PREDAVANJE Dubravka Kolanović o temi koja spaja prirodu, znanost i volonterizam

Nakon što je na Odjelu za mlade Gradske knjižnice Zadar održala zanimljivo predavanje o Svalbardu, najsjevernijem naseljenom mjestu na svijetu, gošća predavačica Dubravka Kolanović nastavila je s temom koja spaja prirodu, znanost i volonterizam. Kao volonterka u raznim znanstvenim projektima svjetske organizacije Earthwatch, predstavila je projekt »Razmišljati kao slon« koji istražuje inteligenciju slonova. Naime, tijekom svog boravka u sjevernom Tajlandu, Dubravka je sudjelovala u projektu pod vodstvom uglednog američkog psihologa Joshue Plotnika, čije je istraživanje bilo usmjereno na razumijevanje kompleksnog ponašanja slonova.

Earthwatch

Svoje predavanje Kolanović je započela predstavljanjem svjetske organizacije Earthwatch, jedne od najstarijih volonterskih organizacija na svijetu. Objasnila je okupljenima kako je priključivanjem toj organizaciji imala priliku obići svijet sudjelujući u raznim znanstvenim projektima na volonterskoj razini. Na početku je kazala da se mnoge životinje, poput pasa, ne prepoznaju u ogledalu, navodeći kako psi često reže na svoj odraz jer misle da vide drugog psa. Zato je kao uvod u temu pustila kratki videouradak s YouTube kanala Foundation Models pod naslovom »Is Elephant Self Aware and Conscious?«. Video započinje pregledom osam najinteligentnijih životinja na svijetu, među kojima su primati (uključujući ljude, čimpanze, gorile, orangutane i gibone), dupini, svrake i, odnedavno, slonovi.

Foto: Andrej Brašnjić

U tom videozapisu objašnjeni su koraci istraživanja samosvijesti slonova pred ogledalom. Prvo su testirali njihovu reakciju na refleksiju, gdje su isprva misli da je to netko drugi, pa su na koncu shvatili da je to njihov odraz, odnosno prepoznali su sami sebe. Posebno dirljiv trenutak bio je kada je jedan slon po prvi put vidio svoja usta i s oduševljenjem se približio ogledalu. U završnom testu, znanstvenici su na vrh slonove glave nacrtali oznaku, a slonovi su se i dalje prepoznavali, što ukazuje na njihovu sposobnost dugoročnog pamćenja i kompleksnog razmišljanja. Pritom je Kolanović naglasila da iza jednostavnih scena iz videa stoji mnogo složenih istraživačkih koraka. Također je podijelila da, iako slonovi slabije vide, imaju izvanredan njuh, dok im surla predstavlja produžetak gornje usne. Objasnila je da surla sadrži između 30 i 40 mišića, a jedan dječak iz publike nadodao je da surla nema kostiju, s čime se predavačica složila.

Dubravka Kolanović podijelila je brojne zanimljive činjenice o slonovima/Foto: Andrej Brašnjić

Također, ispričala je primjer iz istraživanja gdje je slon već iz drugog pokušaja naučio izabrati najglađi valjak kako bi dobio nagradu, poput sjemenki suncokreta ili banana. Istaknula je da su te poslastice slonovima omiljene, dok im je osnovna prehrana bambusovo lišće i šećerna trska. Kao najvećim kopnenim sisavcima, slonovima je potrebna ogromna količina hrane, a njihov probavni trakt dug je čak 35 metara. Zanimljivo, kako kaže, probave samo polovicu unesene hrane jer je bogata vlaknima. Predavanje je obogatila pričama o mahutima, čuvarima slonova, koji ih koriste za različite poslove, slično kao što su kod nas nekad koristili magarci. Spomenula je i povijesni značaj slonova, navodeći da je nekadašnja tajlandska zastava imala prikaz bijelog slona, što svjedoči o njihovoj važnosti u gospodarstvu i kulturi kroz povijest.

Brojne zanimljivosti

Milko Belevski, knjižničarski savjetnik i voditelj Američkog kutka na Odjelu za mlade, istaknuo je kako gospođa Kolanović putuje po svijetu i bavi se temama vezanim uz ekologiju, zaštitu prirode i životinja, pa se tako ove predavanje savršeno uklopilo u njihov program za mlade.

Foto: Andrej Brašnjić

– Predavanje su pratili učenici Osnovne škole Šime Budinića, a kao i uvijek, pozvali smo i širu javnost – svatko tko je bio zainteresiran mogao je prisustvovati, iako je događaj prvenstveno bio namijenjen mladima u dobi od 13 do 19 godina. Odjel za mlade otvorili smo prije godinu dana i trudimo se osmisliti što više događanja koja bi mogla zanimati ovu dobnu skupinu. Dubravkina gostovanja uvijek su poseban doživljaj. Primjerice, prošli put održala je predavanje o Svalbardu, najsjevernijem naseljenom mjestu na svijetu. Posebno nam je važno da predavanja budu interaktivna, da potaknu mlade na postavljanje pitanja i uključivanje u razgovor. Naša publika uvijek odlično reagira i aktivno sudjeluje, što je bio slučaj i s ovim predavanjem, kazao je Belevski, dodavši kako do kraja godine planiraju nekoliko božićnih radionica, dok u novoj godini nastavljaju i dalje s raznovrsnim programima, uključujući različite radionice, predstavljanje instrumenata, književne večeri, predavanja, STEAM radionice i ostalo.