Foto: Andrej Brašnjić
Ako ste u zadnje vrijeme prošli đir kroz Varoš sigurno ste zamijetili jednu neobičnu nadstrešnicu. Naime, nad ulicom je postavljena nadstrešnica sastavljena od tradicionalnih ručnih radova nastalih tehnikom kukičanja. I ne, nije inspirirana našim eurovizijskim pobjednikom, već potrebom da se skrene pozornost na zaboravljen ručni rad žena koje su se kukičanjem bavile kao hobijem ili su pak prodavale radove u vrijeme kad smo svi imali tabletiće na stolovima ili televizijama.
Ovaj projekt pod nazivom »Ženski rad-dobar hlad« prvi put je predstavljen u Šibeniku prošle godine i izazvao je oduševljenje na nacionalnoj razini, dok se u Zadru zahvaljujući Udruzi »Kamene babe« realizirao proteklih dana popraćen kreativnim radionicama ženskog stvaralaštva.
Više o projektu saznali smo od predsjednice Udruge, Zrinke Džoić s kojom smo se susreli u prostoru Multimedijalne dvorane Gradske knjižnice, gdje su se odvijale radionice koje ženski rad postavljaju u centralno mjesto.
Šibenski temelji
– Inicijalna ideja o pokretanju projekta je došla na šibenskim temeljima, projekta kojeg su u ljeto 2023. godine pokrenule Tijana Mihailović, Maja Šintić i Šibenska udruga mladih. Radilo se o šivanju i postavljanju pokrova, odnosno sjenila, i to zahvaljujući donacijama ženskih ručnih radova, čipkastih stolnjaka, prekrivača i miljea, tj. tabletića.
Nekolicina nas je došla na ideju da se tako nešto napravi u Zadru, a kako se naša Udruga bavi baštinom i suvremenim kontekstima gledanja na baštinu, uz tradicionalno pjevanje, mislila sam da bi bilo zgodno da napišemo jednu zajedničku pjesmu koja bi bila posvećena ženskom radu i možda nekim transgeneracijskim postavkama što je ženski rad bio nekoć, što je danas i kako ga uopće čitamo u današnjem svijetu.
Postoji li on uopće takav kao termin, a ako postoji, gdje postoji? To su pitanja koja smo si postavljali na radionici, kazala je Džoić opisujući radionice.
– Na radionicama pišemo svoje stihove u obliku deseterca i koristimo tradicionalne pjesme kao melodijsku osnovu da ispjevamo svoje stihove o ženskom radu danas ili možda zapravo u kontekstu rada generalno.
Voditeljica radionice, Marta Kolega, određenim pitanjima otvara raspravu da nas potakne na iznošenje emocija i iskustava našeg poimanja ženskog rada.
o su na neki način određene upute ili emocije, bilo da je riječ o snazi, tuzi ili ljutnji u kontekstu rada na poslu, doma ili bilo kojem drugom aspektu, a koje na kraju opjevavamo, kazala je Džoić.
Na radionicama se okupila grupa žena različitih generacija, s različitim iskustvima rada i pogledom na rad, na tradicionalno. Voditeljica radionice, Marta Kolega, kazala nam je kako se ova grupa žena sastala kao i što su se davnih dana žene sastajale uz ručni rad i pričale o svakodnevici.
– Danas se žene sastaju uz kavu pa pletu priče, zapliću i raspredaju, žene, uz kavu nastavljaju drevni kružok. Ženski rad danas ponekad se čini toliko različit od onoga u prošlosti.
Promijenio se rad, a jesu li se promijenile žene? Je li ih nova vrsta rada zaista promijenila ili još uvijek postoji nešto specifično žensko u pristupu radu? Što veže ženski rad danas sa ženskim radom prijašnjih vremena? Progovorit ćemo na radionicama stihom drevnog deseterca, načina na koji su naši stari svoje priče predavali u predaje, a onda ćemo se zajedno pronaći u pripjevu, pripjevu svih nas, ženskom refrenu.
Cilj ovih susreta je stvoriti pjesmu koja će biti kao amulet, kao dragi kamen u džepu ili oko vrata, kojem se možemo vratiti, dotaknuti ga, i u njega, kroz njega, prisjetiti se svih riječi i svih glasova koji su stali u kolo da opletu odu ženskom radu, te zapjevati, u sebi ili naglas, te dozvati oko sebe te žene i sve žene, da stanu kraj nas kad nam je potrebno, naglasila je Kolega.
Pjesma svih nas
Bilo da žene koriste stihove Udruge ili pišu svoje, »Kamene babe« ne žele imati pečat na pjesmi, već – upravo suprotno.
– Možda i najveći cilj ovog projekta je taj da ta pjesma stvarno bude pjesma svih nas, da svaka od nas može napisati svoj deseterac i pjevati tu pjesmu, kazala nam je Džoić sretna što su se ljudi uključili u ovu radionicu, ali i pozitivno reagirali na postavljenu instalaciju u središtu grada.
– Ljudima je drago vidjeti tako nešto, zanimljivo je i dižu poglede gore, zadrže se i gledaju… što je nama jako drago. Čak zbog dozvola konzervatora i naših obveza, nismo postavili nadstrešnicu usred ljeta, ali nekako to i nije previše važno zato što to nismo radili radi turista već radi zajednice i naših sugrađanki koje su donirale te radove.
Ljudima nije bilo preteško odvojiti se od tih radova jer svi imamo dosta toga u domovima, a nitko to više ne koristi niti na stolovima niti na televizijama kao nekoć.
Tako da mi se čini kako su žene koje su to naslijedile željele da se nađe namjena, jer svaka neka druga namjena je zgodna, da ne stoji u ladici, kazala je Džoić dodavši da će se instalacija još neko vrijeme zadržati u Varoši, nakon čega će je pospremiti i na ljeto opet postaviti.
– U okviru projekta, osim što ćemo u suradnji s redateljem Vladimirom Miketom napraviti kratki film, novinarka Melita Vrsaljko će napisati kratki tekst koji će tematizirati ženski rad pa ćemo vidjeti do kojih će ona saznanja doći. U svakom slučaju, do kraja godine možete očekivati još govora o ženskom radu.
Ovaj krug radionica danas završava, ali će se pjesma proizašla iz ovih susreta sigurno pjevati na nekim javnim izvedbama, a htjeli bismo da se u nekom obliku izvede i ispod naše instalacije u Varoši, zaključila je Džoić.
najnovije
najčitanije
Vinske kronike
popularna maraština
ZADAR VS. SVIJET Sorta koja je za Zadrane gotovo sveta i koju vole smatrati svojom
Hrvatska
još jedan slučaj
Ministar Piletić nakon 18. ovogodišnjeg femicida: “Zgroženi smo”
Zadar
radioterapija
Zadarska bolnica dobila vrijedan 3D printer koji će pomoći u liječenju tumora
Gastro
brzo i fino
Uljepšajte si zimski vikend desertom od naranče
Županija
posjet premijera
Položen kamen temeljac za gradnju novog Doma za stare i nemoćne u sv. Filipu i Jakovu
Crna Kronika
TRAGEDIJA
UŽAS U RAŠTEVIĆU U kući pronađene tri mrtve osobe, donosimo fotografije i ispovijesti susjeda s mjesta tragedije
Zadar
POŽALIO SE NA FACEBOOKU
Popularni profesor doživio dramu tijekom vožnje iz Zadra! ‘Prijavio sam vozača autobusa. Pretječe kamione…’
Crna Kronika
detalji strašne tragedije
Stradala obitelj je tek nedavno kupila kuću u Rašteviću, a još nisu imali struje
Crna Kronika
tragedija u rašteviću
Gradonačelnik Benkovca: Neriješeni imovinsko-pravni odnosi bili prepreka priključku za struju
Scena
DA SE NAJEŽITE!