Zadarski političari pozdravljaju svaku promjenu koja je pravednija

Ustavni sud u utorak je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama, a zaključak je kako trenutačni izborni sustav s deset izbornih jedinica odstupa od načela jednakog biračkog prava. Zakon o izbornim jedinicama prestaje vrijediti 1. listopada 2023., a ujedno je to i rok do kada Hrvatski sabor mora donijeti novi Zakon.

Dodajmo, kako je Ustavni sud 2010. godine upozorio da je Zakon o izbornim jedinicama neustavan te kako ga treba mijenjati, no 13 godina kasnije ništa se po tom pitanju nije promijenilo.

Vrijednost biračkog prava glasa

Obrazlažući odluku Ustavnog suda, predsjednik Miroslav Šeparović, ističe kako se Zakonom koji je do sada bio na snazi, urušava vrijednost biračkog prava glasa u pojedinim izbornim jedinicama. Primjerice, u IX. izbornoj jedinici kojoj pripada i Zadarska županija biračko pravo glasa ima 27 posto veću težinu u odnosu na X. izbornu jedinicu.

U registru birača je 3,6 milijuna ljudi, a prebivalište u Hrvatskoj ima 3,8 milijuna ljudi, pa uzimajući u obzir ove brojke nameće se pitanje koliko su izbori demokratični te kakv je njihov konačni ishod.

Ustavni suci zaključili su i kako se granice izbornih jedinica trebaju više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama.

Zadarski političari pozdravljaju ukidanje Zakona o izbornim jedinicama. Ante Babić, HDZ, rekao je kako pozdravlja svaku promjenu koja je pravednija te kako je dosada bio nesrazmjer broja glasova po izbornim jedinicama.

Jure Zubčić iz SDP-a naglašava kako raspodjela glasova treba biti pravedna te kako svaki glas treba vrijediti jednako.

– SDP je već ranije izašao s prijedlogom o formiranju šest izbornih jedinica, plus grad Zagreb, po kojem bi četiri dalmatinske županije tvorile jednu izbornu jedinicu. Kakav će biti novi Zakon treba vidjeti, ali je za sljedeće izbore ključno uskladiti registar birača s prebivalištem.

Taj problem treba riješiti Ministarstvo uprave. Ranije je već prof. Čular s Fakulteta političkih znanosti kazao kako treba odrediti hoćemo li izborne jedinice slagati po popisu stanovništva ili popisu birača, mišljenja je Zubčić, dodavši kako je ovo prilika da se smislenije promijene izborne jedinice.

Granice izbornih jedinica

Damir Biloglav iz Domovinskog pokreta kazao je kako je stari Zakon iz 1999. godine te je i dosada bilo puno primjedbi na njega.

– On je odgovarao opcijama koje su bile na vlasti. Treba sada uzeti u obzir različita mišljenja, stavove, ali i voditi računa o nejednakom broju predstavnika u Saboru jer bi, bez obzira na napučenost, broj zastupnika trebao biti jednak, rekao je Biloglav.

Smatra i kako trenutačno u Saboru ima previše predstavnika nacionalnih manjina, a ta brojka u korist ide, kako smatra, isključivo vladajućoj garnituri koja manjine koristi radi sebe.

– Kada je riječ o izbornim jedinacama, naša IX. obuhvaća dio Like, Zadarsku i Šibensko-kninsku te sjeverni dio Splitske županije, to je ogromno područje. Smislenije bi bilo da se granice izbornih jedinica formiraju na dvije susjedne županije, tvrdi Biloglav.

Osvrnuo se i na broj birača za koje kaže kako neme veze sa stanjem na terenu, ali i na moguće smanjenje izbornog praga za ulaz u Sabor.

– Nisam za smanjenje praga, dapače trebao bi se povećati, dodaje Biloglav.