Ribari u mrežama regulativa, administracije i - tehnologije

Ribarstvo u Hrvatskoj, važan segment gospodarstva i tradicije priobalnih područja, već se desetljećima suočava s brojnim izazovima. Bavljenje ovom djelatnošću postaje sve zahtjevnije, osobito uz stroge zakonske okvire i direktive, a na resurse i bioraznolikost itekako utječu i klimatske promjene i zagađenja mora. Osim toga, manjak radne snage nije zaobišao ni ovaj sektor, čak štoviše, suočavaju se s preprekama za uvoz strane radne snage, a određene poteškoće nerijetko predstavljaju i administrativni zadaci, kao i nove tehnologije.

Stručna predavanja

Upravo s ciljem rasprave o aktualnostima u sektoru Hrvatska obrtnička komora organizira, već tradicionalno, 27. Susret ribara koji će se ove godine održati u Zadru od 10. do 12. listopada, a domaćin je Obrtnička komora Zadarske županije.

HOK dakle okuplja hrvatske ribare, zakonodavce, predstavnike nadležnih tijela te sve ključne dionike u ribarstvu te organizira brojna predavanja i panele.

Rasprave će obuhvaćati teme poput pregleda stanja u hrvatskom i lokalnom ribarstvu i marikulturi, inspekcijskog nadzora u ribarstvu, ali i novitete poput m-izvješća te pregleda mogućnosti financiranja u sektoru iz EU fondova koje će okupljenima predstaviti Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Okupljeni će moći sudjelovati i u nizu stručnih predavanja koji će obrađivati utjecaj klimatskih promjena na biologiju mora, dekarbonizaciju i zelenu tranziciju malog priobalnog ribarstva kroz EU fond te brojna druga pitanja.

Joso Smolić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i predsjednik organizacijskog odbora Susreta ribara Hrvatske obrtničke komore, očekuje dobar odaziv i plodonosne razgovore o izazovima kojih nažalost ne manjka.

Tehničke stvari

– HOK je svakodnevno u komunikaciji s Upravom za ribarstvo, imamo izvrsnu suradnju, no posebnost Susreta je to što ribari mogu direktno postaviti upite, čuti što se događa, kao i što se planira poduzimati, započinje Smolić i napominje kako je, usprkos brojnim poteškoćama, ribarstvo žilavo i neslomljivo, baš kao i čitavo obrtništvo.

Za ribare, i obrtnike, svaki je dan novi izazov, ovise i o vremenskim uvjetima, i o zakonima, i o direktivama EU-a, a i u zadnje vrijeme moraju se sve više posvećivati administraciji i tehnologiji.

– Uvedeno je dosta novih administrativnih zadataka, kao i novih tehnologija koje nisu uvijek pristupačne. Primjerice, na moru uglavnom nema signala, a ribari moraju prije nego pristanu na kopno poslati sve podatke o ulovu. Na tim tehničkim stvarima još valja itekako poraditi.

Naravno, za svaku novinu organiziraju se edukacije i radionice, planiramo i na ovom Susretu radionice upravo po pitanju tehnologije, govori nam Smolić i napominje kako se, kad je riječ o tehnologiji, uvijek nastoji, što je više moguće, pojednostaviti zadatke.

A u ovom je sektoru prilično kompleksno i uvođenje strane radne snage. Naime, za razliku od drugih djelatnosti, potrebno je najprije provesti test tržišta, odnosno provjeriti ima li već dovoljno djelatnika što je zaista dug proces.

– Nemamo puno upita vezanih uz radnu snagu, tek nekoliko, no svakako ćemo pokušati pronaći rješenje, mogućnost stranih radnika bez testiranja tržišta. Oni koji su voljni zapošljavati strane radnike smatraju da dio stranih radnika itekako zna posao, da također žive na moru i od mora.

No, naravno uvijek ovisi o tome odakle radnici dolaze, a treba imati na umu da, kad ribari odu na more po nekoliko dana, provode 24 sata dnevno u malom prostoru, stoga je važno i da se mentaliteti i karakteri poklapaju, objašnjava Smolić.

Klimatske promjene

S obzirom na to da je ribarstvo ugroženo već dugi niz godina i na to da je ribe sve manje, a ograničenja sve više, ne čudi što mladima ribarstvo danas i nije previše privlačno. Ali ipak će, smatra Smolić, uvijek opstajati jer je riječ o tradiciji, djelatnosti koja je duboko ukorijenjena u brojne obitelji i prenosi se ljubav s koljena na koljeno.

Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Republici Hrvatskoj u rujnu 2024. godine djelatnošću ribarstva bavilo se 2.392 obrta. Broj obrta koji se bave djelatnostima ribarstva, ribolova i morskog ribolova, akvakulture i morske akvakulture u odnosu na rujan prethodne godine smanjio se za 4 obrta ili 0,17 %, a u odnosu na prethodni mjesec povećao se za dva obrta ili 0,08 %.

– Ovi podaci nisu alarmantni, a valja napomenuti kako postoje i paketi mjera za poticaj mladim ribarima. Osim toga, Vlada je svojim mjerama znatno ublažila posljedice nekontroliranog poskupljenja energenata što je u ovoj djelatnosti silno važno. Prije je energetika iznosila 80 posto ukupnih troškova, a danas iznosi oko 30 posto, govori Smolić.

Dobar dio ribara okreće se i obnovljivim izvorima energije, a Smolić ističe kako su ribari ti koji brinu o moru od kojega žive te da isto tako svi trebamo brinuti o njegovoj zaštiti i očuvanju.

– Znamo da je kod nas nautički turizam jako razvijen, no treba povesti računa o otpadu i fekalijama. Jasno je da je brodova i jedrilica puno i da je ponekad teško sve kontrolirati, ali to je – nužno, ističe Smolić koji dodaje da veliku pozornost valja posvetiti i pitanju klimatskih promjena koje utječu na bioraznolikost mora; dolaze nove vrste, tradicionalne izumiru.

Ipak, značajan je napredak postignut po pitanju infrastrukture, točnije iskrcajnih mjesta, u suradnji HOK-a i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Ulov zadrugama

Ono na čemu još valja poraditi jest suradnja s trgovačkim centrima koji bi mogli na svoje police postavljati domaće proizvode lokalnih poljoprivrednika i ulove naših ribara.

– Bijele oborite ribe nikad nije dosta i mogu je prodati bez ikakvih problema. Međutim, problem je plava, jeftinija riba, građani nemaju naviku konzumacije ribe. Pri dnu smo po tom pitanju od mediteranskih zemalja.

No, oformljuju se zadruge koje otkupljuju ribu i rade gotove proizvode, nadamo se da će ih biti što više na policama trgovačkih centara. Ali je ključno da količine bude dostupne.

Naši ribari, isto kao i poljoprivrednici, imaju manje količine, a marketima je potrebno osigurati dostatnost. U skladu s tim, bilo bi dobro da ribari imaju mogućnost predati ulov zadrugama, da cijena bude korektna i da ribari ne moraju dalje misliti o prodaji, objašnjava Smolić.

Na koncu, neupitno je da će ribarstvo opstati, unatoč mrežama i raljama brojnih izazova, no svakako su potrebni daljnji napori u rješavanju aktualnih poteškoća, stoga Smolić poziva sve ribare i zainteresirane za problematiku budućnosti ribarstva, marikulture i održivog korištenja morskih resursa da se pridruže Susretu ribara u četvrtak.