Roditelji traže dijagnostiku i Centar za autizam u Zadru: 'Po dijagnozu i dalje putujemo u Zagreb'

Roditelji djece s dijagnozom iz spektra autizma uz stručno su vodstvo zadarske Udruge za autizam imali priliku posavjetovati se sa stručnjakom iz Saveza udruga za autizam Hrvatske Nikolom Tadićem, postaviti konkretna pitanja te čuti kako se s nacionalne razine bori za prva osoba s autizmom. On je pak, s druge strane, u sklopu posebne fokus grupe oko istog stola okupio vodstvo udruge s predstavnicima institucija koje u našoj županiji skrbe o osobama s autizmom.

Iako je autizam stanje, a ne oboljenje kojem ima lijeka ili terapije, s protekom godina roditelji djece s dijagnozom iz spektra autizma najčešće se susreću sa sve više problema. Sustav je krut, potkapacitiran i preopterećen. Zadar ima znanje, ali i dugačke liste čekanja.

Ana Kardum

Po dijagnozu u Zagreb

Ana Kardum, predsjednica Udruge za autizam Zadar, kazala je kako autizam treba cjelovito sagledavati te prepoznati kao stanje koje je životno te tako i tretirati svaku oboljelu osobu, umjesto da ju se izlaže pravnim nelogičnostima i ponovnim vještačenjima.

– Problemi lokalne zajednice isti su u svakom gradu. Problemi počinju od dijagnoze te traju cijeli život. Stanje u Zadru je stabilno, ali sve lošije, jer grad nema Centar za autizam i dijagnostiku u Zadru, tako da mnoga djeca, zbog kasnih dijagnoza, preskoče ranu intervenciju. Neka ni ne dobiju priliku da budu u vrtićkom sustavu. Obrazovni je sustav na nešto bolji, no nakon izlaska djece iz sustava, roditelj ostaje sam. Dijete nije poslovno sposobno, što znači da roditelj ima punoljetno dijete, koje nije samostalno. Mirovinsko, zdravstveno, socijalno, sve kreće ispočetka. Postupak skidanja poslovne sposobnosti može trajati i do dvije godine. Apsurdi su mnogi, te nakon 21. godine roditelji imaju sve manju podršku, manje prilika za ispunjen život svog djeteta. U nas se bilježi kontstantan porast broja djece s teškoćama, a prostorni ni obrazovni kapaciteti i politike nisu dostatni. Fali stručnjaka za rad s njima i obiteljima, istaknula je Kardum.

U ime SUZAH-a tajnik Nikola Tadić rekao nam je kako u Zadru, kako zbog njegove veličine, tako i potreba, komunikacija između institucija sustava postoji, no grad nema dijagnostički centar niti tim kojemu bi se roditelji mogli obratiti.

– Da bi dobili dijagnozu zato i dalje najčešće moraju putovati u Zagreb, što je diskriminatorno i nije pravedno. Košta vremena i novca te ih ostavlja bez bliske adrese na koju se mogu javiti. Povezano je to, naravno, s nedostatnim kadrovima koji rade u sustavu na koji se naše obitelji oslanjaju. Svim ustanovama fale stručnjaci koji bi učinkovito radili s osobama s invaliditetom pa tako i s osobama s dijagnozom iz sprektra autizma, naglasio je Tadić nakon što je čuo što su mu čelnici zadarskih institucija imali za reći.

Nikola Tadić

Čuli roditelje

Najveći je problem u kacitetima, dok broj novih dijagnoza strelovito raste.

Iako je broj djece s dijagnozom iz spektra autizma u Zadarskoj županiji u posljednjih deset godina s 57 dijagnosticiranih pojedinaca, tj. 0,4 posto od ukupne populacije s teškoćama, porastao na 278 ili 1,2 posto u ukupnoj brojci osoba s teškoćama, što znači da je broj povećan gotovo pet puta, u udruzi kontinuirano upozoravaju kako ritam u porastu novodijagnosticirane djece ne prati rast kapaciteta i stručnog osoblja koji s njima rade.

Htjelo se poslušati roditelje, njihova iskustva i probleme.

– S istim ciljem putujemo i u druge gradove kako bismo od roditelja dobili odgovore na konkretna pitanja koja nas zanimaju, sastavili njihove dojmove u jedan dokument i tako se maknuli od anegdotalnih iskustava i neformalnog predstavljanja problema, te kako bismo prema sustavu iskoračili s konkretnim ciljevima temeljenima upravo na onome što muči najveći broj roditelja, zaključio je Tadić.