencija.

– Ovo područje istražujem jer u zadnjih 20-ak godina raste broj radova upravo o AI-u u medicini. Već se uspoređuju razlike Chat GPT-a i doktora hitne medicine u postavljanju dijagnoza, naglasio je Rošić, ujedno i predsjednik Zdravstveno – stručnog odbora kongresa.

Ovaj kongres je prilika da se istakne važnost suradnje među stručnjacima iz različitih područja medicine. Timski rad ključ je uspjeha. Hrvatski kongres hitne medicine s međunarodnim sudjelovanjem naglasio je važnost trajno aktualnih tema, te ukazao na neophodnost trajne edukacije, obnavljanja vještina i praćenja novosti u tim područjima.

Uvjeti rada

– U dosta su primjera uvjeti rada neujednačeni ovisno od sredine do sredine, a i dalje se borimo s nekim problemima koji su u drugim zemljama davno zaboravljeni, kao što je, na primjer, prolazak kroz crveno na semaforima.

U Švedskoj, na primjer, dispečer sam vozilu hitne pomoći prilagođava semafor, kako bi mogli proći bez zaustavljanja. To prvenstveno ovisi o dobroj volji i političkim odlukama, dodao je Šota, upozorivši kako se specijalizacije sve sporije popunjavaju.

Doktori hitne medicine stupaju na teren u situacijama kada je pacijentu toliko loše, da ne može na vrijeme stići do bolnice. Njihov zadatak je ponuditi prvu pomoć, vraćati vitalne funkcije pacijenta, te osigurati, da ih se može transportirati u najbližu bolnicu. Pritom pacijenta nikad ne ostavljaju samog, te nadziru njegovo stanje dok mu ne bude bolje ili dok ga ne predaju kolegama u bolničkom sustavu.

– Veliki nam je problem odlazak liječnika i manjak interesa mladih u odnosu na primanja. Nema nagrade za svu dobrobit koju radimo i mladi to prepoznaju i bježe od hitne medicine, zaključio je Šota.

Nakon predavanja dobrodošlice, te prvih seminara i radionica, večeras je na rasporedu i svečano otvorenje kongresa kojemu će prisustvovati predstavnici resornog ministarstva, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, strukovnih i profesionalnih udruženja, te lokalne zdravstvene i političke zajednice.