Župan Longin sa zadarskim načelnicima i gradonačelnicima razgovarao o najvažnijim temama i projektima

Župan Božidar Longin sa zadarskim je načelnicima i gradonačelnicima u sklopu redovitih sastanaka razgovarao o najvažnijim temama i projektima koji se događaju na razini naše regije.

Od izgradnje i uređenja azila za napuštene životinje, kao jedinstvenog projekta sustavne brige i zaštite jedinstvenog u Hrvatskoj, do muka po crnom iznajmljivanju smještaja turistima i socijalne revitalizacije regije. Na tapeti su bili i problemi sa zdravstvenom zaštitom, koja je posebice otežana u turističkoj sezoni, ali i predstavljanje novog kreditnog paketa namijenjenog jedinicama lokalne samouprave.

Zdravstvo i obrazovanje

– Na pragu smo glavne turističke sezone, tako da smo se temama nadovezali na izazove koji dolaze s porastom broja stanovnika na našem području. Goruća je tema u tom sektoru svakako pitanje zdravstvene zaštite i adekvatne medicinske skrbi za domicilno stanovništvo i turiste. Kako bi imali što stabilniji sustav, Županija je po tom pitanju u našu regiju uspjela provući 11 liječnika za ovu turističku sezonu. Skrb će biti puno bolja nego što smo očekivali, a na JLU je da liječnicima pomogne naći smještaj, pored onih kapaciteta koje mi imamo u sklopu Doma zdravlja. Drugo, važno je naglasiti da smještaj liječnika subvencioniramo sa 500 eura. Tema je to koju smo upravo mi prvu načeli, a naišla je na jako dobar odaziv, poručio je Longin, istaknuvši kako je jedna liječnica upravo počela raditi u jednoj otočkoj općini.

Pohvalio se i temom, izgradnje azila za napuštene životinje, ali i osnivanja posebne ustanove koja će njime upravljati. Sredstva su, naglasio je već osigurana, a gradnja unutar zadanih gabarita.

– Našu smo odluku o osnivanju posebne ustanove koja će se baviti skrbi napuštenih životinja predstavili načelnicima i gradonačelnicima, jer cilj nam je zajedničkim radom financirati njegov rad i zbrinjavanje koje nije jeftino. Već smo primili upite drugih županija iz Hrvatske, jer brojne su zajednice u problemu s pitanjem napuštenih životinja. Projekt je ovo od strateškog značaja za nas, dodao je Longin, naglasivši kako su se u raspravi dotakli još važnih tema – školstva i socijalnih programa.

Iz NPOO – a se tako može financirati 13 projekata izgradnje ili rekonstrukcije školskih dvorana i obrazovne infrastrukture u školama koje rade u dvije smjene.

Socijalna revitalizacija

Općina Poličnik jedna je od zajednica koja će tim putem dobiti novu školsku zgradu, kako djeca više ne bi u više razrede na nastavu putovala u Zadar. U početak radova ide se tako nakon ocjene Arhitektonskog fakulteta i mišljenja da li je bolje ići u rekonstrukciju postojećih građevina ili njihovo rušenje.

Dotakli su se načelnici i teme turizma i problematike iznajmljivanja smještaja na crno, koje unatoč svim upozorenjima i apelima buja iz godine u godinu. Tema je to koja je po medijima, ali i institucijama već godinama provlači, jer Hrvatskoj nedostaje sustavan plan kontrole iznajmljivača i sprečavanja ilegalnog turizma. Podsjetio je zato Longin kako je upravo iz naše regije pristigla inicijativa da se na razini Zajednice županije oformi radna skupina koja će osmisliti rješenje takvoj praksi.

– Na kraju, dotaknuli smo se i socijalne mjere gdje bi u našim zajednicama postojeće tipske građevine mogli urediti i prenamijeniti u smještaj osoba treće dobi. Novac za to već je osiguran, a nadamo se kako će se JLU u svojim mjestima angažirati i objektima koji više nisu u funkciji udahnuti novi duh. Naša je svakodnevica, naročito u zaleđu i na otocima nažalost takva da je djece sve manje. No, to ne znači da ona ne živi i propada, pojasnio je župan, kazavši na kraju kao je najveći odaziv na HBOR – ovu radionicu upravo u Zadru.

Svoje projekte izgradnje škole i doma za starije iznio je načelnik Općine Poličnik Davor Lončar, istaknuvši kao su ovo projekti za koje su se godinama zalagali.

Nova škola

– Dokumentacija za dom za umirovljenika je osigurana, a zemljište dano od strane Zadarske nadbiskupije. Na resornom je ministarstvu da provede javni natječaj i izabere izvođača radova. Mi se nadamo da će u roku d oko godinu i pol dana od odabira izvođača on i biti završen. Djelovati će naravno kao podružnica zemuničkog Doma. S time je ušao i u program sufinanciranja od strane države za svakog korisnika, rezimirao je Lončar, kazavši kako će se izgradnjom škole Murvica – Briševo uvelike rasteretiti zadarske škole, gdje djeca s područja Poličnika sada pohađaju nastavu u višim razredima osnovne škole.

Već dugi niz godina zalažu se za novu školu, kako di i djeci i roditeljima osigurali organizaciju dana, školskih i izvannastavnih aktivnosti.

– Općina je za taj projekt darovala svoje zemljište od 15 tisuća metara kvadratnih Zadarskoj županiji, koja bi preuzela osnivanje i upravljanje školom. Useljenju se nadamo u roku od tri godine. Naši su sumještani sa oduševljenjem prihvatili ovaj program. U jako se kratkom roku napravio idejni projekt sa svim normativnima, dobili smo suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja i na Općini je sada za projektu dokumentaciju završi, pojasnio je načelnik, dodavši kako, što se tiče socijalnih programa, već imaju četiri projekta revitalizacije zapuštenih objekata, čije uređenje i obnovu mogu financirati sredstvima HBOR – a.

– Ne moraju to samo biti domovi zastare i nemoćne, već i prostorije za dnevne boravke i rane aktivnosti. Uz nešto sredstava i podršku sa lokalne i županijske razine takvi bi se projekti vrlo brzo realizirali. Mi ćemo potporu HBOR – a tražiti za četiri projekta, naglasio je Lončar.

Novi kreditni projekt HBOR – a

Iz HBOR – a radionicu za načelnike i gradonačelnike održala je Suzana Laušin Katanec, direktorica sektora kreditiranja o novom razvojnom kreditnom programu, koja je istaknula kako je najveći odaziv za ovakav oblik financiranja upravo u našoj regiji.
– Zadarska županija i njezini poduzetnici, te JLU čitav niz godina HBOR prepoznaju kao partnera. 950 projekata u vrijednosti 390 milijuna eura tako smo svojim alatima financirali samo u posljednjih deset godina. Urbani razvojni fond, tema naše prezentacije, namijenjen je isključivo JLU i njihovim društvima u vlasništvu. Po prvi se puta tako spaja javna namjena projekata s njegovom komercijalizacijom, pojasnila je Laušin Katanec, dodavši kako se po prvi puta spaja kreditiranje i kapitalni rabat, tj. mogućnost otpisa glavnice kredita do 50 posto. Ključno je, da, osim održivosti, ti projekti imaju i višu dobit u smislu energetske učinkovitosti i zelene obnove.
– Želimo poticati i uključivost u javne rasprave. Spoj je to koji čini kapitalni rabat do maksimalno 50 posto. Cijeli je fond u vrijednosti 172 milijuna eura. Pola dolazi iz izvora HBOR – a, a ostatak iz Fonda regionalnog razvoja po kamatnog stopi od nula posto. Naša je kamata 3,67 posto, no ona će za krajnje korisnike biti jedan do dva posto, bez naplate za obradu kredita i rezervaciju, zaključila je Laušin Katanec.