ZAKONSKI APSURD Djeca moraju položiti za bicikl, ali u Zadru ne postoji - poligon: 'Nema nikakve potpore lokalne samouprave'

Većina roditelja zna kada dijete smije prvi put samo u školu, kada može otvoriti profil na društvenim mrežama ili kada može polagati za moped. Međutim, malo tko zna da u Hrvatskoj već godinama postoji i svojevrsni »vozački ispit« za djecu bicikliste.

Naime, prema članku 215. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, biciklom na cesti samostalno smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina. Iznimno, djeca s navršenih devet godina mogu samostalno upravljati biciklom na cesti ako su u školi osposobljena za upravljanje biciklom i ako im je izdana potvrda o osposobljenosti. Ostala djeca od devet do 14 godina smiju upravljati biciklom na cesti samo u pratnji osobe starije od 16 godina.

Mrtvo slovo na papiru?

No, iako je riječ o propisu koji postoji više od desetljeća, mnogi roditelji za njega nikada nisu čuli, a brojni učenici tijekom školovanja uopće ne dobiju priliku položiti biciklistički ispit.

– Svima su puna usta preventive, a u Zadru nemaju gdje više naučiti o prometu, nemamo ni poligon. Moji su imali edukaciju u školi, ali samo zato što imaju učiteljicu koja se angažirala dosta oko toga. To ovisi od škole do škole, govori majka jednog zadarskog učenika.

U teoriji, program osposobljavanja provodi se u osnovnim školama. Najčešće ga organiziraju škole u suradnji s Hrvatskim autoklubom, lokalnim autoklubovima i policijom te se uglavnom provodi kroz nastavu tehničke kulture ili prometne grupe, a učenici prolaze teorijsku i praktičnu obuku. Teorijski dio obuhvaća upoznavanje prometnih propisa, prometnih znakova, pravila prednosti prolaska, sigurnog kretanja biciklista te osnovnih prometnih situacija s kojima se djeca susreću u svakodnevnom prometu. Praktični dio najčešće se odvija na poligonima gdje učenici uvježbavaju pravilno uključivanje u promet, skretanje, zaustavljanje, signaliziranje rukama i sigurno upravljanje biciklom. Nakon uspješno položenog ispita učenik dobiva potvrdu o osposobljenosti za upravljanje biciklom.

No, iako zakonski okvir postoji već godinama, njegova provedba nije jednaka u svim dijelovima Hrvatske. Dok neke osnovne škole redovito organiziraju osposobljavanje i polaganje biciklističkog ispita, druge to čine povremeno, a dio učenika tijekom školovanja uopće ne dobije priliku sudjelovati u programu.

Česte edukacije

Usporedbe radi, u Vinkovcima je još 2019. godine otvoren impresivan biciklističko-pješački poligon, odnosno vježbalište za edukaciju djece, kako bi se djeca zaštitila u prometu, na površini od 5.000 metara kvadratnih, čija je vrijednost tada bila milijun i sto tisuća kuna. S druge strane, u Zadru takav poligon ne postoji, a važan je faktor u osposobljavanju ne samo za bicikliste, nego potencijalno i za vozače električnih romobila koji su nažalost sve veća pošast na cesti.

– Udruga Autoklub Zadar nema nikakvu potporu lokalne samouprave, stoga ne možemo konkurirati na tržištu. Zbog inflacije troškove potencijalne izgradnje poligona za osposobljavanje kandidata za upravljanje biciklom i romobilima samostalno nismo u mogućnosti pokriti te nam je iznimno bitna podrška lokalne zajednice i Grada, govori Jasmina Pavić, odgovorna osoba Autokluba Zadar, jednog od temeljnih autoklubova koji su udruženi u Hrvatski autoklub koji broji preko 7.000 članova.

A dok se ne realizira prijeko potrebna infrastruktura, u suradnji s PU zadarskom, volonterski kontinuirano organiziraju edukacije u školama, na javnim mjestima, organiziraju natjecanja i sl., sve s ciljem preventive i što veće sigurnosti u prometu.

– U organizaciji Hrvatskog autokluba, Autokluba Zadar i Policijske uprave zadarske svake godine se u osnovnim školama provode i natjecanja iz ovog područja, a najuspješniji učenici sudjeluju na državnom natjecanju, gdje mogu osvojiti vrijedne nagrade poput bicikala, računala i drugih atraktivnih poklona, kazuje Ivana Grbin, glasnogovornica PU zadarske, te napominje kako policijski službenici kroz svakodnevne aktivnosti tijekom obavljanja nadzora i kontrole prometa provode nadzor biciklista pri čemu se provjerava osposobljenost, kao i potrebna oprema kod djece kao biciklista.

Svjesnost o posljedicama

Međutim, unatoč stalnim nastojanjima policije i Autokluba Zadar, instruktori u autoškolama primjećuju kako dio kandidata dolazi s vrlo skromnim predznanjem o prometnim pravilima, znakovima i sigurnom ponašanju u prometu.

– Razina znanja ovisi o tome koliko su se ranije susretali s prometnom edukacijom kroz školu, obitelj, vožnju bicikla ili druge aktivnosti sudjelovanja u prometu. Oni koji su prošli prometnu edukaciju, npr. za vožnju biciklom puno su bolji u razumijevanju prometnih propisa, već poznaju neke prometne znakove, poznaju pravila vožnje bicikla, prepoznaju opasnosti, puno aktivnije opažaju prometne situacije, kaže voditeljica autoškole »City«, Duška Marušić i ističe da je gotovo pravilo da polaznici koji su prošli obuku za bicikle ili prometnu edukaciju kroz slobodne aktivnosti te kroz školska natjecanja zaista lako polažu ispite na putu do vozačke dozvole.

Svakako, naglašava i instruktorica vožnje, Anđela Smolić, neophodno je stjecanje i razvijanje navika sigurnog ponašanja pješaka i biciklista, razvijanje osjećaja odgovornosti, prepoznavanje opasnosti i svjesnost o posljedicama.

– Prometne navike i stavovi stvaraju se rano. Djeca koja odrastaju uz kvalitetnu prometnu edukaciju bolje razvijaju odgovornost, poštovanje pravila i obzirnost prema drugim sudionicima u prometu. Većina nas stručnih djelatnika u prometu mišljenja smo da bi djeca trebala učiti o prometu prije nego se aktivno uključe u njega. Djeca su sudionici prometa od najranije dobi kao pješaci, putnici, kasnije kao biciklisti, korisnici romobila ili putnici u vozilima. Znači, već kao biciklisti su u prometu!. Kod nas u RH može se polagati Pravila za vožnju biciklom već s devet godina starosti, što je izvrsno, kazuje Smolić.

I instruktorica Anna Babić naglašava da sve ono što je svakodnevna potreba treba biti obavezno u odgojno-obrazovnom programu, a da je vozačka dozvola danas neophodna za brojna radna mjesta, gotovo sva.

– Na sreću živimo u gradu u kojem gradska vlast itekako ima sluha za potrebe mladih ljudi, pa je tako nedavno iz Gradske uprave pokrenuta inicijativa o sufinanciranju polaganja vozačkog ispita, što vjerujem da će se ostvariti u vrlo skoroj budućnosti. Isto tako, vjerujem da će naša Gradska uprava pokrenuti i program projektiranja novih poligona za osnovnoškolce koji bi trebali polagati pravila za vožnju biciklom kao i poligon za vježbanje polaznika autoškola što bi svakako trebalo objediniti, jer smo u konačnici svi sudionici u istom prometu (pješaci, djeca, vozači, biciklisti …), kazuje Babić.

Rizik od nesreća

Riječ je o silno važnoj temi, stoga ženske snage autoškole City predlažu i da ponašanje u prometu bude poseban nastavni predmet u prvom i drugom razredu osnovne škole.

– Zatim, da kasnije Promet bude slobodna aktivnost tijekom cijelog osnovnoškolskog obrazovanje. Time bi djeca postupno stjecala znanja i navike koje bi im koristile tijekom cijelog života, ne samo kada dođu u autoškolu. Škole mogu pružiti osnovna znanja, roditelji vlastitim primjerom pokazivati odgovorno ponašanje, a autoškole dodatno razvijati prometnu svijest i praktične vještine, objašnjava instruktorica Lara Perić.

Svakako, rano upoznavanje s pravilima, prometnim znakovima i sigurnosnim navikama može pomoći u smanjenju rizika od prometnih nesreća i razvijanju odgovornog ponašanja.

– Uvidom u statističke podatke, na području Policijske uprave zadarske u posljednjih pet godina evidentirane su ukupno 42 nesreće u kojima su sudjelovali djeca, dakle osobe mlađe od 18 godina, kao biciklisti, u kojim prometnim nesrećama je ozlijeđeno ukupno 29 djece. Od ukupnog broja navedenih prometnih nesreća evidentirano je 15 osoba, sudionika prometnih nesreća, mlađih od 14 godina, u kojima je šestero djece zadobilo teške, dok je petero djece zadobilo lake tjelesne ozljede, govori Ivana Grbin, glasnogovornica PU zadarske.

Kako je u Nizozemskoj?

U Nizozemskoj, zemlji koja se često smatra europskom biciklističkom velesilom, većina učenika u završnim razredima osnovne škole sudjeluje u nacionalnom prometnom ispitu. Djeca polažu teorijski dio te praktični ispit tijekom kojeg voze unaprijed određenu rutu u stvarnom prometu. Prema podacima organizacije Veilig Verkeer Nederland, u programu sudjeluje oko 90 posto osnovnih škola. Djeca nakon uspješnog završetka dobivaju prometnu diplomu, no ona nema status dozvole propisane zakonom kao u Hrvatskoj.