Vraćaju glas ženama koje su sudjelovale u stvaranju povijesti grada

Iako su jak vjetar i ružno vrijeme nakratko otpuhali mlade zadarske germanistice i posjetiteljice “Ženske šetnje po Zadru” s mokrih zadarskih ulica, kroz njihovo smo se pripovijedanje, na suhom i sigurnom ipak vratili u neko drugo vrijeme, kada su zadarskim ulicama koračale hrabre žene, koje su se suprotstavljale društvenim očekivanjima i ograničenjima.

Austrijska knjižnica Dr. Alois Mock i Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru još su jednom organizirali svoju sada već kultnu “Žensku šetnju po Zadru”, ovaj put za potrebe projekta “Providurova plug – in: Dora”. Naše vodičice na čelu s Eveline Thalmann, lektoricom Odjela za germanistiku zadarskog Sveučilišta proveli su nas kroz najvažnija razmišljanja i poteze nepravedno zaboravljenih Zadranki i žena koje su naš lijepi grad imale čast zvati svojim domom.

Luna Kunecki, Laura Garettini, Sofija Nujić i Nikol Šota svojom su urbanom ženskom šetnjom tako vratile glas ženama koje su sudjelovale u stvaranju povijesti nekog grada, a da nisu dobile bistu, ni spomen ploču, pa čak niti usmenu predaju.

Studentski zadatak

– Priča koja je nastala kao studentski zadatak s godinama je dobila svoj vlastiti život i put, kazala nam je Luna Kunecki, dok nam govori kako malo koja zadarska ulica nosi ime neke od naših velikanki.

– Meni je pripala čast govoriti o Nives Šimatović Predovan, osnivačici Zadarskog plesnog ansambla, Srebrenki Sekulić – Gvozdanović kao i Marini Battara, supruzi osnivača slavne tiskare “Battara”, koja je tiskala “Zoru dalmatinsku”, prve novine na hrvatskom jeziku, pojasnila nam je Kunecki, dodavši kako je potpuno nepoznata sudbina ove važne tiskare nakon smrti njegova osnivača, kada kormilo uzima Marina, izgrađuje renome i povećava obim posla tiskare.

– Osim što je više od desetljeća vodila tiskaru, sudjelovala je u kreaciji “Zore” i poticala.žensko novinstvo i izdavaštvo, dodala je Nujić, dok nam je Nikol Šota ispričala priču o poznatim zadarskim benediktinkama i zaboravljenoj zadarskoj slikarici, karikaturistici i spisateljici iz plemićke obitelji Borelli, Zoe Borelli Vrančević.

– Sestre Borelli u zadarskim su umjetničkim krugovima bile poznate umjetnice, jer su prvenstveno imale privilegiju obrazovati se. No, Zoe je bila svojeglava, sarkastična, kreativna žena neugasive vatre koju je krasila ogromna ambicioznost i talent, počela je Šota, kazavši kako je Borelli Vranski kroz godine imala mnoštvo izložbi diljem Europe.

Od povijesti do danas

– Mnoga su njezina dijela putem nestajala ili bivala ukradenima, a pošto nije imala potomaka koji bo čuvalo njena djela, opus joj je pomalo zaboravljen i razbacan po svijetu, pojasnila je Šota.

Laura Garettini uvela nas je u svijet prve hrvatske botaničarke i znanstvenice Marie Cattani Jorietti naglasivši kako se Marie od mlade dobi zanimala za biljni i životinjski svijet.

– Studirala je, stalno se usavršavala, a zanimao ju je i podvodni svijet i entomologija. Zanimljivo je da je po njoj nazvan poseban ljiljan, a otkrila je i specifičnu vrstu školjke, rekla nam je Garettini, dodavši kako je Maria i autorica putopisa po Zadru.

Na kraju, o jedinoj i nezaboravnoj doni Beppini, ispričavamo se, glumačkoj primadoni i velesili jugoslavenske kinematografije Asji Kisić, te prvim zadarskim pivskim majstoricama, osnivačicama Zadružne pivovare “Brlog” pričala nam je Sofija Nujić.

– Iako ju je karijeru obilježila Beppina, Kisić je jedno od najvažnijih imena jugoslavenske i hrvatske glumačke antologije. Karijeru je počela u Osijeku, radila u Dubrovniku, Beogradu, a od 1972. godine i umirovljenja bila članica HNK Split, poručila je Nujić.