Valerija Barada sa Sveučilišta u Zadru izabrana za predsjednicu HSD-a: "Imamo obvezu djelovati u korist društva"

Hrvatsko sociološko društvo (HSD) udruga je posvećena promicanju izvrsnosti u sociološkom istraživanju i praksi. Njihova misija je razvijati sociološko znanje, poticati razmjenu ideja i promicati važnost sociologije u razumijevanju društvenih promjena. A, na nedavno održanoj skupštini Hrvatskog sociološkog društva u Zagrebu, pročelnica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, izv. prof. dr. sc. Valerija Barada, izabrana je za predsjednicu što je veliko priznanje njezinom dosadašnjem radu, kao i gradu u kojem živi i radi.

Čast i dužnost

Inače, Barada je studirala dvopredmetnu sociologiju u Zagrebu gdje je završila i program Centra za ženske studije. Otada povezivanje sociologije i feminizma obilježava njezin znanstveni i akademski, kao i aktivistički rad. Bavi se pitanjima društvenog položaja žena i rodnih uloga, radnim biografijama te odnosom obiteljskog i radnog života. Uz istraživački, razvija i teorijske koncepte o pitanjima rada žena. Vjeruje u javnu ulogu sveučilišta pa nerijetko sudjeluje u radionicama, tribinama i okruglim stolovima gdje se kritički propituje rodna nejednakost u društvu.

Ovo imenovanje puno znači za sve njezine kolege i studente Odjela za sociologiju u Zadru, odjela koji će 2027. godine proslaviti veliku obljetnicu.

– Moram priznati kako mi to osobno znači jako puno, kako našem Odjelu sociologije u Zadru tako i za smjer promišljanja sociologije, i uloge sociologije u Hrvatskoj. To mi je zaista i čast, ali i dužnost. Iako, ja sam već duži vremenski period uključena u rad HSD-a, ne samo kao članica, nego i nešto malo aktivnije jer vjerujem da mi kao javni djelatnici imamo obvezu djelovati u javnosti na razvoju naše struke, točnije u korist društva kao takvog, kazala je Barada koja je vođena tom mišlju još 2009. godine otvorila podružnica HSD-a u Zadru. Barada je također bila u Predsjedništvu HSD-a od 2019. do 2023., a u Sudu časti HSD-a od 2023. – 2025.godine.

– Kada sam već bila predložena, smatrala sam da je nekako i moja dužnost da pokušam preuzeti Društvo. Skupština se održava svake godine koliko traje i mandat, ali naši kongresi se odvijaju svake dvije godine i za dvije godine će se održati u Zadru. Te godine naš Odjel slavi 50 godina rada, najavila je Barada.

Osnaživanje

U svom predsjedničkom govoru Barada je istaknula i neke od ciljeva HSD-a, a koji se odnose na veću prisutnost u javnosti i povezivanje sociologa koji rade u različitim sektorima.

– Svakako bih nastavila rad kolege Mustapića, kao i njegovih prethodnika, s obzirom na to da je postavljeno dosta elemenata na osnaživanju Društva kao što je rad sekcija za različite sociologije, zatim, regionalna zastupljenost članova u povjerenstvu i podružnicama koje se osnivaju diljem Hrvatske… Uz to, radila bih na osnaživanju zajednice sociologa iznutra i to prvenstveno u komunikaciji s kolegama koji ne rade u znanosti jer imamo puno diplomiranih sociologa. Dosta istraživanja u našoj struci se radi u suradnji s organizacijama civilnog društva, a mi kao jedino strukovno društvo koje postoji u Hrvatskoj trebamo se otvoriti i surađivati, kazala je Barada.

Sociolozi su korisni na različitim pozicijama: osim škola i znanstvenih institucija, tu su i istraživačke agencije, marketinške agencije, aktivnosti unutar IT-a i u digitalnim okružjima, kao i u medijima, civilnom sektoru ili na projektima u kojima je potrebno promišljanje potrebe zajednice, ali i prijedloga rješenja za tu potrebu.

– Velika je proliferacija tema, novih kolega i kolegica koji su zaposleni na raznim istraživačkim projektima koji su jako zanimljivi. Kolege dosta rade na temama migracija, stavovima prema migrantima, na temama medija i kulture, odnosima i rodnim ulogama kojima se i ja bavim, a trenutačno se dosta istražuju i antirodni pokreti i mlade osobe tako da možemo reci da je u svojim istraživanjima hrvatska sociologija zaista aktualna i relevantna, istaknula je Barada.

S obzirom na to da živimo u vremenu brzih promjena, upitali smo Baradu koliko sociolozi mogu pomoći u njihovom razumijevanju. Upravo to, način na koji sociolozi mogu biti prisutniji u javnim raspravama i prilagoditi se medijskom okružju, bila je jedna od tema koje su propitkivali na prethodnoj skupštini.

Medijska (ne)prisutnost

– Razlika je između davanja komentara na neku akutnu situaciju ili komentara na neki društveni proces. Kako su sami procesi kompleksni, tako su i odgovori sociologa kompleksni. Teško je reci danas ‘ovo je uzrok, a ovo je posljedica’, ili ‘to je tako, crno-bijelo’. Naše interpretacije su kontekstualne i dugoročne i to se možda suvremenim medijima ne sviđa, nema odgovora koji je bombastičan. Naši odgovori uglavnom nisu iz perspektive individue, što je danas dominantan diskurs u društvu. Mi tu osobu vidimo kao rezultat društvenih interakcija i procesa, kao rezultat da individua živi i postoji unutar društva. Uvijek uzimamo u obzir zajednicu i društvo, a za takva objašnjenja treba malo više ljudi i malo više prostora u različitim medijima kako bi ta objašnjenja postala bliska ljudima, kazala je Barada ističući kako sociolozi itekako imaju što za reći, da razumiju procese, a kad ih ne razumiju, temeljito ih istraže kako bi pojasnili što se događa u našem društvu na svakodnevnoj i geopolitičkoj razini.

– U HSD-u smo govorili o tome kako bismo voljeli imati više prostora, moramo razmisliti na koji način taj prostor otvoriti. Povezivanje s kolegama sociolozima iz drugih sektora i medijska prisutnost je svakako nešto o čemu ćemo detaljnije promišljati u radu našeg Društva. Kao javni djelatnici, možda javni intelektualci i općenito osobe koje su u akademskom sustavu, trebamo služiti društvu, a pogotovo kao sociolozi i sociologinje koje se direktno bave temom društva, zaključila je Barada.