Riješena jedna od najintrigantnijih tajni hrvatskog srednjovjekovlja

Jedna od najintrigantnijih tajni hrvatskog srednjovjekovlja – pitanje porijekla i datacije Višeslavove krstionice napokon je riješena, o čemu Ante Uglešić, ugledni arheolog s Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru, piše u svojoj posljednjoj knjizi »U potrazi za Višeslavovom krstionicom«.

Jedan od najintrigantnijih spomenika

O knjizi je, osim njenog autora, govorio i je Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS), te Tomislav Fabijanić, s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Zdenko Dundović s Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru. Katić je istaknuo kako je njemu i Muzeju bila iznimna čast biti dijelom Uglešićeva rada i objavljivanja ove knjige.

– I Ministarstvo kulture i medija prepoznalo je ovaj rad i važnost Višeslavove krstionice za hrvatsku povijest, dodao je Katić, kazavši kako je MHAS stao iza projekta koji je Uglešić predložio još prošle godine.

– Oko ovog spomenika postoji mnogo polemika i dilema uz mnogo pitanja o tome može li se o krstionici išta novo reći i napisati. No, uz entuzijazam profesora Uglešića, putovanja u Italiju i pregled njihove dokumentacije, profesor je čak došao i do franjevačkog samostana gdje se krstionica čuvala prije nego što je vraćena u Hrvatsku.

Profesor je utvrdio gdje se krstionica nalazila, smjestio ju u povijesni koncept, na što se logično nastavlja i povijest artefakta, od njezinih početaka u Ninu, kroz sve peripetije koje je prošla, poručio je Katić, ističući kako je profesor Uglešić dokazao i kako je knez Domagoj bio Višeslavov sin. Fabijanić je na početku kazao kako je ton izlaganja polemičan, ali ne i svadljiv.

– Argumentirano mišljenje da zdenac potiče iz Nina te njegova datacija u vrijeme osnutka Ninske biskupije iznimno je važno za našu zadarsku i hrvatsku povijest. Već 1859. godine donesen je pregled do tada znanih mišljenja o zdencu. Sam je kardinal Stepinac imao veliku ulogu u činjenici da je zdenac tijekom Drugog svjetskog rata vraćen u Hrvatsku, poručio je Fabijanić, kazavši kako je zdenac uvijek imao reprezentativnu namjenu.

U ovoj je knjizi donesena sinteza svega povezanog s tim spomenikom. Rezultati do kojih je autor došao umnogome mijenjaju ne samo dosadašnje spoznaje o krsnom zdencu s imenom kneza Višeslava, već i saznanja o nekadašnjoj ninskoj prvostolnici općenito.

Sveobuhvatno istraživanje

Krsni zdenac s imenom kneza Višeslava javnosti je postao poznat nakon što je 1852. otkriven u kapucinskom samostanu na otočiću Giudecca u Veneciji, odakle je iduće godine prenesen u venecijanski muzej Correr. S vremenom je zdenac za Hrvate stekao gotovo kultno značenje i postao jedan od najprepoznatljivijih nacionalnih i vjerskih simbola, osobito nakon što je 1942. godine prenesen u Hrvatsku.

– Za potrebe sam ove knjige ponovno temeljito analizirao sve elemente na zdencu, a posebno sam sretan jer donosim dosad neobjavljene rezultate istraživanja ninske krstionice koje je vodio Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru 2001. godine. Ovom knjigom imamo sve što je potrebno da bismo mogli znanstveno relevantno razriješiti pitanje Višeslavove krstionice koje nas zaokuplja gotovo dva stoljeća, ističe Uglešić, kazavši kako je najzaslužniji za dolazak krsnog zdenca u Hrvatsku bio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac.

Zdenko Dundović je, pak, istaknuo kako povijesne teme, o kojima se burno raspravlja i koje su prožete kontroverzama i tajnama, jednako zanimljive i stručnoj i široj javnosti.

– Godina 1646. važna je za povijest Nina i njegove biskupije jer se tada grad ruši i pali, a svi važni artefakti i dokumenti sele u Zadar. Prostor grada Nina, njegovo rušenje i paljenje građani su doživjeli ne bježeći iz njega jer, iako su mletačke galije tri dana napadale grad, Gašpar Morović, ninski kanonik i njegova obitelj nisu ga napustili, počeo je Dundović, istaknuvši kako je Morović opisao dolazak novog stanovništva, mahom pravoslavne vjere, koje je pokušao preobratiti na katoličanstvo.

– Knjiga nije tendenciozna i ostavlja prostor za drugačije interpretacije temeljene na čvrstim argumentima. Još uvijek ne možemo tvrditi je li ili nije, kada je i je li krstionica koju nazivamo Višeslavovom prenesena u Veneciju, kazao je Dundović, rekavši kako je knjiga vrijedna jer je Uglešić prikazao prijepise svih vizitacija ninskih biskupa 17. i 18. stoljeća koji mogu biti temeljem daljnjih rasprava o ovoj tematici.