Očekuje se dodatan rast ulaganja u nekretnine u Zadarskoj županiji

Žitelji zadarskog područja, a prije svega grada Zadra zadnjih godina svjedoče kako traje intenzivna gradnja prije svega stambenih zgrada, ali grade se i druge vrste stambenih objekata, obiteljske kuće, luksuzne vile… Štoviše, dojam je kako se ubrzava intenzitet te gradnje. Rezultati zadnjeg popisa stanovništva pokazuju kako je u Hrvatskoj broj kućanstava smanjen za 5,31 posto, odnosno za 80.615 kućanstava. Istodobno, broj stambenih jedinica povećao se za 4,61 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice.

Poseban nesrazmjer broja stanovnika i broja novih stambenih jedinica vrijedi za Zadarsku županiju koja je prema popisu iz 2021. imala udio od 4,12 posto u ukupnom broju stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u 2021. godini je u cijeloj državi završena 6.071 zgrada. Najviše ih je, 856, završeno u Zadarskoj županiji čiji udjel iznosi čak 14 posto ukupnog broja.

Ukupno je, prema podacima DZS-a, završeno 12.514 novih stanova s prosječnom korisnom površinom od 94,9 metara četvornih. Najviše stanova izgrađeno je na području grada Zagreba, 2.623, a slijedi Zadarska županija s 2.275 završenih stanova, što je udio od vrlo visokih 18 posto ukupnog broja stanova.

Spiralni efekt

– Zadarska županija zbog svog geografskog, gospodarskog i kulturnog značaja svakako je interesantna za investiranje u nekretnine, bilo da se kupuje prva nekretnina u vidu obiteljskog doma ili pak da se nekretnina koristi za turistički najam te kao i za ljetnu rezidenciju.

Uz to, vidno je da se zadarsko područje iz godine u godinu razvija, što generira spiralni efekt na svim područjima, a tržište nekretnina vjerno slijedi gospodarsku ekspanziju i prate se trendovi. Očekuje se dodatan rast ulaganja u nekretnine i u predstojećem razdoblju, govori Krešo Buljat, direktor zadarske tvrtke Madria Invest dodajući kako je najveća potražnja i prodaja stanova površine od 60 do 85 četvornih metara, s dvije ili tri spavaće sobe.

– Traže se apartmani slične i veće kvadrature, kao i vile za odmor te nekretnine u koje se dalje ulaže za bavljenje turističkom djelatnošću. Prosječne cijene »kvadrata« stana u novogradnji variraju od 3.000 do 3.500 eura, s time da pojedini stanovi većeg standarda i vrhunske lokacije dosežu i više od 7.000 eura po četvornom metru.

Što se tiče strukture kupaca, i dalje je udio stranaca u kupoprodajnim ugovorima nešto više od 30-ak posto. Za ostalih 70-ak posto ulaganje u nekretnine na zadarskom području imamo podjednak interes osoba koje žive na ovom području i izvan zadarskog područja, bilo da govorimo o državljanima koji prebivaju u ili izvan Hrvatske, priča Buljat koji ističe kako se među strancima i strukturom kupaca veće platežne moći primarno traže stanovi na elitnim lokacijama, vile i kuće za odmor.

Nekretnine za turistički najam

– No velik je interes i za nekretninama u koje se dalje ulaže za turistički najam. Prilikom izbora primarno se traže lokacije koje su prvi red do mora. Primjetna je gradnja, kako stanova na elitnim lokacijama, tako i vila kao i kuća za odmor.

Sve je veći interes i za nekretninama na našim otocima i u zaleđu grada Zadra, ovisno o željama samog kupca i cilja kojeg želi postići s ulaganjem u nekretninu, govori direktor Madria Investa koji do kraja ove godine očekuje nastavak stabilizacije cijena nekretnina s obzirom na ulazak u eurozonu.

– Možemo još očekivati korekcije cijena nekretnina naviše, poglavito onih luksuznijih. Ujedno, zbog povećane potražnje stanova i apartmana od 60 do 85 četvornih metara i dalje se može očekivati porast i u ovom segmentu koji će primarno ovisiti o rastu kreditnih kamatnih stopa tj. njihovoj stabilizaciji, priča Buljat.

Da su novogradnje u većim gradovima dostigle vrlo visoke cijene te su postale teško dostupne hrvatskim građanima nedavno je javno upozorila Jasminka Biliškov, dopredsjednica Udruženja trgovaca nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

– S obzirom na ove trendove na tržištu nekretnina, a naročito u smislu stambenih nekretnina i rješavanja stambenog pitanja, mišljenja sam da bi država trebala donijeti kvalitetan dugoročni program za stambeno zbrinjavanje. Prvenstveno mislim na gradnju stambenih parkova na državnom zemljištu, nedaleko od većih gradova.

Primjerice da se grade stambeni parkovi na zemljištu lokalne samouprave, novi kvartovi s kompletnom infrastrukturom, školama, vrtićima, sadržajima naselja, organiziranim javnim prijevozom, na lokacijama 30-ak kilometara od većih gradova, predlaže Biliškov ističući da bi cijene takvih stanova trebale biti značajno povoljnije, i za kupnju i za dugoročni najam.

Stanovi za prosječne građane

Komentirajući ovu ideju Krešo Buljat je kazao kako je ona svakako dobrodošla i nužno potrebna, no da se radi o pitanju brzine daljnjeg razvoja naših jedinica lokalne samouprave.

– Jedna od dodatno mogućih ideja bi mogla biti realizirana po uzoru na europske zemlje gdje se određeni postotak stanova dedicira za naše domaće stanovnike po cijenama koje su prilagođene našem životnom standardu. Nadalje, treba spomenuti kako trendovi jasno pokazuju da su kupci otvoreniji ulagati u svoju obiteljsku nekretninu i izvan grada, posebno ako uz to imaju svu dovoljno kvalitetnu infrastrukturu za ugodan život.

Uz to, postali smo mobilniji jer danas mladim ljudima ne predstavlja problem putovati da bi došli do svog radnog mjesta. Mijenja se obrazac ponašanja mladih ljudi, priča direktor Madria Investa dodajući kako je i poslovanje od kuće, tzv. home office otvorilo neke nove momente za nova radna mjesta.

– Pored toga, zaleđe Zadra pruža mogućnost gradnje obiteljske kuće uz razvoj dodatne djelatnosti, od manjeg OPG-a do kuća za odmor. Ne bismo smjeli u budućim planovima zaboraviti i na naše otoke koji su iznimno dobro povezani trajektnim linijama. Time bismo oživjeli naše otoke i tijekom razdoblja izvan glavne turističke sezone, a poštujući osnovne ciljeve održivosti i očuvanja prirodnih resursa.

Vidljivo je strateško promišljanje lokalnih samouprava u Zadarskoj županiji i u ovom smjeru te se planira daljnji razvoj infrastrukture što će dodatno rasteretiti i pritisak na sam grad Zadar te našoj županiji povećati ulagačku atraktivnost, zaključuje Buljat.