Na prvom roku na zadarsko Sveučilište upisalo se 716 studenata: 'Imali smo preko 6000 prijava, opada interes za neke studije'

U ljetnom upisnom roku zabilježen je značajan porast broja prijava u odnosu na prošlu godinu, izvijestili su nas sa Sveučilišta u Zadru. Naime, mnogi srednjoškolci do 23. srpnja imali su priliku odabrati i upisati studijske programe koji će oblikovati njihovu svakodnevicu i obrazovni put. Provjerili smo stoga koji su to studijski programi najtraženiji na Sveučilištu u Zadru, koji su malo manje traženi te koji su glavni izazovi i prioriteti Sveučilišta kada je riječ o budućim upisnim politikama.

– Dok je prošle godine evidentirano više od 4.000 prijava, ove godine taj je broj premašio 6.000. Porast je zabilježen i u broju kandidata kojima je Sveučilište u Zadru bilo prvi izbor. Ipak, unatoč velikom broju prijava, dio kandidata koji su ostvarili pravo upisa nije se odlučio upisati studij, zbog čega su na nekim studijskim programima ostala slobodna mjesta, iako je za njih tijekom prijavnog razdoblja iskazan izniman interes, npr. za studij psihologije. Takvo odustajanje nakon ostvarivanja prava upisa nije samo otežalo popunjavanje upisnih kvota, nego je i nekorektno prema drugim kandidatima koji su bili zainteresirani za te studijske programe, ali zbog ograničenog broja mjesta nisu ostvarili mogućnost upisa. Brojevi upisanih studenata na kraju ljetnog upisnog roka malo su viši od prošlogodišnjih, a nadamo se i boljim rezultatima na državnoj maturi i povećanju broja upisanih u jesenskom upisnom roku, kazao je rektor Sveučilišta u Zadru, Josip Faričić.

Kako navodi, u prvom je upisnom roku upisano 716 studenata, što je nešto više nego prošle godine kada ih je bilo 709. Pritom je zabilježen rast broja upisanih na redovite jednopredmetne studije, s 429 na 437 studenata, kao i na izvanredne studije, koje je upisalo 118 studenata u odnosu na prošlogodišnjih 105. Istodobno je na dvopredmetne studije upisan 161 student, odnosno 14 manje nego prošle godine, kada ih je bilo 175. U navedene brojke uključeni su hrvatski državljani, strani studenti, Hrvati izvan Republike Hrvatske te kandidati koji su maturirali prije 2010. Godine. Zanimljiv je i podatak kako je zabilježe povećan broj upita kandidata iz drugih dijelova Hrvatske, a posebice Hrvata izvan Republike Hrvatske.

(Ne)popularni studiji

– Najveći interes kandidata zabilježen je za Psihologiju, a među studijima s najvećim brojem prijava su i Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Logopedija, Pedagogija (dvopredmetni studij), Menadžment, Učiteljski studij, Sestrinstvo (jednopredmetni studij), Kultura i turizam, Anglistika (dvopredmetni studij), Sociologija (dvopredmetni studij), Nautika i tehnologija pomorskog prometa te Informacijske tehnologije (redovni stručni studij). Najviše upisanih studenata u ljetnom upisnom roku je na Pedagogiji, zatim na Menadžmentu i Anglistici, Sestrinstvu, Psihologiji, Ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u Zadru i Gospiću, Sociologiji, Kulturi i turizmu, Nautici i Logopediji, ističe rektor te dodaje kako je s druge strane, najmanji broj prijava, na kraju ljetnog upisnog roka i upisa, zabilježen za Grčki jezik i književnost, Latinski jezik i književnost, Povijest umjetnosti, Ruski jezik i književnost te Arheologiju, Hrvatski jezik i književnost (jednopredmetni) i Talijanski jezik i književnost (prevoditeljski smjer).

S obzirom na navedeno, zanimalo nas je jesu li neki od takvih studija neodrživi. Međutim, rektor napominje kako se interes za pojedine studijske programe razlikuje od godine do godine, stoga rezultate jedne upisne godine ne treba promatrati izolirano.

– Na temelju ovogodišnjih prijava možemo utvrditi da se nastavlja kritično stanje studija latinskog i grčkoga jezika i književnosti, a dodatno je smanjen interes za još neke studije iz humanističkog područja znanosti. Razmišljamo o najboljim opcijama, ali trebat ćemo u obzir uzeti mnoge čimbenike. Npr. kada bi se studiji klasične filologije posve ukinuli u pitanje bi se dovelo izvođenje nastave latinskog jezika u srednjim školama (u gimnazijama i u brojnim strukovnim školama latinski jezik je obvezan predmet). Naime, o održivosti studijskih programa odlučuje se na temelju više čimbenika, uključujući višegodišnje trendove interesa, potrebe tržišta rada, stratešku važnost pojedinih područja, raspoložive nastavne kapacitete i ukupnu razvojnu strategiju Sveučilišta. Trenutačno nema odluka o ukidanju studijskih programa zbog ovogodišnjih upisnih rezultata, ali provodimo reviziju manje atraktivnih studijskih programa, objašnjava Faričić.

Korigirane kvote

Kako je bilo najavljivano, na Sveučilištu u Zadru je uveden novi studijski program Mehatronike i robotike, dok je Logopedija, uvedena u prethodnoj akademskoj godini, kako napominje Faričić, među studijima s najvećim interesom kandidata.

Kako dalje navodi, upisne kvote se svake godine revidiraju te su smanjili kvote ove akademske godine na više studijskih programa, i to nakon analize upisa tijekom posljednjih godina. A istodobno su povećali kvote za Logopediju i izvanredni studij Ranog i predškolskog odgoja u Gospiću.

– Očekujemo da će se, kao i prethodnih godina, upisna mjesta u odgovarajućoj mjeri popuniti u jesenskom roku, ističe rektor kojeg smo upitali koji su glavni izazovi i prioriteti Sveučilišta kada je riječ o budućim upisnim politikama.

– Jedan od najvećih izazova s kojim se susreću hrvatska sveučilišta je usklađivanje upisnih kvota s interesom studenata i potrebama tržišta rada. Previše je istih studijskih programa na razini države što je odraz nastojanja mnogih visokoškolskih ustanova motiviranih različitim potrebama: od onih svojedobno ili aktualno razboritih do mnogih koje ne možemo tako nazvati. Nedostaje više sinergije i komplementarnosti koje podrazumijevaju manje preklapanja, odnosno ponavljanja. Ne možemo svi izvoditi sve studijske programe koje izvodi naše najveće sveučilište – ono u Zagrebu. Istodobno, nije potrebno i nije odgovorno da, primjerice, Sveučilište u Zadru pokreće iste programe koji se već izvode na Sveučilištu u Splitu, kao što nije potrebno i nije odgovorno da Sveučilište u Splitu pokreće studijske programe koji se već izvode na Sveučilištu u Zadru. Analogno je i s drugim sveučilištima, ali i veleučilištima. To je posve nepotrebno neracionalno upravljanje ljudskim i materijalnim resursima koje ne dovodi do povećanja kvalitete znanstvenoga i nastavnog rada, istaknuo je Faričić.

Potrebna prilagodba

– Analize pokazuju da na nekim studijima već godinama ostaje velik broj nepopunjenih mjesta, dok su drugi programi izrazito traženi. Na Sveučilištu u Zadru provodi se i nastavit će se provoditi revizija manje atraktivnih studijskih programa koja obuhvaća pregled kvantitativnih i kvalitativnih čimbenika, dakle, onih na koje sveučilište može utjecati te onih vanjskih, na koje ne možemo imati utjecaj (poput smanjenja broja učenika i smanjenja interesa za humanističke i pojedine prirodne znanosti koje se bilježi u cijeloj Europi), kazao je Faričić te dodao kako će se buduće upisne politike sveučilišta usmjeriti na usklađivanje obrazovanja s potrebama društva i tržišta rada, očuvanje kvalitete studijskih programa uz prilagodbu demografskim promjenama te otvaranje studijskih programa na engleskom jeziku. Također je napomenuo kako kao punopravni član alijanse europskih sveučilišta, Sveučilište izvodi združeni studijski program Marine Biotechnology koji je, uz još samo jedan združeni program, 15. srpnja dobio oznaku European Degree Label.

– Uskoro se pokreću i dva dodatna združena studijska programa te tu vidimo iskorak u povećanju atraktivnosti, upisnih kvota i broja studenata na našim studijskim programima, zaključio je Faričić.

NEATRAKTIVNI STUDIJI

Najmanji broj prijava zabilježen je za Grčki jezik i književnost, Latinski jezik i književnost, Povijest umjetnosti, Ruski jezik i književnost te Arheologiju, Hrvatski jezik i književnost (jednopredmetni) i Talijanski jezik i književnost (prevoditeljski smjer)