UČITELJI BEZ RAZREDA 'Proglašeni smo tehnološkim viškom, a sad nas ni jedna škola ne želi primiti!'

Deset dana prije početka ove školske godine u osnovnim školama u Zadarskoj županiji organizacijskim je viškom proglašeno devet učitelja i učiteljica u razrednoj nastavi. Iako su već 4. rujna na sjednici županijskog Povjerenstva za viškove i manjkove svi upućeni u druge škole koje su u tom trenutku tražile učitelje na neodređeno, sedmero ih je na koncu odbijeno.

U međuvremenu je raspisano ukupno 15-ak natječaja na kojima su se na neodređeno tražili učitelji, no otpisana sedmorka do danas nikako da zadovolji kriterije koji ovise od škole do škole.

Upravo to srž je problema, ističu naši sugovornici, četvero učitelja koji su proglašeni viškom – ravnatelj može, ali ne mora, zaposliti tehnološki višak, pa na koncu više-manje svi ignoriraju višak koji im upute iz Županije i zaposle koga žele. Njihovu odluku ionako nitko ne preispituje.

Neizvjesnost zamjena

A višku u međuvremenu preostaje da rade na zamjenama koje traju po nekoliko dana, tjedana, mjeseci – ili eventualno do kraja godine, a najčešće uz prekid za vrijeme bilo kakvih praznika (i time uz gubljenje prava na, primjerice, božićnicu). Zbog neizvjesnosti i nesigurnosti koju zamjene nose, neki su od njih prisiljeni i na posao izvan struke.

– Meni su poslali samo tri uputnice otkako sam u kolovozu proglašen viškom. Sve što se sada otvara su zamjene na određeno pa mi ni ne šalju uputnice jer sam i sada na zamjeni, nakon što sam pet godina prije toga bio zaposlen na neodređeno, započinje učitelj Josip Šušić koji upravo mijenja kolegicu koja je na bolovanju.

– Kad se ona vrati, ja letim ća, govori on.

A s prošle je zamjene »odletio« taman uoči Božića.

– I u Zagrebu je bilo tehnoloških viškova, svi su zbrinuti. U Šibeniku isto. U cijeloj su državi zbrinuti, samo je kod nas u županiji drukčije. A zanimljivo, za cijelu Hrvatsku vrijedi isti zakon, zakon koji očigledno treba mijenjati jer ima rupu koju naši ravnatelji gotovo bez iznimke koriste, govori ovaj učitelj.

On je, prisjeća se, diplomirao 2011. godine, pa je nakon godine dana stručnog osposobljavanja (a valja usput istaknuti da mu se to stručno osposobljavanje, za koje je primao 1.600 kuna mjesečno, danas ne računa kao radni staž) najprije devet godina radio na zamjenama.

Nakon toga je tek dobio ugovor na neodređeno, koji je lani, nakon pet godina, neočekivano okončan. Kada se sve to zbroji, učitelj Šušić dolazi do punih sedam godina staža u obrazovnom sustavu.

Slovo na papiru

– Kad sam prije pet godina dobivao stalni posao, pazilo se na to smije li se raspisati natječaj, ima li ili nema viškova. Ako nema viškova, onda si bio primljen pod uvjetom da prođeš testove. Ako je bilo viškova, natječaj se nije raspisivao. Tako se to onda radilo, a onda su oni odjednom otkrili rupu u zakonu, i to samo u našoj županiji, započinje Josip.

On i tri njegove kolegice s kojima smo razgovarali, proglašeni su 31. kolovoza tehnološkim viškom, ravno deset dana uoči početka nastave. Svi su u trenutku otkaza imali ugovore na neodređeno i bili, kao i danas, članovi Sindikata hrvatskih učitelja. Pola su svojih života proveli u školi, što kao zamjene, što na neodređeno – troje su u školi posljednjih 14, a jedna 18 godina.

No, otkako su ljetos proglašeni viškom, županijsko ih je Povjerenstvo za viškove i manjkove s uputnicom 19 puta poslalo u škole koje su tražile učitelja na neodređeno.

Odbijenicu su dobili u osnovnim školama u Novigradu, u Svetom Filipu i Jakovu, Preku, Ninu, Pakoštanima, Obrovcu i Galovcu, jednako kao i u zadarskim školama – od Bartola Kašića, Šime Budinića, Šimuna Kožičića Benje, pa potom u Katoličkoj osnovnoj školi Ivo Mašina, kao i na Smiljevcu i Stanovima.

Prema zakonu, naime, tehnološki višak koji ravnateljima škola Povjerenstvo uputi s uputnicom i, među ostalim, papirom na kojem – ironično – piše »prednost pri zapošljavanju«, ravnatelji mogu, ali ne moraju – zaposliti.

– Mi imamo odluku o prednosti pri zapošljavanju, ali to ne znači ništa, ističe Josip.

– Skupljamo ih k’o Pokemone, dobacuje njegova kolegica, koja je željela, poput druge dvije učiteljice, ostati anonimna. I ovako, kažu, pomalo gube nadu da će se u dogledno vrijeme vratiti u školu na neodređeno.

Sami, bez podrške

– Najgore je što nitko ne stoji iza nas. Ostali smo sami na ulici. Mi nemamo nikakvih prava. Meni je prijateljica u Šibeniku ove godine bila tehnološki višak i mogla je birati između tri škole, koja joj više paše, govori druga učiteljica.

Ako im već telefonom ravnatelji ne poruče da nemaju po što dolaziti, razgovori i testiranja – koji se održavaju reda radi – znaju biti jako ugodni. Ravnatelji često znaju izraziti iskreno suosjećanje zbog situacije u kojima se »višak« našao, no na koncu opet raspišu natječaj i zaposle koga su naumili zaposliti.

– Kada sam dobio uputnicu na neodređeno čim sam proglašen tehnološkim viškom, ja nisam znao što to znači. Ja sav sretan, častim po školi, čestitaju mi kolege što sam tako brzo dobio za stalno u drugoj školi.

I dolazim, tako, u Nin, tri dana prije početka nastave, a meni tamo ravnateljica kaže da od Povjerenstva ništa nije primila – a oni kažu poslali smo – pa se zbog toga ne može očitovati ni je l’ me uzima ni je l’ me ne uzima.

Ništa mi nije rekla, očitovala se Povjerenstvu. Inzistirala je da se raspiše natječaj za to radno mjesto kako bi mogla vidjeti i testirati sve kandidate koji žele raditi. Javio sam se ja i na natječaj i super odradio testiranje pred komisijom. No, pokazalo se – uzalud, prepričava Šušić.

Ravnatelji se, kako kazuju naši sugovornici, naprosto kad čuju riječi uputnica i tehnološki višak, pa se Josip tako na svoju ruku odlučio javljati na natječaje, bez uputnice Povjerenstva. Javio se tako i u Katoličku osnovnu školu Ivo Mašina.

Ne krive ravnatelje

– Javio sam se, pozvali su me na razgovor. Ja dođem, ravnatelj me testira, bilo je super povjerenstvo, jako ugodan razgovor, sve super. Kaže meni ravnatelj »jako nam je žao što vam se to desilo, to nikako nije u redu« – a ja u tom trenutku znam da su tu već odbili moju kolegicu koja je isto došla kao višak. I nakon mene su odbili još jednu.

Zahvalili su, rekli javit ćemo i ni traga ni glasa, samo su objavili na webu da su izabrani ti i ti kandidati, a nas nema nigdje, nigdje ne piše broj bodova ni išta, priča dalje Josip pa ističe: – Mi ne zamjeramo ravnateljima, oni samo koriste rupu u zakonu.

Nije tu ravnatelj kriv, dodaje njegova kolegica jer on mora odlučiti između osobe koja je u školi godinama i njih koji si odjednom došli kao višak.

– Svi su tu u neugodnoj poziciji, i mi i ravnatelji, jer se njima dalo da mogu ili ne moraju nas uzeti, i oni zapravo ispadaju loši pred osobom koja im radi dugo, ali opet ne primaju nas. Ali čemu onda uopće služe te uputnice i prednost pri zapošljavanju, pita se prva učiteljica.

– Meni su u Novigradu rekli da u sustavu imaju osobu koja je na zamjeni 7,8 godina i smatrali su da imaju obavezu nju uzeti. Meni je to bila razumno, ali su mi u Bartolu Kašiću s druge strane na telefon rekli da ne trebam ni dolaziti, kazuje druga učiteljica koja je ljetos proglašena viškom.

Bespotrebnost uputnica

– Ja sam evo sad dobila uputnicu od Povjerenstva, a saznala sam da tamo jedna žena već radi. Svaki je put tako. Dođeš, i ti znaš da tamo već netko radi. Ili ti kažu da već imaju nekoga za razrednu nastavu. Prvi me ravnatelj doslovce odgovarao od posla, primljena je na kraju cura koja je završila prije dvije godine.

Bez natječaja se primi osobu na 60 dana i tek kada taj rok istekne škola ima pravo raspisati natječaj. Na kojem onda odaberu toga privremenog, jer eto, ne treba im više nitko, jer imaju čovjeka koji već radi. A mi smo dužni otići na razgovor ako dobijemo uputnicu, ako nas pozovu, tumači treća učiteljica.

Zbog bezizlazne situacije u kojoj su već mjesecima nalaze, učitelj i tri učiteljice apeliraju još jednom na Sindikat, kao i na županijskog pročelnika za obrazovanje, kulturu i šport te novu gradsku pročelnicu za odgoj i školstvo da poduzmu što mogu kako bi se pronašlo rješenja za sustavni problem koji se sam od sebe ne može riješiti.

Osim toga, od Županije traže odgovor na pitanje zbog čega natječaje za zapošljavanje novih učitelja ne stopiraju kada ravnatelji odbiju zaposliti tehnološki višak.

A kako ravnatelji županijskom Povjerenstvu objasne zašto nisu zaposlili kandidata kojeg su mu uputili?

– Znaju reći pedagoški razlozi. A što su to pedagoški razlozi? U prvom im je razredu 60 dana predavala učiteljica koja je na zamjeni, jer škola ima pravo zaposliti na taj period bez raspisivanja natječaja.

Ali prije nego raspišu natječaj moraju obaviti razgovor s nama, pa nama kažu ne, ne, djeca su se navikla na učiteljicu koja je na zamjeni, kazuje Josip.

Kolateralne žrtve

– Kad su nama davali otkaz, nije bio problem što su naša djeca bila navikla na nas, primjećuje njegova kolegica, koja, poput drugo dvoje naših sugovornika, nije tehnološkim viškom proglašena zato što je »izbrisan« njezin razred.

Razredni se odjeli naprosto ukidaju zbog pada broja učenika, a kolateralna žrtva bira se na temelju bodova dodijeljenih na temelju radnog staža, godina života, broja uzdržavanih osoba i slično.

Otkaz, pri tom, ne može dobiti niti osoba na bolovanju niti na porodiljnom, a tako nakon pola života provedenog u prosvjeti učitelj ni kriv ni dužan biva proglašen tehnološkim viškom.

A u budućnosti će, ako je suditi po natalitetu, biti sve više i više tehnoloških viškova jer će broj đaka neminovno nastaviti opadati. U prvi razred osnovne škole u školskoj godini 2024./2025. upisana su djeca rođena od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2018. godine, kao i djeca kojoj je prošle školske godine odgođen upis u osnovnu školu.

Ako se pogledaju podaci o natalitetu Državnog zavoda za statistiku, 2017. godine u Zadarskoj je županiji rođeno 39 djece manje nego godinu prije. U 2018. i 2019. godini bilježi se jedva primjetan porast – od najprije tri, pa osam djece više – koji je onda u 2020. ponovno praćen padom nataliteta za 20.

U 2021. godini tračak nade pobudio je porast nataliteta od 68, no onda je u 2022. godini opet zabilježeno 94 novorođenčeta manje, a u istom tonu, s padom od 49 živorođenih, nastavljeno je i u 2023. godini.

Apel nadležnima

Zbog bezizlazne situacije u kojoj su već mjesecima nalaze, učitelj i tri učiteljice apeliraju još jednom na Sindikat, kao i na županijskog pročelnika za obrazovanje, kulturu i šport te novu gradsku pročelnicu za odgoj i školstvo da poduzmu što mogu kako bi se pronašlo rješenja za sustavni problem koji se sam od sebe ne može riješiti.

Osim toga, od Županije traže odgovor na pitanje zbog čega natječaje za zapošljavanje novih učitelja ne stopiraju kada ravnatelji odbiju zaposliti tehnološki višak