SINDIKAT PREPOROD Na konferenciji za medije u Zadru izneseni zahtjevi prema Vladi

Školski sindikat Preporod održao je za u Zadru prvu samostalnu konferenciju za medije pod nazivom “Pregovori u ćorsokaku”, a na temu pregovora sindikata javnih službi i Vlade o dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru. Tijekom konferencije okupljenima su se obratili Marijana Šarić, učiteljica u OŠ Šimuna Kožičića Benje te Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod koji su se osvrnuli na tijek i izazove u trenutačnim pregovorima sindikata javnih službi i Vlade, a vezano uz kolektivne ugovore i materijalna prava radnika.

Podsjetimo, Sindikat Preporod iza sebe ima trideset godina postojanja, drugi je po broju članova u državi, a djeluje u 516 osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova od čega je po novom – devet zadarskih. Naime, Stipić je napomenuo kako je iznimno zadovoljan što je organizirana presicu u Zadru, nakon što su prije mjesec dana osnovali i prvo Županijsko vijeće Sindikata Preporod u Zadarskoj županiji.

Značajna stavka u proračunu

Šarić, nova županijska povjerenica, istaknula je kako je njihova tema od velikog značaja, ne samo za zaposlenike u prosvjeti već i za sve zaposlenike u javnim službama, kao i za društvo u cjelini.

– Sindikat Preporod ne samo da zastupa interese svih zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, već sudjeluje u oblikovanju ključnih procesa koji osiguravaju dostojanstvo rada, profesionalnost i pravednost što je, vjerujem, najbitnije, kazala je Šarić i prepustila riječ Stipiću koji je Zadranima predstavio trenutačne sindikalne aktivnosti.

– Sukladno našem Temeljnom kolektivnom ugovoru koji je potpisan 1. ožujka ove godine, svake godine se sklapa dodatak tom ugovoru dok god on traje. Ove godine će to biti prvi dodatak, u kojem se definira visina osnovice za iduću godinu te materijalna prava kojih ima tridesetak i od kojih se izdvaja nekoliko o kojima će se raspravljati. Također, tu je i treći izazov – pokušaj ugovaranja novog materijalnog prava. Kako smo već spomenuli, radi se o kolektivnom ugovoru za javne službe što je uz proračun najvažniji dokument kad su u pitanju državne financije. Zašto? Zato što imamo više od 180 tisuća radnika, od kulture, zdravstva, socijale, znanosti, obrazovanja… to je velik broj i upravo radi toga smo značajna stavka u proračunu, kazao je Stipić i približio nam ovogodišnje izazove pregovora o dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru.

Kako je poznato, prije par dana održan je drugi sastanak sindikata javnih službi s Vladom RH oko povećanja osnovice i materijalim pravima u javnim službama, međutim, do dogovora nije došlo te se nova rasprava očekuje na idućoj sjednici Vlade 3. prosinca. Stipić je ovom prilikom predstavio zahtjeve koji su upućeni.

Viša materijalna prava

– Ovu presicu, nazvali smo ‘ćorsokak’ ponajprije jer smo sad u situaciji gdje su sindikati iznijeli svoje zahtjeve, a Vlada je odgovorila na njih. Međutim, tek sad u utorak ćemo znati u kojem smjeru će se sve odvijati jer je poznato kako će 5. prosinca prijedlog proračuna ići u Sabor. Kako će sve završiti? Ili ćemo nastaviti s pritiskom, ili ćemo se dogovoriti! Dakle, zahtijevali smo 10 % povećanje osnovice za izračun plaće, a postojeća osnovica stara godinu dana je 947 eura. Sad ugovaramo osnovicu za 2025. godinu. Da smo tražili manje od 10 % to bi značilo pristajanje na smanjenje cijene rada u javnim službama. Dakle, ne tražimo ništa novo, to je naš ključan zahtjev, kazao je Stipić i dotaknuo se teme materijalnih prava koje su također predmet rasprave, točnije zahtjev o povećavanju triju postojećih materijalnih prava.

– Tražimo povećanje jubilarne nagrade, onog što pripada svakom radniku za vjernost službi nakon određenog broja godina. Postojeća osnovica je 240 eura i nije se mijenjala punih 25 godina. Tražili smo da se poveća na 300 eura. Drugi je zahtjev za povećanjem otpremnine pri odlasku u mirovinu, a mi smo tražili povećanje od 50 %. Treći zahtjev je došao iz područja zdravstva, od strane medicinskih sestara i tehničara koji su tražili da se uveća naknada od 40 % na 55 % za noćni rad. Ovo su materijalna prava koja već imamo, samo smatramo da trebaju biti nešto viša. Novo materijalno pravo koje je i do sad bilo predmet kolektivnih pregovora, ali je uvijek nekako na čekanju, je prvo toplog obroka. Radnici u javnim službama za topli obrok ne dobivaju ništa, a svi znamo da to nije dobro iz najrazličitijih razloga, istaknuo je Stipić te dodao kako to što se tu štedi država na kraju skuplje plati.

Topli obrok – nije prihvaćen

– Tražili smo da naknada za topli obrok iznosi 70 eura, a neoporezivo se može isplatiti do 100 %. Od svega ovog, ono što su oni u potpunosti prihvatili to je povećanje jubilarne nagrade. Možda zato što je to najmanji iznos. Ono što se djelomično prihvatilo je otpremnina, ali na dvije i pol osnovice. Što se tiče noćnog rada, nisu prihvatili 55 % već 45 %. A, ono najvažnije, topli obrok, nisu prihvatili. Topli obrok je najskuplje materijalno pravo, nakon prijevoza to bi bila najveća stavka koja bi za sve državne i javne službe iznosila negdje oko 190 milijuna eura godišnje. A kao šećer na kraju, to je naš zahtjev za povećanje osnovice, koji je u potpunosti neprihvatljiv Vladi te je našla prostor za, ni manje ni više, nego 2 % povećanja. To bi bilo nešto manje od 20 eura bruto, kazao je Stipić dodavši da će sve ispod 8 % značiti da će plaće u javnim službama zaostajati za rastom prosječnih plaća u državi.

Stipić je također naglasio da ni jednom od 11 reprezentativnih sindikata nije prihvatljiva ovakva ponuda Vlade, stoga se očekuje epilog na sljedećoj sjednici.

– Ako se ne dogovorimo, sindikati imaju razlog za zakonitu akciju, za zakonit štrajk. Drugi je ishod da Vlada poveća ponudu da bude prihvatljiva većem dijelu sindikata, a treća je opcija da sindikati ne prihvate, a pritiskom ne uspiju dobiti više. Tada Vlada može Uredbom odrediti kolika će biti osnovica i kolika će biti materijalna prava u sljedećoj godini, što vodi opet u konflikt, objasnio je Stipić.