ODGOVOR NA IZAZOVE Proizvođači u poljoprivredi i marikulturi: 'Na malim parcelama to nema nikakvog rezona'

Foto: LUKA JELIČIĆ

Na konferenciji “Konkurentna i održiva poljoprivreda i ribarstvo”, koja se u organizaciji Zadarskog lista održala danas u zadarskom Centru za kreativne industrije INOVACIJA, sumiran je niz problema s kojima se proizvođači u poljoprivredi i marikulturi svakodnevno suočavaju – od nelojalne konkurencije iz trećih zemalja koja se ne mora prilagođavati strogim propisima kakvi se u EU moraju poštovati, preko velikih proizvodnih, a malih otkupnih cijena i velikih trgovačkih marži, pa sve do klimatskih promjena koje iziskuju neprekidno prilagođavanje novim okolnostima.

Inovativno i odgovorno

O problemima i potencijalnim problemima govorili su Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ribarstvo Zadarske županije, Tamara Tarnik, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i održivi razvoj u Sektoru za strategiju i razvoj Cromarisa d.d., poznati zadarski vinar Tomislav Škaulj, zatim pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru Tomislav Šarić i viši stručni suradnik iz Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar Petar Pedišić.

– U svijetu koji se suočava s izazovima poput klimatskih promjena, smanjenja bioraznolikosti i iscrpljivanja prirodnih resursa, održivost predstavlja nužan odgovor na te prijetnje. No, kako bi se ti sektori zaista održali, potrebno je implementirati inovativne i odgovorne pristupe koji uključuju očuvanje ekosustava, efikasno korištenje resursa te dugoročne strategije koje osiguravaju sigurnost hrane, ali i zdravlje okoliša, istaknuo je u pozdravnom govoru v.d. glavnog urednika Zadarskog lista Toni Perinić pa istaknuo da se svi sektori, pa tako i poljoprivreda i ribarstvo, moraju se prilagoditi novim uvjetima i tehnologijama koje omogućuju dugoročnu održivost. Takav je pristup pozdravila i pročelnica gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvitak otoka, Grozdana Perić, istaknuvši da je su u Zadarskoj županiji ogromni neiskorišteni potencijali u poljoprivredi.

– Na nama je da razmotrimo mogućnosti, a proizvođači vina i maslina mogu posvjedočiti da smo izuzetno u tome uspješni. Upravo mi iz područja regionalne i lokalne samouprave moramo vidjeti koje su mogućnosti našeg razvoja. Naša je komparativna prednost velika, Ravni kotari imaju još puno mogućnosti za razvoj i stvaranje novih vrijednosti, istaknula je pročelnica Perić.

(Ne)efikasna proizvodnja

Ravni kotari su, kako se kolokvijalno govori, nekada hranili pola Jugoslavije, a danas su plodne parcele mahom zapuštene. Na takvo je stanje, kako je protumačio pročelnik Segarić utjecalo više čimbenika, od kojih su prvi posljedice ratnih razaranja. Ratna su zbivanja, kako je kazao, devastirala Ravne kotare, lanci su se pokidali i povratak je bio spor.

– Za bivše je države postojalo zatvoreno tržište, poljoprivredni su kombinati otkupljivali proizvode i omogućavali transfer znanja, a danas na globalnom tržištu svi muku muče s niskim otkupnim cijenama i s uvozom koji dolazi izvan europskog tržišta, sumirao je pročelnik Segarić pa istaknuo da su europski propisi bitno rigorozniji, a uvjeti poslovanja teži, napose za hrvatske poljoprivrednike koji nisu još konkurenti europskim kolegama. Hrvatski se poljoprivrednici, naime, kako smatra pročelnik Segarić, odupiru udruživanju, a upravo je to preduvjet za konkurentnost – okrupnjivanje i stvaranje kratkih lanaca opskrbe. Njegove riječi potvrdio je i viši stručni suradnik iz Hrvatske gospodarske komore, Petar Pedišić, istaknuvši da je upravo neefikasna proizvodnja ključan problem u Hrvatskoj. Ne isplati se, kako kaže, na pet tisuća kvadrata proizvoditi nešto za što treba 20 hektara.

– Velik je problem usitnjenost posjeda, a okrupnjivanje u načelu nije teško ako ima dobre volje. Ako se može organizirati komasacija, mreža puteva i navodnjavanje, onda taj teren dobiva na važnosti i efektu. Primjera radi, u Danskoj prosječna farma ima 33 hektara, a u Hrvatskoj je prosjek tri hektara. Na Jadranu je ta brojka još manja, prosjek je oko 1 do 1,5 ha, istaknuo je Pedišić.

Ako se u obzir uzme da su dvije trećine poljoprivrednih površina u Hrvatskoj u privatnom vlasništvu, država će se na ovaj ili onaj način morati potaknuti ljude na povratak poljoprivredi, pri čemu porezna opterećenja predstavljaju moguću alternativu okrupnjivanju parcela. Naime, nakon uvođenja poreza na nekretnine, pojavila se u javnosti bojazan da bi se danas-sutra moglo doći i do oporezivanja poljoprivrednih zemljišta, a Pedišić je istaknuo da su to nepopularne mjere koje će se morati uvesti da bi se počelo upravljati zemljištem.

– Poljoprivredna se zemljišta moraju okrupniti ili kazniti porezom da se površina stavi u proizvodnju, jer usitnjenost posjeda za sobom povlači problem ekonomske efikasnosti poljoprivredne proizvodnje i utjecaj globalnog zatopljenja, podcrtava Pedišić.

Konferencija Zadarskog lista "Konkurentna i održiva poljoprivreda i ribarstvo"

Snimio: Luka Jeličić

08.11.2024. 13:51

Galerija

Foto: Luka Jeličić

Generacijska obnova

Kako je u uvodnom govoru istaknuo i župan Božidar Longin, Zadarska županija poljoprivrednim proizvođačima već godinama dodjeljuje potpore, a osigurava im i čimbenik bez kojega je poljoprivreda nezamisliva – vodu, i to kroz izgradnju četiriju velikih sustava navodnjavanja.

– Rezultati su vidljivi kroz velik broj vinogradara i vinara, maslinara i uljara te sirara koji iz godine u godinu osvajaju priznanja na svim prestižnim svjetskim natjecanjima što je dokaz podizanja kvalitete njihovih proizvoda, kazao je Longin pa podsjetio i da Županija ulaže velike napore u brendiranje Zadarske županije kao enogastro destinacije. Kako je istaknuo i županijski pročelnik Segarić, 850 hektara u županiji je već pod sustavima navodnjavanja, a trenutno se radi na petom sustavu, koji će obuhvatiti 1600 hektara na Vranskom polju.

– Prethodna realizirana četiri sustava dogodila su se tamo gdje su zemljišta okrupnjena još iz prethodnog razdoblja. Na malim parcelama to nema nikakvog rezona i to je suludo. Kad se takvi projekti realiziraju pojedinačno, maksimalno pada efikasnost. Bez okrupnjavanja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, teško možemo govoriti o ozbiljnoj i konkurentnoj poljoprivredi, kazao je Segarić pa u fokus stavio još jedan velik problem koji osim poljoprivrede i marikulture, pogađa i većinu drugih branši:

– Nama je jedan od bitnih faktora generacijska obnova, bez mladih ljudi ne možemo imati održivu i konkurentu poljoprivredu. Treba zainteresirati mlade da ostanu u proizvodnji, da poljoprivreda postane konkurentna.

Posljedicama takozvane bijele kuge, odnosno pojave nataliteta nižeg od mortaliteta, svakodnevno svjedoči i pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Tomislav Šarić.

– Djece je sve manje, studijskih je programa sve više. Sveučilište u Zadru palo je s više od 50 na 32 tisuće studenata. Na poljoprivrednim je studijima stanje još dramatičnije, a za pretpostaviti je da je to posljedica percepcije javnosti, da je poljoprivreda teška i neatraktivna te nesigurna. Rađa se sve manje djece, a studijskih je programa sve više, pa nama ostaje sve manje sredstava jer sredstva ovise o broju studenata. Na kraju će država morati reagirati jer moramo omogućiti obrazovanje poljoprivrednika, to je jedna specifična grana, bez poljoprivrede nema budućnosti ni sigurnosti, poljoprivreda je danas oružje, sumirao je pročelnik Šarić pa istaknuo da sustav uopće ne podržava i ne vrednuje stručne projekte, suradnju s poljoprivrednicima – to se zaposlenicima ne odražava ni na plaću ni na napredovanje. A upravo je taj aspekt nužan da studenti uspostave direktne kontakte i da se omogući direktan prijenos znanja.