Studenti arheologije i studenti doktorskog studija Humanističke znanosti sa Sveučilišta u Zadru ovog su proljeća i ljeta sudjelovali u nekoliko aktivnosti koje su bile dio nastavnog procesa, ali i uspješne suradnje sa Sveučilištem SETU u Irskoj, ostvarene preko EU-CONEXUS projekta EchoEco voditeljice izv. prof. dr. sc. Silvije Bekavac. Kako bi istraživačke spoznaje stečenim u projektima DisKont i EcoEcho o transhumantnom stočarstvu, pastirskim selima i stanovima te suhozidnom graditeljstvu primijenili u praksi, odlučili su sagraditi pastirsku kuću na Biokovu.
Mistično Biokovo, sa svojom djevičanskom kulturnom baštinom, krije brojne tajne postanka, života i smrti prapovijesnih i povijesnih stočarskih zajednica. Bogato razvedeni krški reljef, strme gole stijene, česte zimske bure i topla i suha ljeta rezultirala su surovim ali i samoodrživim uvjetima življenja još od prapovijesnih vremena.
Taj najraniji period obuhvaća kompleksne kulturološke fenomene od formiranja Cetinske kulturne grupe pa do definiranja zajednica koje grčki putopisci i moreplovci Jadranom u svojim periegezama i periplima nazivaju Bulinima, Nestejcima i Manijcima. Ti indoeuropski stočari na Jadran dolaze iz istočne Europe, preko Panonske nizine, donoseći nove kulturološke postavke manifestirane u društvenim, ekonomskim, ideološkim i materijalnim značajkama. Promjene se očituju u pogrebnim običajima i sahranjivanju pokojnika pod tumulima, te u produkciji keramike, i umjetničkom oblikovanju i dekoriranju.
Osnovna gospodarska grana bilo je stočarstvo, i to ono transhumantno, koje je podrazumijevalo kombiniranje zimske i ljetne ispaše, za što planina Biokovo pruža izvrsne mogućnosti. Stoka, u prvom redu ovce i koze, ne samo da je bila izvor hrane, već je osiguravala i stvaranje proizvoda kojima se moglo trgovati. Biokovo, koje je tijekom ljetnih mjeseci služilo za ispašu, predstavljalo je direktni komunikacijski put zaleđa s priobaljem. Čuvajući stada na planini, biokovski stočari mogli su se s lakoćom spustiti do obale i prodati viškove svojih proizvoda (meso, vuna, sir, mlijeko, koža, kostrijet) u pristaništima. Ovakav način života na Biokovu je bio zastupljen sve do sredine 20. stoljeća, do kada je transhumantno stočarstvo bilo glavno zanimanje ljudi na Pirinejima, Alpama, Karpatima i planinama Balkana.
– Nastavni i istraživački cilj bio je dokazati da obrasci naseljavanja, način poljoprivrede i korištenja prirodnih resursa, prehrana i pogrebni običaji stočarskih zajednica Biokova predstavljaju idealan tip samoodrživog načina života bez degradacije i invazivnih promjena u okolišu, kaže Bekavac.
Pastirska sela i dnevni život stočara nadopunjena su istraživanjima kulturnog krajolika, osobito u segmentu arhitekture i prostorne dispozicije stambene arhitekture i infrastrukturnih elemenata na teritoriju pastirskog sezonskog sela Podglogovika. Istraživačkom metodologijom nastojalo se objediniti sve faktore koji su utjecali na život zajednica tijekom bogate povijesti te interpretirati materijalne, kulture ostatke, tehnologije i načine života u ovom zaista jedinstvenom krajobrazu.
Podučeni istraživačkim spoznajama stečenim u projektima DisKont i EcoEcho o transhumantnom stočarstvu, pastirskim selima i stanovima te suhozidnom graditeljstvu planine Biokova, studenti su odlučili sagraditi pastirsku kuću. Pothvat je proveden početkom lipnja ove godine u sklopu kolegija „Uvod u eksperimentalna arheologija“ čiji je nositelj prof. Silvia Bekavac. Studenti su uz logističku pomoć planinara Rikija, Jure, Antiše, Denija i Marina te prof. dr. sc. Željka Miletića i asistentice Antonele Čelan, obavili teški i zahtjevni pothvat i naučili se brojnim graditeljskim vještinama korištenim od prapovijesnih vremena.
– Za rekreiranje cijelog procesa izabrali smo položaj kod planinarske kuće „Slobodan Ravlić“ kod Lokve u Parku prirode Biokovo, usred ljetnih pasišta za stoku, na visini od gotovo 1.500 metara. Primitivnim alatima lomili smo kamen, grubo ga priklesavali i slagali u suhozidove. Ilovača iz nedalekog ležišta poslužila je za fugiranje zidova, a sasušene borove i bukove grane za krovnu konstrukciju vezanu konopcima od konoplje. Zbog nedostatka vremena potrebnog da se pobere i sasuši trava zimica, jedini kompromis u odnosu na originalni proces bilo je postavljanje pokrova od slame, ističe Bekavac.
Velika se pažnja posvetila i mogućoj ishranih biokovskog čovjeka, a rezultati tog istraživanja upućuju na konzumiranje namirnica koje su u velikoj mjeri i danas zastupljene u našoj ishrani (žitarice, mahunarke, zelje, mlijeko, med itd.) U suradnji sa šefom Michaelom Queenom sa South East Technological University Waterford, u sklopu EU-CONEXUS Student Research Huba, kojeg su mentorirale doktorske studentice, asistentice na Odjelu za povijest umjetnosti, Dora Štublin i Antonela Čelan, uspješno su rekonstruirana jela s biokovskih obronaka. Tijekom istraživanja na terenu a u sklopu radionice eksperimentalne arheologije u koju su bili uključeni studenti, istraživale su se stare sorte, pripremala tradicionalna jela i pića. Od vrškova borova i biokovskog meda proizvela se i biokovska rakija – Slatka bodlja.
Još se jednom pokazalo kako je jedini mogući način razumijevanja i rekonstruiranja minulog vremena i života naših predaka boravak i buđenje u tom surovom krškom krajoliku. Niski oblaci i mirisi borove šume tamo su na doticaju ruke i čula, daleko od civilizacije i suvremene užurbanosti i visoko iznad svakodnevice gdje je zrak rjeđi, a misli bistrije.

najnovije
najčitanije
Zadar
Posljednji ispraćaji
Raste interes za kremiranje, Nasadi otvorili i mogućnost prosipanja pepela – u ružičnjaku groblja
Sport
turnir
Na Zadar Chess Festival stiglo više od 120 igrača iz čak 21 zemlje: Velemajstori i mlade nade za istim stolom
Sport
Ring uz more
CROATIAN KNIGHTS Dvadeset mečeva obilježilo četvrto, spektakularno izdanje u Dragama
Hrvatska
treba li strahovati?
Virus Zapadnog Nila u Hrvatskoj: Markotić otkrila tko je najugroženiji i koliko su teški simptomi rijetki
Scena
Kraljica countryja
Svijet se oprašta od Dolly Parton, ovo su pjesme i filmovi po kojima je pamtimo
Zadar & Županija
oproštaji
Tuga u Zadru za 18-godišnjim Antom: “Sada je nažalost zaspao zauvijek“
Zadar
SVI SU NA CESTI!
GUŽVE SU OGROMNE! Kiša zakomplicirala promet diljem Zadra! ‘Ljudi, je li problem…’
Crna Kronika
na a1
NESREĆA KOD NADINA! Audijem probio staklo i uletio u kafić u odmorištu na A1
Zadar
TRAGEDIJA
DIRLJIVA OBJAVA Od Ante su se oprostili i iz Strukovne škole Vice Vlatkovića: ‘Putuj s anđelima…’
Županija
PRITISAK NA PROMET