Zadarski poduzetnici očekuju da će im 2023. biti još bolja poslovna godina

HGK – Županijska komora Zadar provela je u prvom tjednu veljače kratku anketu među svojim članicama na području Zadarske županije kako bi, znatno prije FINA-ine objave poslovnih rezultata za 2022. godinu, stekla uvid u kvalitetu poslovanja u prethodnoj 2022. godini, ali i u očekivanju poduzetnika u 2023. godini.

Značajno je bilo dobiti predviđanja županijskih gospodarstvenika za ovu poslovnu godinu, s obzirom na brojne poslovne izazove koji su pred njima. Postavljeno je svega nekoliko pitanja, najviše s mogućnostima odgovora, znatno gore, nešto gore, otprilike isto, nešto bolje i znatno bolje. Rezultati ankete provedene među 200 vodećih tvrtki prema ukupnim prihodima članica pokazali su kako nitko poslovanje u 2022. nije ocijenio znatno gorim nego prethodne godine. Tek jedna tvrtka je poslovala nešto gore, otprilike isto njih 22 posto, dok je 76 posto ispitanika poslovanje u 2022. ocijenilo boljim i to nešto boljim njih 45 posto ili znatno bolje 31 posto. To je još jedan dokaz da su negativni učinci pandemijske krize iz 2020. potpuno prevladani u 2022. godini.

Na anketu su odgovorili predstavnici gotovo svih gospodarskih sektora u županiji i oni smatraju da je položaj njihovih pojedinačnih sektora u 2022. u odnosu na 2021. bio znatno bolji, nešto bolji bio je za 56 posto ispitanika, 27 posto ne vidi promjene, 15 posto smatra da je njihov sektor u 2022. bio u nešto gorem položaju, dok jedan ispitanik drži da je njegov sektor došao u znatno gori položaj.

Optimizam je pokazalo 58 posto ispitanika na pitanje procjene poslovanja u tekućoj 2023. godinu u odnosu na prethodnu, 56 posto očekuje nešto bolje poslovanje, dva posto znatno bolje poslovanje, a tek 13 posto nešto gore poslovanje, poslovanje na otprilike istoj razini očekuje 29 posto ispitanika.

Uvođenje eura ispitanici očekivano ocjenjuju neutralnim za svoje poslovanje (62 posto) ili pozitivnim 33 posto – (nešto bolje 24 posto i znatno bolje 9 posto), nešto gorim za svoje poslovanje ocjenjuju ga tek dva ispitanika.

Rast troškova inputa glavna je prijetnja većine ispitanika (56 posto), nedostatak radne snage je na drugom mjestu (20 posto), slijedi pravna i porezna nesigurnost (7 posto), (4 posto) strepe od rasta troškova financiranja, (13 posto) vide i neke druge, u anketi neponuđene izazove – konkretno dampinške cijene konkurencije, rezanje budžeta svojih klijenata zbog inflacije, nedostatak poslovne suradnje, rast cijena nekretnina.