Kraj konferencije u Zadru u znaku posebne regije: Mediteran u moru izazova ​zajednička je odgovornost

Posljednji dan konferencije »Od vizije do promjene: prema 2030.« bio je fokusiran na Međunarodni dan Mediterana te poruke više međunarodnih predstavnika i panel raspravu o sigurnosti, klimatskim izazovima, migracijama, kulturnoj suradnji i održivom razvoju u mediteranskoj regiji. Kao prostor koji povezuje kulture i nacije, ali i prirodu i gospodarstva, spada u najrazvijenije, ali i najnapučenije dijelove Europe i sjevera Afrike. Mediteran je pod ogromnim pritiskom klimatskih promjena, gospodarskih promjena te legalnih, ali nažalost i nezakonitih, opasnih tokova ljudi. Ova je konferencija zato okupila predstavnike brojnih mediteranskih država, znanstvene zajednice i civilnog društva u razgovorima o zajedničkoj sutrašnjici Mediterana.

»Zadarska deklaracija«

Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Zaklade za razvoj civilnog društva, na početku programa kazala je kako je proslava Međunarodnog dana Mediterana u zemljama (42) povezala ljude, kulture i običaje.

– Preko 70-ak organizacija civilnog društva u našoj je mreži u Hrvatskoj jer Mediteran je naše prvo susjedstvo. Prostor je to najugroženije prirode u Europi, izložen klimatskim i društvenim promjenama. Uspjeli smo uspostaviti suradnju s pet zemalja europske regije »Med9«, s kojima ćemo zajedno od iduće godine raditi na programu inovacija za Mediteran. Međukulturalni dijalog te različitosti u kojima živimo, zato želimo razumjeti, ali i slaviti. U međunarodnom smo kontekstu zato naglasak ove godine stavili na mlade, koji su imali priliku putovati i promišljati koje to promjene pogađaju zajednice na Mediteranu, a vidljive su i u nas. Predstavljamo zato i »Zadarsku deklaraciju«, koja će jasno i konkretno, gledajući prema viziji 2030. godine, dati prijedloge i ideje za konkretna postupanja. Doprinos je to naših organizacija civilnog društva EU Paktu o Mediteranu, istaknula je Plavša-Matić.

Marija Pejčinović Burić

Izazov migracija

Prije 30 godina ministri vanjskih poslova EU-a te 12 ministara zemalja istočnog i južnog Mediterana otpočeli su s ključnom inicijativom koja sve ove godine okuplja dionike, 42 države članice, u zajedničkim razgovorima, projektima te kulturnom dijalogu. Jer Mediteran je prostorno, duhovno središte Europe, Azije i Afrike. Barcelonskog procesa dotaknula se i Dubravka Šuica, europska povjerenica za Mediteran.

– Snažni identiteti kultura, jezika, i religija izraženiji su na Mediteranu nego u drugim dijelovima svijeta. Te su odrednice u fokusu, jer govorimo o ljudima i društvu, sigurnosti i gospodarstvu te održivom razvoju. Osnivamo i mrežu mediteranskih sveučilišta, a želimo ojačati i programe volontiranja i stručnog osposobljavanja mladih. Drugi je temelj budućih suradnji razvoj održivog gospodarstva i turizma te proizvodnje hrane. Projekti će se tako lakše provoditi i financirati preko granica, smatra Šuica. Mediteran je i prostor sukoba, klimatskih procesa te legalnih i ilegalnih migracija.

– Cipar će tako biti mjesto europskog protupožarnog centra. Osim klimatskih promjena i prirodnih katastrofa, migracije su nam zajednički izazov, posebno protiv trgovanja i krijumčarenja ljudi, uz razvoj sigurnih i zakonitih putova migracija, da bismo ostali gospodarski atraktivni, sažela je Šuica.

Cvjetana Plavša-Matić

Na prekretnici

Veleposlanik Slovenije u Hrvatskoj Nj. E. Gašper Dovžan, podsjetio je na nedavni sastanak inicijative »Med9« u slovenskom Portorožu, koja je okupila predstavnike Španjolske, Portugala, Francuske, Italije, Malte, Hrvatske, Južnog Cipra, Grčke i Slovenije, a fokus razgovora je bio na konkurentnosti europske ekonomije i Bliskom istoku. Kao posebnigost sastancima je nazočio i jordanski kralj Abdullah II. jer Jordan ima važnu političku i humanitarnu ulogu u regiji, naročito u međunarodnim naporima za prekid sukoba u Gazi. Naime, Jordan je domaćin za više od dva milijuna palestinskih izbjeglica.

– Mediteranska je regija na ključnoj prekretnici, kulturno i geopolitički. No, ne zaboravljamo istaknuti i kako smo na klimatskoj prekretnici, što se itekako vidi u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i onoj sigurnosnoj, koja je osobito važna za Afriku i Bliski istok. Velika je zato odgovornost na nama, da pametnim politikama osnažimo ovo zajedničko područje koje nas spaja. Iako mala, naša slovenska mediteranska obala također je prostor osobitih kulturnih i prirodnih posebnosti. Velikim su i malim zajednicama zato jednako potrebna ulaganja u stabilnost i napredak te zaštitu okoliša i održivo gospodarstvo, istaknuo je veleposlanik Dovžan dodavši i to kako je Mediteran naša zajednička odgovornost, ali mora biti i prostor zajedničkih priča i uspjeha.

Panel rasprava o izazovima na Mediteranu koju je vodila i moderirala Ivana Dragičević okupila je četiri eminentna govornika. – Nj. E. Mariju Pejčinović Burić, bivšu glavnu tajnicu Vijeća Europe, Nj.E. Paola Trichila, veleposlanika Republike Italije te Irenu Fonda iz Instituta »YouSea«. U sljedećoj godini Hrvatska predsjeda udruženjem »Med9«, tako da će se mnogi važni razgovori i inicijative definirati upravo u Hrvatskoj.

Gašper Dovžan

Klima i okoliš

Marija Pejčinović Burić naglasila je kako u idućem razdoblju Mediteran ima puno prioritetnih pitanja za vrijeme hrvatskog predsjedanja inicijativom »Med9«.

– Klima i okoliš jedni su od najtežih. Oni proizvode brojne druge probleme i utjecaje, vidljive ne samo na sigurnosti građana od prirodnih katastrofa, već i stabilnosti proizvodnje hrane te migracijama i energetici, koji iznimno ovise o prirodnim utjecajima na Mediteranu, smatra Pejčinović Burić, dok je talijanski veleposlanik apostrofirao kako se u svim razgovorima kontinuirano mora naglašavati osviještenost o povezanosti triju kontinenata koje Mediteran oplahuje.