Studija Diane Koloini opovrgnula mišljenje da je Molière gajio odbojnost prema ženama

U sklopu Međunarodnog znanstvenog skupa »Molière u hrvatskoj kulturi« na Sveučilištu u Zadru, u petak je održan razgovor sa slovenskom dramaturginjom Dianom Koloini. Susret se odvio povodom predstavljanja njezine knjige »Slabo poznate naših src tančine: ženske v Moliereovih komedijah« uz moderiranje profesorice i teatrologinje Lade Čale Feldman.

Knjiga je nastala na temelju autoričine doktorske disertacije, a nosi naziv prema stihu iz Molièrovog »Tartuffea«. Stih je to koji sugerira da je muškarcima posve nepoznat ženski svijet, a žene nedokučive muškarcima Molièrova djela. Osim toga, autorica svojom knjigom želi opovrgnuti neke ideje koje govore da je Moliere bio mizogin. Koliko je ovaj rad značajan, potvrđuje i Čale Feldman koja je i sama bila članica povjerenstva Koloinine doktorske disertacije.

– Voljela bih da ova knjiga nađe svojega hrvatskog izdavača. Studija je posebna u europskim, ali i svjetskim razmjerima te time jedinstvena u moliereistici. Naime, kolegica Koloini je prikupila svu postojeću literaturu ove tematike, kazala je Čale Feldman.

Inače, riječ je o drugoj napisanoj knjizi ove dramaturginje, a ono što ovaj rad čini dodatno zanimljivim je što Koloini, kako i sama kaže, nije veliki ljubitelj komedija. Međutim, oduvijek je bila fascinirana stvaralaštvom ovog velikog komediografa. Pritom ističe način na koji se njegove komedije bave bitnim, uvijek aktualnim problematikama i likovima. U razgovoru se tako prisjetila kako se rodila ideja o temi knjige.

– Sve je krenulo kad smo radili njegov »Mizantrop« u kojem me zaintrigirala figura Celimene koja se u moliereistici obično tretira kao laka žena sasvim obuzeta imidžem i osvajanjem. Bitna zasluga ide velikoj slovenskoj glumici koja je tada igrala ulogu Celimene koja nije pristala na takvu percepciju ovog lika kao lake žene. Koketiranje u prvu ruku služi njenoj želji da bude samostalna i neovisna. Proučavajući Moliereov tekst, shvatila sam da je davao velik značaj ženama i njihovoj emancipaciji. Zbog toga me zaista čudi pretpostavka da je bio mizogin, objašnjava Koloini.

DUBROVAČKA OSTAVŠTINA

Na značaj i ulogu žena u Molièreovim djelima osvrnula se i Čale Feldman, navodeći da su »to su bile precioze i upravo one ocrtavaju francusku žensku kulturu toga vremena«.

U nizu njegovih komedija žene, iako nisu glavni likovi, svejedno zauzimaju jednu važnu ulogu, a pritom se služe jezikom na gotovo umjetnički način i na taj način dovode u pitanje muško »ja«. Nerijetko se služe pismom te tako postižu svoj željeni cilj koji pokazuje da je Moliere smatrao da žene jezikom itetkako znaju vladati, kazala je Čale Feldman.

S obzirom na to da je ipak riječ o najizvođenijem francuskom piscu, Čale Feldman ističe da možemo biti ponosni jer naša hrvatska kultura ima dosta toga za ponuditi kada je u pitanju njegovanje Molièrova rada. Upravo to potvrđuje dubrovačka ostavština iz 18. stoljeća od 23 prevedene komedije.

– Dubrovčani su komedije tada preveli u prozu, a za to su imali svojih razloga. Jedan od njih zasigurno nije bio nedostatak znanja, već želja i cilj da se tako približi tadašnjoj dubrovačkoj publici. Osim toga, tada je vladao trend građanske komedije pa su to htjeli prilagoditi svakodnevnom govoru, kazala je.

Ipak, naglašava da i danas čekamo prijevod ovih komedija na hrvatski standardni jezik. Kako kaže, neki od Molièrovih najznačajnih komada, još uopće nisu prevedeni.