ponedjeljak, 7. travnja 2025

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

KLJUČNI PROBLEMI

Nedostatak ateljea, galerija i financijske podrške koči zadarsku umjetničku scenu

Autor: Đurđa Baljak

02.04.2025. 18:30
Nedostatak ateljea, galerija i financijske podrške koči zadarsku umjetničku scenu

Foto: Luka Jeličić



Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar organizirala je panel raspravu pod nazivom »Zadarska situacija« u Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače. Panel je bio dio programa 12. Zadarskog salona mladih »Zadarska situacija – 20 godina kasnije«, a cilj je bio otvoriti javni prostor za dijalog među zadarskim umjetnicima i definirati ključne korake potrebne za razvoj umjetničke scene u Zadru.



Panel raspravu moderirala je Ivana Hanaček, asistentica s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Sudionici panela bili su Marija Ančić, članica žirija ovogodišnjeg Salona i zadarska umjetnica, Ana Jagić, izlagačica na Salonu, te Dragan Jelavić, predsjednik zadarskog HDLU-a. Raspravi su putem ZOOM-a prisustvovali i Josip Zanki, zadarski umjetnik, profesor i dopredsjednik HDLU-a, te Ana Kolega, zadarska samostalna umjetnica i vlasnica galerije. Uz njih, raspravi su se pridružili brojni drugi od kulturnih djelatnika, novinara, studenta povijesti umjetnosti, a među prisutnima bila je i pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra, Dina Bušić.


Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Dina Bušić/Foto: Luka Jeličić


Inspirativni primjeri




Moderatorica Hanaček otvorila je dva kruga izlaganja. U prvom je zamolila prisutne da podijele svoja iskustva rada na zadarskoj umjetničkoj sceni i detektiraju tri ključna problema, bez obzira na njihov status, bilo da su mladi umjetnici, iskusni kustosi ili već etablirani umjetnici. Drugi dio izlaganja bio je usmjeren na konkretna rješenja za te probleme. Na kraju rasprave moderatorica Hanaček je napravila rezime svih problema i potencijalna rješenja istih koje su prisutni podijelili.


– Prvo, nedostaje ateljea i radnih prostora, a također se osjeća i manjak financijske podrške za umjetnička istraživanja i produkciju. Bilo je naglašeno da bi se trebala stvoriti bolja financijska infrastruktura koja bi omogućila umjetnicima da žive od svoje umjetnosti. Također, spomenuta je potreba za manjim i srednjim galerijama, a kao pozitivan primjer spomenut je Centar Karol Rojc u Puli. Razgovarali smo i o problemu umjetničkog udruživanja, njegovoj pogodnosti u različitim trenucima i za različita polja unutar vizualne kulture i suvremene umjetnosti. Također, bilo je riječi o Centru za mlade i njegovim natječajima, koji bi trebali biti otvoreniji i fleksibilniji, jer nije nužno da svi u tom kontekstu moraju organizirati radionice kako su istaknuli umjetnici, kazala je Hanaček.


Ivana Hanaček/Foto: Luka Jeličić


Razgovaralo se o uspješnim modelima kao što je Hvarsko kulturno ljeto, koji bi mogao poslužiti kao inspiracija za festival likovne umjetnosti ili pop-up galerije, koje su trenutno veliki nedostatak u Zadru.


Spori procesi


– Pored toga, spomenute su potencijalne lokacije za atelje – Tvornica duhana i prostor oko Gradske knjižnice. Također, razgovaralo se o mogućnosti otvaranja malih prodajnih galerija koje bi bile različite od pop-up prostora, a obje vrste prostora nisu međusobno isključive. Predloženo je da Grad organizira natječaje za javne narudžbe, uključujući privremene intervencije u javnom prostoru, koje bi bile zanimljive i dale novo čitanje zadarskog urbaniteta, govori moderatorica Hanaček, dodajući kako je ukazano i na potrebu otvaranja studija likovne kulture u okviru Sveučilišta u Zadru. Uz to, ukazano je i na nedostatak likovne kritike što od strane medija, što od strane stručnjaka.


Ana Jagić/Foto: Luka Jeličić


Kustosica Koraljka Alavanja iz NMZ-a istaknula je kako je njihova želja da iskoriste postojeće prostore koji nude velike mogućnosti za otvaranje manjih izložbenih prostora. Nažalost, kako navodi, cijeli proces, od prijave projekata do njihove realizacije, često traje godinama, što stvara prepreke za bržu dinamiku izmjena izložbi.


– Kao što ste mogli primjeriti, Galerija već nekoliko godina ne funkcionira, a galerijski fundus je smješten u depou. Mislim da bismo u ovim prostorima svakako trebali pronaći prostor za stalni postav galerije, koji bi se mogao izmjenjivati. Tu je i velika izložbena dvorana na prvom katu Providurove palače. Također, u Zadru postoji još nekoliko prostora koji bi se mogli koristiti na različite načine. Sve ovo bi omogućilo i veće uključivanje vanjskih suradnika, studenata povijesti umjetnosti i drugih koji žele doprinijeti kulturnoj sceni, zaključuje kustosica Alavanja, dodajući kako će im sve rečeno svakako poslužiti kao primjeri prijedloga nacrta plana oživljavanja zadarske likovne scene.