Predstavljena knjiga „Centralno bogoslovno sjemenište u Zadru (1826. – 1921.)“ don Ante Sorića

U Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević sinoć je predstavljena knjiga „Centralno bogoslovno sjemenište u Zadru (1826. – 1921.)“ autora don dr. sc. Ante Sorića, generalnog vikara Zadarske nadbiskupije i ravnatelja Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. Predstavljanje knjige organizirali su Državni arhiv u Zadru, Sveučilište u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Zadru, a o knjizi su uz autora govorili prof. dr. sc. don Marko Trogrlić i doc. dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru.

Centralno bogoslovno sjemenište je osnovano za vrijeme druge austrijske uprave u Dalmaciji. U razdoblju od gotovo 100 godina studij je pohađalo 1.760 studenata, dijecezanskih i redovničkih kandidata iz cijele Dalmacije.

Sudionike je porukom pozdravio zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, koji je jučer sudjelovao u prijenosu posmrtnih ostataka biskupa Jurja Dobrile iz Trsta u porečku katedralu.

– Bogoslovija nije bila samo mjesto teološke naobrazbe, nego i središte cjelovitog odgoja mladih ljudi za odgovorne službe u društvu, obilježen brigom za narod, vjeru i obrazovanje. Crkva, svećenici i obrazovne ustanove imali su presudnu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta, dostojanstva i duhovne snage, istaknuo je mons. Zgrablić, zahvaljujući dr. Soriću na dugogodišnjem predanom radu.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić podsjetio je na činjenicu kako su još 1396. godine, osnutkom dominikanske visokoškolske ustanove Studium generale, kasnije nazvane Universitas Jadertina, u Zadru u obrazovanju na sveučilišnoj razini sudjelovali studenti i profesori iz cijele Europe, što pokazuje da je ovo povijesna kolijevka hrvatskog školstva.

– Knjiga komemorira jedno posebno vrijeme i ustanovu koja je okupljala mlade iz cijele Dalmacije te s profesorskim kolegijem na relevantnoj razini poučavala Sveto Pismo i druge važne teološke teme kako bi se mladiće pripremilo za završetak studija i duhovni poziv, ali i njihovu društvenu ulogu. Svećenici su bili nositelji nacionalnog preporoda na prostoru juga našeg etničkog teritorija, rekao je rektor Faričić.

Autor knjige don dr. sc. Ante Sorić rekao je kako se povijest Dalmacije ne može razumjeti bez poznavanja crkvene povijesti i župnika, koje ne treba gledati samo kroz klerikalnu službu – oni su bili i učitelji i liječnici i mnogo više od toga.

– Htio sam na jednom mjestu iznijeti podatke o školovanju tih ljudi koji su dali veliki obol u crkvenom, kulturnom i znanstvenom području, pa i politici. Oni su bili nositelji različitih gibanja, pogotovo u buđenju hrvatske svijesti u Dalmaciji. Možemo reći da je narodni preporod odrastao u školskim klupama bogoslovije, istaknuo je Sorić.

Dr. Gverić također je ukazao na činjenicu da je 19. stoljeće bilo vrijeme formiranja modernih nacija, a u tom procesu pitomci sjemeništa bili su dosta aktivni.

– U zadarskom bogoslovnom sjemeništu u tome su se posebno isticali učenici iz splitske okolice i obližnjih otoka. Duh austrijske države i lokalnog talijanizma pritiskali su nacionalnu svijest u Zadru te se ona u njemu manje iskazivala. Prvi svjetski rat i talijanska okupacija onemogućili su daljnji rad ustanove jer profesori nisu htjeli biti u službi pod talijanskim režimom, rekao je Gverić.

Iz Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Zadru izašao je veliki broj važnih protagonista Ilirskog, potom Narodnog preporoda u Dalmaciji, koji su dali značajan doprinos oblikovanju modernoga hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta, među njima Ivan Berčić, Mihovil Pavlinović, Ivo Prodan, Frane Bulić, Luka Jelić, Lovre Katić, Grgo Novak i mnogi drugi.