Županija izvan zlatnog sata, azbestne cijevi na Viru, gradnja marine na pomorskom dobru...

Oporbeni vijećnici u Županijskoj skupštini na aktualnom su satu uputili brojna pitanja, ali i nekoliko vrlo zanimljivih inicijativa. Na moguće korištenje vodovodnih cijevi koje nisu samo neodgovarajuće kvalitete, već su i zdravstveno opasne i to pri izvođenju radova na projektu aglomeracije Nin- Privlaka – Vrsi upozorio je nezavisni vijećnik izabran na listi Mosta, Frane Vučetić.

– Radove na ovoj aglomeraciji izvodi izabrani izvođač, općinska komunalna tvrtka Vodovod Vir. Više žitelja s ovog područja mi se obratilo s informacijom kako radnici izvođača radova na pojedinim dijelovima trase gdje se ugrađuju vodovodne cijevi postavljaju one koje u sebi imaju salonita, odnosno opasni azbest. Postavio bih pitanje jesu li se s područja izvođenja radova u ovoj aglomeraciji uzimali uzorci vode kako bi se utvrdile koje se supstance nalaze u njoj, kazao je Vučetić.

SDP-ova vijećnica Vedrana Mišković podsjetila je, pak, kako je prije nekoliko mjeseci ministar zdravstva Vili Beroš predstavio uvođenje novog programa Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) kojim će Hrvatska konačno dobiti hitnu medicinsku službu iz zraka.

Helikopterska služba

– Riječ je uvođenju službe koja bi trebala značajno skratiti vrijeme reakcije u slučajevima nesreća i stanja opasnih po život, a iskustva zemalja koje su ovu službu uvele odavno kazuju da jedan helikopter s liječnikom može zamijeniti šest do čak 10 timova hitne medicinske pomoći. Koliko je to važno u situacijama kad nam kronično nedostaje liječničkog kadra, ne treba ni govoriti. Svrha projekta je omogućavanje pružanja pomoći osobama kojima je ugrožen život u okviru medicinskog zlatnog sata. Unutar zlatnog sata vrijedi pravilo 3 x 20, odnosno, da se za maksimalno 20 minuta stigne do pacijenta, da ga se unutar 20 minuta stabilizira te da ga se u narednih 20 minuta transportira do bolnice. Zbrinjavanje životno ugrožene osobe unutar zlatnoga sata, pokazuju studije, povećava šanse za preživljavanje od 30 do 50 posto, istaknula je Mišković te dodala kako pozdravljaju nabavu ovih helikoptera.

– Ministarstvo je unajmilo četiri helikoptera s posadama, a u tijeku je uspostava baza u Rijeci, na Braču, u Osijeku i Zagrebu. Iskustvo drugih država pokazuje da se HHMS, radi postizanja »zlatnog sata« koristi na 50 do 70 km od zračne baze, odnosno bolnice. Ovdje je rub krugova postavljen na 80 km. Fotografija preuzeta s portala udruge HELP- helikopterima liječnici pomažu, pokazuje da se cijela Zadarska županija nalazi izvan domašaja zlatnog sata. Ne moram nikoga podsjećati na činjenicu da je upravo područje naše županije možda najugroženije u cijeloj RH, zbog velikog broja udaljenih naselja bez pokrivenosti mrežom primarne zdravstvene zaštite, brojnih nesreća na moru, na planinarskim i pješačkim stazama i drugdje. Zbog čega je Zadarska županija opet izostavljena, iako će Ministarstvo zacijelo tvrditi drugačije? Za ovaj projekt će potrošiti 62,5 milijuna eura, no naša županija od toga nema ništa. Župane, pozivam vas da hitno zatražite nabavu još jednog helikoptera čija bi baza bila smještena na području Zadarske županije, poručila je SDP-ova vijećnica, kojoj je u svojem odgovoru župan Božidar Longin posve izbjegao nešto reći o Hitnoj helikopterskoj medicinskoj službi. Umjesto toga govorio je o o brodovima hitne medicinske službe i vozilima Hitne.

Marina u Sv. Filipu i Jakovu

Njezina stranačka kolegica Helena Mikulandra nastavila je s pitanjima o marini Sunčani resort u Sv. Filipu Jakovu navodeći kako je investitor bitno povećao veličinu lučke infrastrukture te su promijenili određeni dio infrastrukture koji je pod zaštitom konzervatora. Izmjenama su, dodala je, povećali i broj vezova za komercijalnu djelatnost.

– Gradili su i to na pomorskom dobru, pa onda tek naknadno legalizirali izmjenu lokacijske i građevinske dozvole. Građevinski i geotehnički projekt financirala je sama Općina Sv. Filip Jakov pod načelnikom Zoranom Pelicarićem, već poznatim po kaznenim prijavama za gradnju na pomorskom i kulturnom dobru. S obzirom da je gradnja ove marine krenula prema gabaritima buduće, sad već izmijenjene građevinske dozvole i to na pomorskom dobru što je kazneno djelo, zbog čega je Županija izdala izmjenu/dopunu građevinske dozvole za ovaj projekt ? Je li investitor imao zeleno svjetlo od strane Županije za gradnju na pomorskom dobru prije samog izdavanja dozvole, upitala je Mikulandra kojoj je župan kratko odgovorio kako je u siječnju Županija izdala izmijenjenu građevinsku dozvolu za projekt ove marine.

Nezavisni vijećnik Zlatko Marasović je, pak, htio znati što se događa na širem obrovačkom području u vezi projekta izgradnje tvornice cementa i žbuke investitora Fassa iz Italije. Ova tvornica bi se trebala izgraditi u Poslovnoj zoni Brčići grada Obrovca čija je površina 28 hektara.

– Je li poznato kako bi se dopremala sirovina za ovu tvornicu? Hoće li se kod Obrovca napraviti luka? Poznato je kako je Gradsko vijeće Obrovca nedavno promijenilo Prostorni plan omogućivši da se na njihovu području spaljuje otpad, bez obzira što se radi o prijelaznom području biosfere, upozorio je Marasović kojem je Longin odgovorio kako se o izgradnji tvornice cementa i žbuke pored Obrovca priča već 20 godina. Dodao je kako Županija ništa o izgradnji ove tvornice nije službeno dobila, kao ni o izgradnji luke pored Obrovca.