Počasni konzul Južne Koreje u Zadru: "Filmska industrija Koreje popularizirala je Hrvatsku"

Svečanim otvaranjem Počasnog konzulata Republike Koreje u Zadru 20. studenog, Hrvatska i Južna Koreja ušle su u novu fazu intenzivnije suradnje u prvenstveno gospodarskom području. Počasni konzul za Zadarsku i Ličko-senjsku županiju Zoran Horvat, koji je već tri desetljeća povezan s korejskim tržištem, a zadnjih deset godina predsjeda Hrvatsko-korejskim poslovnim klubom, najavljuje da će tijekom mandata fokus staviti prvenstveno na privlačenje korejskih investicija.

U razgovoru otkriva kako je započela njegova priča s Korejom, sažima planove za daljnje unaprjeđenje odnosa te objašnjava zašto je Hrvatska sve zanimljivija korejskim investitorima te zbog čega bi Hrvatskoj trebali biti zanimljivi korejski turisti. Horvat se uz to, prisjetio i kako su početkom tisućljeća došli do sredstava iz korejskog fonda za modernizaciju kontejnerskog terminala u Rijeci i terminala za rasute terete u Bakru.

Veliki potencijal

Možete li pojasniti zadatke počasnog konzula?

Zadaci su strogo definirani od strane Ministarstva vanjskih poslova Republike Koreje i usuglašeni s hrvatskim Ministarstvom vanjskih poslova – u prvom redu zadužen sam za zaštitu korejskih državljana, prikupljanje potrebnih dokumenata od strane Vlade RH, potom za zaštitu brodova i zrakoplova pod korejskom zastavom i omogućavanje trgovinskih transakcija i stranog kapitala.

Moji zadaci, uz to, uključuju promociju trgovine, dakle prvenstveno ekonomskih, ali i kulturnih, tehnoloških i obrazovnih odnosa među dvjema državama te prikupljanje informacija o trenutnoj situaciji u području trgovine, ekonomije, kulture, znanosti i drugo.

To je čisto počasna funkcija i jasno da je to privilegija, ne postoji nikakva kompenzacija ni privilegije koje ta funkcija nosi, osim iskaznice, koju svaki počasni konzul dobije i mogućnost korištenja parkirnog mjesta u gradu gdje je sjedište počasnog konzulata, te eventualno mogućnost korištenja konzularnih plavih tablica, ako se to izrijekom zatraži.

Koji su primarni ciljevi koje želite ostvariti kao počasni konzul?

Glavni fokus za vrijeme mog petogodišnjeg mandata bit će prvenstveno intenziviranje prisutnosti korejskih firmi u ove dvije županije, u Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji, koje zapravo imaju dosta veliki potencijal za suradnju, pogotovo na području energetike, logistike i naročito – turizma, s obzirom na broj korejskih turista koji je prije pandemije skoro dosegao pola milijuna dolazaka, što je apsolutno najveći boj dolazaka turista s Dalekog istoka u Hrvatsku.

Ove godine, do konca listopada Hrvatsku je posjetilo skoro 150 tisuća korejskih turista, s tim da oni uglavnom to čine izvan glavne sezone, što je nama interesantno – tako da se tijekom čitave godine popunjavaju smještajni kapaciteti i da se intenzivira potrošnja izvan ljetnih mjeseci.

Kada se i kako uspostavili prve kontakte s Republikom Korejom?

Moj prvi kontakt s Korejom, bar u gospodarskom smislu, zbio se početkom 90-ih, kada su počela osnivanja predstavništava prvih korejskih firmi u Hrvatskoj. Točnije, prvi je svoje predstavništvo na teritoriju Hrvatske osnovao Samsung, 1991. godine, i ono je u to vrijeme pokrivalo teritorij cijele bivše države. Kada je prvim generalnim direktorom Samsunga u Hrvatskoj postao Andreas Jeong, pitao me bi li bio voljan preuzeti funkciju njegova zamjenika i tu je sve počelo. Ja sam dotada bio zaposlen u javnom poduzeću Astra – Međunarodna trgovina, a nakon početka Domovinskog rata, 1992. godine preuzeo sam funkciju direktora predstavništva Samsunga, jer se gospodin Jeong morao s obitelji vratiti u Koreju zbog opasnosti ratnih zbivanja u Hrvatskoj. Tu sam funkciju obnašao sve do 2005. godine.

To je bio moj prvi kontakt s Korejom u gospodarskom smislu, ali i prije toga, 1987. godine, bio sam u uredu generalnog tajnika Međunarodnog saveza sveučilišnog sporta (FISU), gdje sam bio posuđen od Astre. Te godine, kada je u Zagrebu održana Univerzijada, prvi nam je put došla delegacija iz Južne Koreje – s obzirom na to da još nije bilo diplomatskih odnosa, i to je bila prva službena posjeta jedne visoko sportske delegacije Hrvatskoj. To je bio moj prvi kontakt s Korejom, a ima od toga 37 godina.

Zoran Horvat, počasni konzul Južne Koreje u Zadru/Foto: Luka Jeličić

Kredit za luku Rijeka

Kako se od tada do danas mijenjao odnos dviju država?

Republika Koreja bila je prva država Dalekog istoka koja je priznala Hrvatsku – to je vrlo znakovito, još u ožujku 1992. godine uspostavljeni su diplomatski odnosi. Koreja je 2005. godine uspostavila Veleposlanstvo u Zagrebu, koje je nadležno za Hrvatsku i za Bosnu i Hercegovinu, dok je Hrvatska svoje Veleposlanstvo u Seulu otvorila tek 2018. godine.

Nakon Domovinskog rata došlo je do znakovitog osnaživanja odnosa, s obzirom na to da je Republika Koreja preko svog fonda Economic Development Cooperation Fund (EDCF), koji se primarno koristi za pomoć zemljama u razvoju i zemljama koje su pogođene katastrofama ili posljedicama ratnih zbivanja, odlučila financirati modernizaciju riječke luke.

Inicijativa da se riječka luka kandidira za korištenje sredstava iz tog fonda pokrenuta je 1997. godine, u vrijeme kad je premijer bio Zlatko Mateša. S njim sam zajedno inicirao prema centrali Samsunga i Ministarstvu vanjskih poslova Republike Koreje da se kandidira taj projekt kao najinteresantniji, s obzirom na to da je Rijeka tijekom Domovinskog rata izgubila važnost kao glavna luka za ovo područje, što zbog ratnih zbivanja, što zbog zastarjele mehanizacije.

Sporazum za takozvani »soft loan« – a riječ je o izuzetno povoljnom kreditu od strane korejske Vlade u iznosu od 24 milijuna dolara s počekom 7 godina i otplatom na 25 godina uz 3,5 posto kamate – potpisan je između dva ministarstva financija 2001. godine, a sredstva su bila namijenjena za modernizaciju kontejnerskog terminala u Rijeci i terminala za rasute terete u Bakru, s izvođenjem najsofisticiranije opreme za te luke.

Otada, od kraja 90-ih, krenuo je ubrzani razvoj trgovinskih odnosa, uvijek uz dosta veliki suficit od strane Koreje s obzirom na njihovu proizvodnju automobila, elektronike, kućanskih aparata, dok je s Hrvatske strane uglavnom riječ o prehrambenim proizvodima, drvnoprerađivačkoj industriji, elektro-komponentama i uglavnom korištenju usluga. Dakle, turizam je taj koji je donekle pokrivao taj robni deficit.

Kako ste doživjeli Republiku Koreju, kakvi su ondje ljudi, kakvo je društvo i razlikuju li se puno naše kulture?

Od 1992. do 2005. godine bar sam jednom godišnje posjećivao Republiku Koreju i za to sam vrijeme doživio Koreju i njene stanovnike kao izuzetno kulturne, gostoljubive i jako zainteresirane za nova saznanja i putovanja, s obzirom na to da su i oni do kraja 80-ih, kada se održala Olimpijada u Seulu, bili dosta izolirani.

Ljudi u Koreji i po gastronomskim su običajima vrlo slični nama, prioritet im je zdrava i prirodna hrana na bazi ribe, povrća i mesa, a i riža je, jasno, dominantna u njihovoj prehrani. I povijesno možemo reći da smo bliski, bez obzira na udaljenost od nekoliko tisuća kilometara, s obzirom na to da su obje države tijekom povijesti bile izložene invazijama i agresijama od svojih najbližih susjeda. To je još jedna poveznica koja usko povezuje dvije države i to je još jedna prilika da se ti odnosi u narednom razdoblju digne na puno viši nivo.

Izravna avionska linija

Po čemu je Hrvatska prepoznata u Republici Koreji?

U cijelom svijetu, pa tako i u Republici Koreji, naši vrhunski sportaši promiču Hrvatsku kroz velike uspjehe. Hrvatska je apsolutno poznata po tome da smo bili u polufinalu još u Francuskoj 1998. godine, Šuker je jedan od junaka koji je poznat u Koreji, od mladih i starijih generacija, zatim Mirko Filipović, Cro Cop. Kod njih su borilački sportovi izuzetno prihvaćeni. Taekwondo je u Koreji nacionalni sport, a poznato je da Hrvatska ima jako dobre i uspješne natjecatelje u taekwondo i osvajače brojnih medalja na svjetskim prvenstvima i Olimpijadama, tako da su vrlo bliski i kontakti hrvatskog i korejskog taekwondo saveza.

Osim sporta, veliku prepoznatljivost Hrvatska duguje i korejskoj filmskoj industriji, koja je od 2014. godine popularizirala Hrvatsku kao turističku destinaciju, snimanjem promotivnih filmova, koji su prikazivali njihove slavne glumice i druge celebrityje koji su prolazili kroz mnoge hrvatske regije i promovirali Hrvatsku koja je bila prikazana na njihovim najgledanijim emisijama na televiziji.

Zahvaljujući tome, došlo je do rapidnog rasta broja dolazaka Korejaca, tako da smo još do pandemije COVID-a imali skoro pola milijuna dolazaka korejskih turista, što je apsolutno najveći broj dolazaka turista s Dalekog istoka u Hrvatsku. Velik je korak bilo i otvaranje izravne avionske linije Korean Aira, jedne od vodećih korejskih aviokompanija, 2018. godine, i to tri puta tjedno na izravnoj između Seula i Zagreba.

Kao predsjednik Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba posljednjih deset godina intenzivno radite na povećanju interesa korejskih tvrtki za poslovanjem u Hrvatskoj. Zašto je korejskim tvrtkama Hrvatska interesantna za poslovanje, je li pristup europskom tržištu jedini njihov povod za dolazak?

Deset godina sam predsjednik Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba, čiji su članovi ne samo vodeće hrvatske kompanije, nego i znanstveno-tehničke institucije, poput Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), koji je jedan od prvih članova. Mogu se pohvaliti da smo ove godine 2. lipnja u Seulu potpisali sporazum s našim partnerskim poslovnim klubom, to je Korea-Croatia Business Association, što je još jedan korak dalje ka povećanju i intenziviranju poslovnih odnosa između firmi i institucija dviju zemalja. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a pogotovo od lani kada je Hrvatska ušla u eurozonu i Schengen, Hrvatska se, zaista, ne smatra tržištem od manje od četiri milijuna stanovnika, nego tržištem s potencijalom za proširenje na EU tržište od 450 milijuna ljudi. No, prvenstveno je interesantan položaj Hrvatske i luka koje su najbliže lukama Dalekog istoka, za prijevoz roba kako prema Hrvatskoj, tako i iz njihovih proizvodnih kapaciteta koji se nalaze u zemljama našeg okruženja za korištenje i izvoz u treće zemlje.