Zadranin Šime Grbin uspješno obranio disertaciju na FESB-u

Na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Zadranin Šime Grbin ovih je dana uspješno obranio doktorsku disertaciju pod naslovom »Sustav regulacije prekidačkog reluktantnog generatora s uračunatim međuinduktivitetima, remanencijom i gubicima u željezu«. Ovim postignućem značajno je doprinio razvoju znanstvenog područja elektrotehnike, posebno u grani elektroenergetike.

U stručnom povjerenstvu bili su profesori sa splitskog FESB-a, dr. sc. Slavko Vujević, izvanredni profesor dr. sc. Mateo Bašić i izvanredni profesor dr. sc. Tonći Modrić, dok je sa zagrebačkog FER-a stigao profesor dr. sc. Viktor Šunde, a s Pomorskog fakulteta Split profesor dr. sc. Danko Kezić. Također, među prisutnima bio je i njegov mentor profesor dr. sc. Dinko Vukadinović.

Zaposlenik Elektre

Stručno povjerenstvo ocijenilo je njegov doktorski rad uspješnim i vrijednim zbog brojnih izvornih znanstvenih spoznaja u području elektrotehnike. Također, dobio je pohvale na račun toga što je, iako neakademski djelatnik, izvrsno baratao i pokazao razumijevanje stručne terminologije, budući da je zaposlenik Elektre Zadar, na radnoj poziciji samostalnog inženjera 2 u Odjelu za realizaciju investicijskih projekata.

Njegov mentor, profesor dr. sc. Dinko Vukadinović, podijelio je kako su tijekom 2009. godine, kada je Grbin upisao poslijediplomski doktorski studij na FESB-u, na neki način nastavili istraživanja koja je Končar započeo još tijekom 1990-ih, od kojih se kasnije odustalo.

– Ta istraživanja koja su započeta s Končarom pokrenuo je moj mentor, profesor Mate Smajo, koji je još uvijek živ i zdrav. Grbin i ja smo na neki način oživjeli ta istraživanja nastavljajući raditi kroz njegov doktorski rad. Tema je zahtjevna, kao što ste imali priliku vidjeti, radili smo najbolje što smo znali i mogli. Malo je Šimi to bilo ograničavajuće jer je zaposlenik Elektre Zadar, pa je bilo teško izdvojiti vrijeme, pogotovo što se radi o laboratorijskim istraživanjima, za koja je nužno doći fizički u Split na FESB. Međutim, uspjelo se privesti kraju, kazao je mentor Vukadinović te istaknuo kako je najveći doprinos ove doktorske disertacije otvaranje mogućnosti primjene jedne vrste električnog generatora koji nije standard u elektroenergetici.

Nadalje, mentor Vukadinović kaže kako će se nastojati nastaviti s projektom, no napominje da to ovisi o interesu firmi za implementaciju te o dostupnim financijskim sredstvima. U osnovi, dodaje kako je to više na razini države, kroz Europske fondove i Nacionalnu zakladu za znanost, koji povremeno otvaraju natječaje za prijavu projekata.

– Zapravo, manji je problem pribaviti materijalna sredstva. Najveći problem su ljudi koji su zainteresirani raditi. Ljudski resursi predstavljaju izazov jer se radi o deficitarnom zanimanju u kojem doktora znanosti nedostaje. Naime, već dugi niz godina obrazovni sustav bilježi smanjenje broja studenata, otprilike tisuću manje godišnje. Jedan od razloga je emigracija stanovništva, a drugi nizak natalitet, istaknuo je mentor Vukadinović.

Na korak do odustajanja

Grbin je 2008. godine diplomirao elektroenergetiku na splitskom FESB-u, a iste godine zaposlio se u Elektri Zadar. Tijekom 2009. godine primijetio je natječaj za upis novih doktoranada pa se obratio svom poslodavcu, Hrvatskoj elektroprivredi, s objašnjenjem da želi upisati poslijediplomski studij iz područja elektrotehnike. Međutim, poslodavac ga je odbio.

– Tada sam vjerovao da će biti nemoguće uskladiti posao u Zadru sa studiranjem i znanstvenim istraživanjima u Splitu te sam bio na korak od odustajanja od te ideje. Radio sam tada u uredu s kolegom Viktorom Studentićem, koji mi je rekao nešto tipa: »Pusti ti njih, upiši ti to.« On mi je bio velika potpora na poslu. Poslijediplomski studij ipak sam upisao s mišlju da uvijek mogu odustati ako postane nemoguće, istaknuo je Grbin.

Dodao je i kako se obratio profesoru Dinku Vukadinoviću sa željom da mu bude mentor, budući da je on šef Katedre za energetsku elektroniku i automatizaciju, područja koje Grbina najviše zanima.

– Studij je bio usmjeren na istraživanje prekidačkog reluktantnog stroja u jednopulsnom generatorskom načinu rada, koji je slabo istražen. Cilj je bio razviti poboljšani računalni model stroja u odnosu na postojeći klasični model. Naš model preciznije opisuje magnetske karakteristike stroja te, za razliku od klasičnog, uključuje gubitke u željezu, međuinduktivitete i remanentni magnetski tok. Takav model omogućio je razvoj algoritma pomaka i praćenja, koji tijekom rada stroja, na temelju izmjerenih podataka, pronalazi optimalan način upravljanja kako bi korisnost bila maksimalna, objašnjava Grbin.

Na temelju toga, daljnja istraživanja mogu se proširiti na ostala područja rada stroja, uključujući motorni način rada, pulsno-širinsko upravljanje, rad pri brzinama višestruko većim od nazivne te rad kada je fazna struja kontinuirana.

Zahvala na potpori

– Ovaj stroj može se primijeniti u vjetroagregatima, a njegova velika prednost je mogućnost rada u širokom rasponu brzina, što eliminira potrebu za mjenjačem. Također, nalazi primjenu kao pogonski stroj u automobilima, elektropokretač i generator u zrakoplovnoj industriji te kao generator u elektranama koje koriste energiju morskih valova, kazuje Grbin te dodaje kako kombinirati poslijediplomski doktorski studij i posao nije bilo nimalo lako jer je gotovo cijeli godišnji odmor posljednjih petnaest godina koristio za odlazak u Split radi istraživanja, gdje je provodio eksperimente u laboratoriju.

– Prvo bih s mentorom postavio hipoteze i izradio plan istraživanja, zatim bih na poslu zatražio godišnji odmor i »užicao« smještaj kod prijatelja u Splitu, kojima sam iznimno zahvalan na logističkoj potpori. Budući da sam bio ograničen s vremenom koje sam mogao provesti u Splitu, istraživanja su često trajala i po 12 sati dnevno. Nakon završetka eksperimenata i prikupljanja podataka, vraćao bih se u Zadar gdje bih obrađivao podatke, priča nam Grbin.

Dodaje da je sve to bilo moguće zahvaljujući velikoj potpori njegovog mentora, profesora Vukadinovića, i tima Katedre za energetsku elektroniku i automatizaciju.

– Trenutno radim u Elektri Zadar, u Odjelu za realizaciju investicijskih projekata kao tehnički crtač. Puno mi je značila podrška kolega iz Odjela, jer su, dok sam bio na »godišnjem«, preuzimali moj dio posla, kazao je Grbin.

Iako se nakon obrane doktorske disertacije rad na fakultetu čini logičnim slijedom događaja, Grbin za sada nema planove.

– Odmorit ću se od svega, a zatim ću vidjeti koje će se još mogućnosti otvoriti u budućnosti, zaključio je Grbin.