Uvođenjem eura odlazak na kavu ili restoran postat će luksuz

U ovim trenucima kada je inflacija dosta visoka i prostor za špekulacije, dakle povećanje marži proizvođačkih, trgovačkih i ugostiteljskih, i korekcija cijena prema gore je znatno veća. Primijetili smo posljednjih dana kako su cijene toplih napitaka i ostalog pića u pojedinim ugostiteljskim objektima, nakon prvog vala poskupljenja pred turističku sezonu, opet otišle u nebo. Ovisno o vrsti pića, cijene su porasle za kunu pa na više. Sve se radi elegantno, tiho, bez puno pompe i najava, gost tek na računu vidi novi iznos. Čini se kako veliki broj ugostitelja koristi činjenicu skorašnjeg uvođenja eura te cijene korigiraju na način da ih zaokružuju kako bi nakon Nove godine bio jednostavniji preračun u euro, odnosno bezbolnije povećanje, npr. velikog makijata na 2 eura.

No, povećanje cijena, čini se, uzrokovano je i poskupljenjem energenata i materijala, u konačnici i cijene rada koja je sada, po drugi puta išla prema gore. Jesu li cijene veće zbog zaokruživanja ili inflacije, bit će teško utvrditi, a platit će ih krajnji potrošači čiji budžet je sve tanji i tanji.

Dalmatinske duge kave…

– Problem je što vi svoju plaću ne možete tražiti veću, a mi ipak imamo mogućnost kreirati cijene prema inflaciji koja se događa. Ne braneći nikoga u ovoj situaciji, da sada želim nešto prikriti ili sl. događa se to da je cijena kave u ovoj godini porasla kod nekih dobavljača za 20, a kod nekih za čak 70 posto. Cijena električne energije, jer sada se uglavnom radi u zatvorenim prostorima zbog čega se troši dodatna energija, odletjela je u nebo. Ugostitelji, nitko tko ne mora, ne diže cijenu jer znaju kolika je kupovna moć ljudi. Mi smo svjesni da će uvođenjem eura, kupovna moć opasti. Znači, neće se dogoditi kada se uvede euro da će ljudi trošiti više. Iako znamo koliko koštaju stanovi i automobili u eurima, kada je u pitanju šira potrošnja, svugdje gdje se euro uvodio je opala, ističe Robert Kovačević, predsjednik zadarskog Ceha ugostitelja te dodaje kako ugostitelji neće dobiti podizanjem cijena, odnosno poskupljenjem.

– Mi ćemo izgubiti goste ovako i onako. Poskupljenjem ćemo izgubiti samo još 10 posto više gostiju, toga smo svjesni. Ovu situaciju bismo željeli izbjeći. Bilo bi dobro zadržati nekakve normalne cijene, ali to jednostavno u kalkulaciji koja nam svaki dan raste, dovodi u pitanje isplativost poslovanja, pogotovo u staroj jezgri grada jer nema turista i značajnije potrošnje, pojašnjava Kovačević.

U novoj godini cijene svega će, kao i u svim državama EU-a koje su uvele euro, još ići gore, no rast cijena neće pratiti i porast plaća. Svakako će doći do velikih socijalnih razlika, a jaz između bogatih i siromašnih bi mogao postati još dublji.

– Neke stvari, specifične za nas Dalmatince, poput tradicionalnih dugotrajnih ispijanja kava u kafićima ili odlaska u konobe i restorane mogle bi za najveći broj naših sugrađana već za tri tjedna postati luksuz kojega neće moći priuštiti ili bar ne tako često, navodi Kovačević.

Mnogi smatraju kako ugostitelji pretjeruju, te kao i trgovci i ostali koriste novonastalu situaciju nauštrb svojih sugrađana, dok s druge strane ima i onih koji u ovim povećanjima cijena ne vide ništa sporno s obzirom na cijene u nekim drugim turističkim destinacijama.

Preživljavanje, a ne profit

– Ne radi se o nikakvom usklađivanju cijena s eurom. Najlakše je u tom trenutku kada se prebacimo na tu valutu zaokružiti cijene na malo više ili manje da bude sve funkcionalnije, no da će se zaokruživati da bi se stvorio veći profit, sigurno neće. Možemo u predsezoni podići cijene, ali sada, domaćim ljudima, u ovom trenutku bi sami sebi stvorili problem. Cijene povećavaju oni koji su na to prinuđeni iz egzistencijalnih razloga, ne zbog zaokruživanja zbog uvođenja eura, već isključivo zbog inflacije koja pogađa kako građane tako i poslovni sektor, a posebno ugostiteljstvo kada nema turista. Povećanje cijena u ovom trenutku nikomu nije u interesu. Neki to rade isključivo zbog borbe za opstanak, kaže Kovačević te dodaje kako će se ljudi nakon uvođenja eura i poskupjenja početi opreznije ponašati prilikom trošenja.

– Ljudi će jednostavno morati ulagati više novca u nekakve egzistencijalne stvari, a manje na stvari za gušt. Znači, vjerojatno ćemo vrlo brzo početi smatrati kako je luksuz ići u restoran, kafić ili kupiti nekakav malo kvalitetniji proizvod pa uživati u tome. Mislim da će se to jako osjetiti, zaključio je Kovačević.