ponedjeljak, 20. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

23 C°

PATRICK LEVAČIĆ

Šah nam uvijek pruža prostor za poboljšanje, da više učimo i proučavamo

Autor: Vesna Benić

13.03.2023. 18:52
Šah nam uvijek pruža prostor za poboljšanje, da više učimo i proučavamo

Foto: Vesna Benić



Robert James Fischer, jedan od najvećih igrača u povijesti šaha, izjavio je: »Na šahovskoj su ploči bitni samo dobri potezi«, a takvog pravila se pridržava i dr. sc. Patrick Levačić sa Sveučilišta u Zadru, koji od 1998. godine nosi titulu međunarodnog majstora u šahu. Nama je privukla pažnju ta činjenica i odlučili smo upoznati ovog zanimljivog docenta na Odjelu za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru.


Već pri samom susretu »ulovili« smo ga na hodniku u razgovoru s dvoje studenata, s Josipom Brkan kojoj Patrick predaje francuski jezik i koja ga opisuje kao jako ugodnog profesora sa zanimljivim predavanjima, koji nije dosadan i voli to što radi. Student Vili Sinković otkrio nam je da mu je prof. Patrick predavao šah kao izborni predmet te da mu je to bilo vrlo korisno iskustvo. Vili je ujedno na online turniru bio kapetan UNIZD 2 i u kontaktu sa Zagrebom, s Berislavom Paradžikom studentom FER-a.


Više od sporta


Vjerojatno ne postoji nitko od nas tko barem jednom u životu nije odigrao partiju šaha. Šah je stoljećima izazov kojem mnogi nisu mogli odoljeti, pa i ja sam kao dijete sa svojim roditeljima igrala šah. Učili su me posložiti bijelo-crne figure na šahovskoj ploči: kralj, dama, lovac, top, skakač (konj), pješak i izraze »šah« i »šah-mat«.




Dr. sc. Patrick Levačić rođen je u Francuskoj. Diplomirao je francuski i ruski jezik i književnost. Tijekom studiranja je radio u Cannesu kao međunarodni šahovski učitelj. Sad radi na Odjelu za francuski jezik i književnost. Doktorirao je 2011. godine na temu »Dalmacija u francuskim putopisima 1806.-1914.«


Kao što smo već i istaknuli, međunarodni je šahovski majstor od 1998. godine, radio je u Francuskoj kao šahovski trener i s djecom kao trener hrvatske kadetske reprezentacije 2011. godine na prvenstvu Europe u Albeni (Bugarska). Član je Šahovskog kluba Zadar.


Kad se nađete licem u licem s ovakvim profesionalcem i zaljubljenikom u šah, priznajem teško je postaviti »pametno pitanje«.


Objasnite nama običnim »malim« ljudima što je šah? Je li to znanost, sport ili borba? Neka preslika vojne strategije?


– Šah je više od sporta u onom smislu da je stvar opće kulture znati tko je prvak svijeta u šahu. Zašto praktično nitko ne zna tko je prvak svijeta, na primjer, u brzom klizanju? Zato jer taj podatak nije stvar opće kulture. Šah nije sport u onom smislu strogog kineziološkog definiranja sporta kao znanosti o kretanju. U šahu zapravo nema fizičkog kretanja.


Međutim, šah je sport jer ima dugu tradiciju natjecanja. Nogomet kao najpopularniji sport na svijetu ima instituciju prvenstva svijeta 1930. u Urugvaju. Mečevi za titulu prvaka svijeta u šahu, usporedbe radi, započinju u New Yorku davne 1886. godine.


Šah nije znanost, ali u sebi sadrži znanstvene koncepte promišljanja (npr. kad se na šahovskoj tabli pojavi pozicija koja se zove kritičan moment tada je pravilo nabrojati poteze kandidate i procesom eliminacije se dolazi do rješenja tj. do pravog poteza).


On je dobar alat pri brušenju logičkog zaključivanja jer kultivira onaj oblik promišljanja koji nije motiviran nikakvim svjetonazorom, ideologijom i slično. Pri prenošenju šahovskog znanja bitno je stvarati paralele i analogije sa životom jer se tada lakše pamti i može biti zabavno.


Da, neki put se tako mogu raditi analogije i s vojnom strategijom, ali u razgovoru s različitim sportašima (poglavito s košarkašima i nogometašima) ustanovio sam da govorimo u biti istim sportskim jezikom. To je jezik borbe, nadmudrivanja, karaktera i fair playa. To je ono što želim prenijeti svojim sinovima Mateju i Damjanu.


Znači, koliko sam vas razumjela šah je ipak jedna vrsta borbe, a cilj je svake borbe pobjeda, zar ne?


– Da, postoji beskrajan niz različitih kombinacija i varijanti gdje svaki igrač, da bi pobijedio protivnika mora pokrenuti svoju sposobnost logičkog zaključivanja, maštu, intuiciju, i biti uporan u traženju skrivenih mogućnosti.


Ali, neovisno o pobjedi ili porazu, uvijek treba čestitati ili zahvali protivniku na igri. I pobjede i porazi su dijelovi šahovske partije. Čak i najbolji svjetski igrači nerijetko gube. Stoga treba biti uljudan kada dvoboj završi, a onda si uzeti vrijeme za razmišljanje o tome što se može izvesti bolje sljedeći put.


Po vašem odgovoru zaključila sam da je šah i igra mudrosti?


– Da, šah nam uvijek pruža prostor za poboljšanje, da više učimo i proučavamo.


Poseban klinac


Za početak našeg razgovora objasnili ste nam što je šah, ali mene zanima kada ste počeli igrati šah i što je bilo presudno da ste odlučili i dalje nastaviti baviti se šahom?


– Šah sam naučio od starijeg brata Damira. On je u Cannesu vodio šahovsku sekciju 1976. godine u okviru MJC (Kuća za mlade i kulturu). Imam tri anegdote: kad sam krenuo u prvi razred osnovne škole mislio sam da je škola mjesto gdje svako dijete pokazuje nekom (nastavniku ili školskoj djeci) neku vještinu.


Ja sam prvi dan škole došao sa šahom ispod pazuha. Učiteljica, pokojna Perica Zorica u OŠ »Veljko Vlahović«, danas OŠ »Šime Budinić«, me gledala i smijala se. To mi je rekla 1996. ili 1997. i podsjetila me na to. Danas pamtim kako me gledala neka velika učiteljica – kad si mali ona je poput diva – i jako se smijala.


Mogu mislit kako je to njoj izgledalo vidjeti me sa šahom ispod pazuha. Pomislila je, to mi je rekla poslije: »Koji je ovo poseban klinac«.


Nastupao sam kao klinac na otočnim igrama za otok Ist jer sam sam ja s tog otoka. Imao sam 7 ili 8 godina i bilo je puno otočnih ekipa (košarka, šah, stolni tenis…) Pobijedio sam nekog starijeg čovjeka i svi su u toj sali za igranje čudno gledali.


Toliko je bilo ljudi da mi je i dalje ta masa ispred očiju. Znam da sam kao klinac pomislio: »Ma što se ovi ljudi čude, ja samo volim igrati šah!« Na otoku Istu sam često sa župnikom don Anđelom Kolićem igrao šah. Na otoku se govorilo: »Ca Patrick s popum igra šah«?


On je bio dobar pedagog i znao je raditi paralele sa životom, filozofijom i teologijom (npr. crno/bijele figure kao simbol borbe dobra i zla itd.) Jednom me pozvao na misu da sjednem sa strane oltara i onda je u okviru mise spomenuo kako sam dobar primjer drugoj djeci.


Meni je bilo neugodno. Jednom u sakristiji (iza oltara) nije bilo svjetla. On je našao šibicu i mogli smo vidjeti gdje se nalazi svijeća. Dok je tražio svijeću rekao mi je: »Vidiš Patrick, i malo svjetlo (mala šibica) može osvijetliti i dosegnuti najdalji kut prostorije.« Pomislio sam ok, ali što sad.


On nastavi: »Tako i mi trebamo biti kršćani – malo svjetlo i ne baviti se tamom.« To mi se usjeklo u pamet. Svaki put kad čujem grupu Majke i stih »Samo stoj na svjetlu i doći će kraj tami« pomislim na tu šibicu. Eto imam puno toga. Čudan je život.


Postigli ste ekipne i pojedinačne uspjehe?


– U listopadu 2022. igrao sam za ŠK Novi Zagreb. Kao ekipni pobjednici II. lige ostvarili smo pravo sudjelovanja na kvalifikacijskom turniru za 1.B Hrvatsku šahovsku ligu nakon čega je ŠK Novi Zagreb stekao prestižni prvoligaški status.


Zbog obaveza sam igrao samo dvije partije (jedna pobjeda i jedan remi), no u 1. B ligi ću vjerojatno igrati više partija.


Što se tiče pojedinačnog uspjeha na brzopoteznom šahovskom turniru koji se održao 21. siječnja 2023. u prostorijama ŠK Goran Bibinje povodom 30. obljetnice VRO Maslenica, sjećanja na ponosne dane iz 1993. godine, osvojio sam prvo mjesto sa 8 bodova iz 9 partija (7 pobjeda i dva remija).


Nas laike zanima što znači brzopotezni šah?


– To je šahovska partija koja se igra ubrzanim ritmom, ograničava se trajanje partije ili vrijeme razmišljanja za jedan potez, odnosno svakom od igrača je znatno smanjeno vrijeme njihovih poteza u odnosu na normalan način igranja od 60 do 180 minuta po igraču.


Šah kao kolegij


Recite nam nešto i o vašem trenerskom napredovanju?


– Velemajstor i glavni tajnik HŠS-a »Alojzije Janković« delegirao me kao hrvatskog predstavnika za izobrazbu budućih FIDE licenciranih trenera. Intenzivni šahovski seminar održao se online putem zooma od 27. do 29. siječnja 2023. (svaki dan od 14 do 22 sata) na kojem je sudjelovao 61 sudionik iz 27 zemalja.


Posebnost ove izobrazbe je da se on održao u okviru AIDEF-a (Association Internationale des Echecs Francophones/Frankofonska šahovska asocijacija) pa se nastava i završni ispit isključivo odvijala na francuskom jeziku.


Imao sam priliku slušati praktički najbolje šahovske trenere svijeta (Josif Dorfman, bivši trener Kasparova, Mihail Gurevich u top 10 igrača svijeta u razdoblju 1989. – 1991. i Viktor Bologan, pobjednik mnogih turnira s najvišim rejtingom od 2.734 u karijeri).


Hrvatska je 2022. ušla u AIDEF tako da sam mogao biti njezin predstavnik. Uspješno sam položio ispit za FIDE trenera. FT (to je najviša trenerska titula). Postoji još veća od FT to je Fide Senior. Moji nastavnici na izobrazbi su dakle Fide Senior.


Vi ste se angažirali i da studenti Sveučilišta u Zadru nastupe na trećem Svjetskom šahovskom sveučilišnom kupu u organizaciji »Kasparov chess foundation« koji se održao online 4. i 5. veljače 2023.?


– U tome mi je pomogao student FERA-a Berislav Paradžik (koordinator velemajstora Zlatka Klarića koji je inače menadžer Garija Kasparova) tako da su se naši studenti mogli uredno prijaviti na natjecanje. Prijavili smo dvije ekipe UNIZD 1 i UNIZD 2. Za UNIZD 1 nastupili su Josip Birkić, Matija Šaravanja, Antonio Janković i Dominik Čolak.


Za UNIZD 2 nastupili su Vili Sinković, Roko Martin Karaban, Renco Balić, Patrik Pavleković i Roko Prusac. Prva ekipa Sveučilišta osvojila je 25. mjesto u konkurenciji 116 ekipa iz cijeloga svijeta. Oni su ujedno najbolja momčad iz Hrvatske, a četvrti su ako bi se gledalo poredak europskih Sveučilišta.


Za prvu ekipu najuspješniji je bio Matija Šaravanja dok za UNIZD 2 najuspješniji je bio Roko Prusac. Želim napomenuti da od 2018. godine, u okviru Centra za sport (sastavnica Sveučilišta u Zadru), pokrenut je zahvaljujući doc. dr. sc. Gordani Ivković kolegij Šah.


To je izborni kolegij za sve studente Sveučilišta u Zadru, a osnovni cilj je stjecanje kompetencija za rad s djecom u okviru izvannastavnih aktivnosti, a ishodi učenja su detaljno poznavanje pravila šaha, poznavanje osnovnih šahovskih načela (završnice, matovi, elementarna taktika i strategija), sposobnost vođenja šahovskih sekcija u osnovnim i srednjim školama.


Nastavne teme predavanja su: pravila šaha i temeljna načela šahovskih otvaranja, zamke u otvaranju, elementarne konačnice, temelji taktike i strategije, što je kombinacija, šah i humanističke znanosti, šahovska notacija i informatika, vođenje šahovske sekcije I i II, veliki majstori šaha (od Morphyja do Carlsena).


Bila mi je izuzetna čast provesti ugodno popodne u razgovoru s ovim međunarodnim majstorom u šahu. Za kraj otkriti ću vam da smo Patrick i ja odigrali jednu partiju šaha u ŠK Casper, a pobjednik je ovaj puta – gle čuda! – bila Vesna. Istinu zborim, ne šalim se!