Zadarski otoci imaju malo koristi od bogatih nautičara: 'Novac ostaje u trgovačkim centrima'

Zadarski arhipelag sa svojim otocima, uvalama i marinama jedno je od najprivlačnijih područja za nautičare na hrvatskom Jadranu, a čarterske tvrtke i prateće djelatnosti važan su dio turističkoga gospodarstva županije. Ipak, koliko god bili zadovoljni brojem gostiju i razvijenošću nautičke infrastrukture, ostaje pitanje ostvaruje li lokalno gospodarstvo od toga onoliko koliko bi moglo. Nautičar koji tjedan dana provede ploveći između zadarskih otoka ne mora nužno biti i gost koji će značajnije pridonijeti prihodima otočnih restorana, trgovina, poljoprivrednika i drugih malih poduzetnika.

Ponuda na kopnu

Upravo u tome direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak vidi jedan od važnijih izazova daljnjeg razvoja, ističući kako zadarska nautika ima snažnu tržišnu poziciju, ali i prostora da od postojećeg broja gostiju ostvari veće gospodarske učinke.

– Ne treba zaboraviti da je Zadarska županija kolijevka nautičkog turizma u Hrvatskoj, regija iz koje je potekao razvoj suvremenog nautičkog turizma na našoj obali. To je tradicija na koju možemo biti ponosni, ali i dobra podloga za sve ono što želimo razvijati u budućnosti. Mi smo u nautici zaista jako dobri i to nam nitko ne može osporiti. Imamo odličnu poziciju, kvalitetne marine, ozbiljne čarterske tvrtke i, ono što je najvažnije, iznimno atraktivan prostor za plovidbu. Ali nije dovoljno samo reći da imamo toliko i toliko brodova i da nam gosti dolaze. Mene više zanima što ti ljudi rade kada isplove iz marine, gdje troše novac, što posjećuju i koliko od njihova dolaska imaju koristi naši ljudi. Tu još uvijek možemo napraviti puno više, smatra Čvrljak.

Zadarska županija raspolaže brojnim proizvodima i sadržajima koji bi se mogli snažnije povezati s nautičkim turizmom, od gastronomske ponude do malih obiteljskih proizvođača na otocima i u zaleđu. Međutim, velik dio nautičkog prometa i dalje se odvija prema ustaljenom obrascu sedmodnevnih čarterskih aranžmana, tijekom kojih se gosti prvenstveno usmjeravaju na plovidbu i boravak u uvalama.

Čvrljak smatra da upravo takvim gostima treba ponuditi dodatne razloge za dulji boravak na pojedinim lokacijama, ali i za veću potrošnju.

– Imate, primjerice, gosta koji dođe na brod u subotu, obavi kupnju u velikom trgovačkom centru, isplovi i sljedećih sedam dana provede po otocima. On je zadovoljan jer je more lijepo i vrijeme ga je poslužilo, ali koliko je zaista upoznao naš kraj? Mi na tim otocima imamo izvrsne restorane, domaće proizvode, ljude koji proizvode vino, maslinovo ulje ili se bave ribarstvom. Zašto ne bismo puno više radili na tome da gost zna gdje može doživjeti nešto autentično? Nije smisao samo da brod prođe pokraj otoka, nego da taj dolazak donese nešto i ljudima koji na otoku žive, ističe naš sugovornik dodajući kako se takva ponuda ne mora razvijati kroz velike i skupe turističke projekte. Ponekad je dovoljno bolje organizirati informacije koje se nude gostima, povezati čarterske tvrtke s lokalnim ugostiteljima i proizvođačima te osmisliti sadržaje koji će nautičarima biti dostupni tijekom plovidbe.

Prilagodba tržištu

– Mi često govorimo o autentičnom doživljaju, a imamo ga praktički pred nosom. Ako gost može otići na dobru večeru, kupiti kvalitetno domaće maslinovo ulje ili upoznati nekoga tko cijeli život živi od mora, to je za njega vrijedno iskustvo. Naravno, takvu ponudu treba dobro organizirati i predstaviti jer ne možemo očekivati da će gost sam istraživati što se sve nalazi na pojedinom otoku, dodaje prvi čovjek županijskog turizma.

S druge strane, ni sam čarterski sektor nije bez izazova. Konkurencija među destinacijama raste, troškovi poslovanja sve su veći, a gosti prilikom odabira odmora pažljivije uspoređuju cijenu i kvalitetu usluge. Zbog toga se i u Programu rada Turističke zajednice Zadarske županije ističe potreba za redefiniranjem postojećeg modela čarterskog poslovanja.

Direktor Turističke zajednice Zadarske županije upozorava da se dosadašnji uspjeh ne smije uzimati zdravo za gotovo, osobito ako se razvoj bude temeljio ponajprije na povećanju kapaciteta.

– Ne možemo stalno računati na to da će netko doći samo zato što imamo lijepo more. Imaju ga i druge destinacije, a konkurencija je ozbiljna. Moramo se zapitati po čemu smo bolji, što gost dobiva za svoj novac i zašto bi se ponovno vratio baš u Zadarsku županiju. Mislim da je prostor za napredak prije svega u kvaliteti usluge i dodatnoj ponudi, a ne nužno u tome da svake godine imamo još više plovila, govori Čvrljak koji jednu od najvećih prednosti nautike vidi u mogućnosti produljenja turističke sezone. Za razliku od klasičnog ljetnog odmora, jedrenje je privlačno i u proljetnim i jesenskim mjesecima, kada na moru nema velikih gužvi, a temperature su ugodnije za boravak na brodu i istraživanje destinacije.

Problemi

Međutim, dolazak nautičara u listopadu ne znači mnogo ako su na otocima već zatvoreni restorani, trgovine i drugi sadržaji koji bi im trebali biti na raspolaganju.

– Tu dolazimo do jednog vrlo konkretnog problema. Mi želimo goste u predsezoni i posezoni, ali moramo osigurati da oni tada imaju što raditi i gdje potrošiti novac. S druge strane, razumijem i ugostitelja kojemu nije isplativo držati restoran otvoren zbog nekoliko stolova dnevno. Zato treba raditi na ponudi koja će privući dovoljan broj gostiju i omogućiti ljudima da posluju dulje. Nautika nam u tome može puno pomoći jer njezina sezona ne mora završiti s kolovozom, objašnjava naš sugovornik.

O mogućnostima snažnijeg gospodarskog korištenja mora, novim ulaganjima i izazovima plavoga gospodarstva razgovarat će se i na konferenciji Blue Economy, koja će se održati 29. listopada u hotelu Hyatt Regency Zadar.

Kakav turizam treba na otocima?

Pitanje razvoja nautičkog turizma posebno je osjetljivo na zadarskim otocima, gdje tijekom ljeta velik broj posjetitelja opterećuje prometnu i komunalnu infrastrukturu, dok se izvan sezone stanovnici suočavaju sa sasvim drukčijim problemima, od slabije dostupnosti pojedinih usluga do ograničenih mogućnosti zapošljavanja.

– Naši otoci nisu samo mjesta na koja turisti dolaze ljeti. Tamo ljudi žive, imaju svoje obitelji, poslove i svakodnevne potrebe. Ako se sve podredi turističkoj sezoni, dugoročno nećemo napraviti dobar posao. Nama treba turizam koji će otočanima omogućiti dodatnu zaradu i razlog da ostanu na otoku, a ne razvoj zbog kojega će im život postajati sve teži. To je posebno važno u manjim sredinama, gdje se svaka promjena puno snažnije osjeti, napominje Čvrljak.

Takav pristup podrazumijeva i odgovornije korištenje morskog prostora, osobito u popularnim uvalama i sidrištima. Razvoj prihvatne infrastrukture, pravilno gospodarenje otpadom i zaštita podmorja, smatra Čvrljak, trebali bi pratiti daljnji rast nautičkog sektora jer očuvanost mora izravno utječe na privlačnost destinacije.