Zadarski plesni ansambl izvodi predstavu "Kako je Potjeh tražio istinu?"

Nakon nedavno otvorene plesne sezone, Zadarski plesni ansambl nastavlja s predstavom, odnosno plesnom slikovnicom »Kako je Potjeh tražio istinu«. Riječ je o scenskom djelu koje je proizašlo iz višegodišnjeg iskustva ansambla, a pronašlo svoj put do srca kako dječje, tako i odrasle kazališne publike. Predstavom će se ujedno obilježiti i jubilarna 150. godišnjica rođenja jedne od najvažnijih hrvatskih književnica – Ivane Brlić-Mažuranić.

Peta obnova

– U nastavku plesne sezone, nakon gostovanja Krakow Dance Theatra, Zadarski plesni ansambl izvodi svoju predstavu »Kako je Potjeh tražio istinu«, obnovljenu i izvedenu na ovogodišnjem jubilarnom 30. Kazališnom ljetu. Izvest će se u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar tijekom dva dana. Prva izvedba održat će se u ponedjeljak, 30. rujna, u 18 sati, a sljedeći dan, u utorak, 1. listopada, u 11 i 20 sati. Večernji termin otvoren je za građanstvo, dok su dva dnevna termina namijenjena zadarskim osnovnim i srednjim školama, najavila je Sanja Petrovski.

Predstava »Kako je Potjeh tražio istinu«, nastala u koprodukciji Zadarskog plesnog ansambla i Hrvatskog narodnog kazališta Zadar, jedna je od najvažnijih produkcija ovog ansambla.

Foto: ZPA

– Riječ je o petoj obnovi predstave koju Ansambl realizira tijekom dvadeset godina, a temelji se na poznatoj bajci Ivane Brlić-Mažuranić, čiju 150. godišnjicu rođenja obilježavamo ove godine. Praizvedba predstave »Kako je Potjeh tražio istinu« održana je 2005. godine, a od tada se, uz razne preinake, izvodila uz duž i poprijeko Lijepe naše, što ju je učinilo najizvođenijim djelom Zadarskog plesnog ansambla. Naime, generacije plesača su prošle kroz brojne, osebujne uloge koje ova predstava nudi, te su s njom nastupali na mnogim pozornicama diljem Hrvatske, uključujući Međunarodni dječji festival u Šibeniku i Festival bajke u Ogulinu. Značajna je jer spaja tradiciju i suvremeni pristup umjetnosti. Osim toga, aktivno doprinosi razvoju publike, profesionalizaciji te decentralizaciji plesne scene u Hrvatskoj, apostrofirala je Petrovski.

Istaknuta književnica

Ivana Brlić-Mažuranić, rođena u Ogulinu 18. travnja 1874., a preminula 21. rujna 1938. godine u Zagrebu, bila je istaknuta hrvatska književnica, prepoznata i u svijetu kao jedna od najvažnijih spisateljica za djecu. Potječe iz poznate ugledne intelektualne građanske obitelji, a zahvaljujući svom neprikosnovenom talentu i širokoj erudiciji, dva puta je bila predlagana za Nobelovu nagradu za književnost. Kako ističe Petrovski, kritičari smatraju da je njezino krunsko djelo zbirka pripovjedaka »Priče iz davnina«, objavljena 1916. godine.

Foto: ZPA

– Djelo sadrži motive mitološke mudrosti običnog svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Likovi poput Kosjenke, Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljuju ljudske moralne osobine i osjećaje, od vjernosti, ljubavi i dobrote do nestalnosti i slabosti. Kada je 1924. godine u Engleskoj izašao prijevod njezine knjige »Priče iz davnina« pod naslovom »Croatian Tales of Long Ago«, o njemu je pisano u tridesetak uglednih engleskih revija i časopisa. »Daily Dispatch« naziva Ivanu Brlić-Mažuranić hrvatskim Andersenom, dok »Church Times« ističe da priče izražavaju etički genij Hrvata koji će očarati ne samo djecu, već i starijima pružiti uvid u dušu jednog malo poznatog Naroda, navodi Petrovski, osvrćući se na predstavu »Kako je Potjeh tražio istinu«.

Arhetipski motivi

– Koncept, kostimografiju i scenografiju potpisuje Marija Šarić Ban, a predstava ujedno predstavlja istraživački projekt i javnu prezentaciju njezina umjetničkog doktorskog rada pod nazivom »Sinergija kazališnog kostima i scenskog prostora« na poslijediplomskom studiju Slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, rekla je Petrovski.

Tradicijom nadahnuta pripovijetka o čestitom i naivnom Potjehu, u adaptaciji tandema Šarić Ban – Petrovski, smješta se glazbom i kostimom u ambijent Dalmatinske zagore. Mažuranićkino istraživanje mitologije za autorice ove predstave, redateljicu Mariju Šarić Ban i koreografkinju Sanju Petrovski, predstavlja istinsku inspiraciju.

– Arhetipski motivi vječne borbe dobra i zla, kroz slike iz drevnih mitova, pripovijedaju o sudbini običnih ljudi. Glazba Mojmira Novakovića organski se uklopila u tkanje ove duboko moralne priče. Svijet Ivane Brlić-Mažuranić obiluje bogatom maštovitošću i fantastičnim likovima u magičnim svjetovima, koji su u ovoj plesnoj slikovnici, kroz medij plesa i kazališta, dramaturški strukturirani u dvanaest scena, linearno prate originalnu priču i zadržavaju njezin arhaični stil, dok istovremeno naglašavaju čaroliju scenskog zbivanja, kazala je Petrovski, dodajući kako predstava traje pedeset i pet minuta, a u njoj sudjeluje dvadeset izvođača, što glumaca, što plesača.

Rad Zadarskog plesnog ansambla vezanog uz ovu predstavu potpomognut je sredstvima Grada Zadra i Zaklade Kultura nova.