Kovačević: Radnik u ugostiteljstvu može izabrati hoće li u sezoni imati slobodne dane

Svake godine turistička sezona nosi izazov pronalaska dovoljnog broja radne snage. U tom kontekstu pri Obrtničkoj komori Zadarske županije djeluje deset cehova koji usklađuju i rješavaju stručna i ostala pitanja oko zajedničkog interesa za sve članove Komore.

Trenutačno je, kako kažu u Komori, najveća potražnja za radnom snagom u uslužnim djelatnostima, iza čega slijede graditeljske djelatnosti. S obzirom na to odlučili smo porazgovarati s predsjednikom Ceha uslužnog obrta Robertom Kovačevićem.

– Zapravo je to normalan i prirodan ciklus da raste potražnja za radnog snagom kako dolazi ljepše vrijeme. To je proces u kojem se nalazimo već posljednjih 40 godina, započeo je Kovačević te dodao kako imaju istovremeni problem pronalaska stručne radne snage.

Radne dozvole

– Problem je pronaći radnu snagu iz Hrvatske za rad preko sezone, a još veći problem pronaći stručnu radnu snagu. Naime, većina radnika za uslužne djelatnosti dolazi iz drugih zemalja, iz drugačijeg jezičnog i kulturnog područja.

Uz to problem je i to što se trenutačno na Zavodu za zapošljavanje nalazi 120.000 ljudi, a mi smo izdali 175.000 radnih dozvola, kazao je Kovačević i dodao kako će oni primiti bilo koga tko je spreman na rad.

– Uopće nije pitanje otkud radnik dolazi jer ćemo primiti svakoga tko je spreman na rad. Dakle, ne postavljamo uvjete je li netko od negdje drugdje zato što nas i takav radnik može čak koštati više nego domaći. Dakle, trebaju nam radnici koji su spremni timski odraditi sezonu i koji mogu podnijeti malo veći pritisak kako bi na koncu imali veću zaradu i slobodnu zimu.

To je zapravo odličan posao u kojem ljudi mogu zaraditi u pola godine ono što netko zaradi u godinu dana, objasnio je ovaj ugostitelj.

Upitali smo ga kako svakodnevni rad preko sezone bez slobodnog dana utječe na mentalno zdravlje radnika.

– Rad svakako dobro utječe na ljude. Ovo nije robovsko društvo, već pravna država koja ima svoje zakone i regulirane društvene odnose. Tako da u hrvatskom zakonu postoji opcija dogovora oko preraspodjele radne snage, odnosno preraspodjele slobodnih dana.

Dakle, radnik ima opciju da nema slobodne dane preko sezone, ali da ih ima izvan sezone. To se onda nadoknadi financijski ili slobodnim danima. Prema tome, radnik ima pravo izbora i on to može prihvatiti ili odbiti. Odnos između radnika i poslodavca je bez prisile.

Sve se obavlja preko ugovora u kojem je propisano koliko će sati tjedno ili mjesečno netko raditi i ništa nije ilegalno, već je sve transparentno, objasnio je Kovačević te kazao nešto više o svojoj ulozi unutar Ceha uslužnog obrta.

Pasivnost obrtnika

– U Hrvatskoj ste obvezni biti članom neke obrtničke komore koja vam mora pružiti neke određene profesionalne usluge. Trenutačno volontiram kao član, ali i kao predsjednik te predstavljam svoje kolege i struku. Prenosim naše probleme prema Gradu, državi i ostalim institucijama, poput inspekcije ili policije.

Surađujemo jako puno s Gradom Zadrom. Imamo jedan konkretan odnos te predstavljamo sponu između naših obrtnika i institucija, kazao je predsjednik ovog ceha dodavši kako je jedan od najčešćih problema s kojima se susreću pasivnost obrtnika.

– Bavimo se svim problemima ugostiteljstva, od pitanja radne snage, nameta, poreza… Uz to nastojimo pratiti sve promjene s obzirom na to kako se odluke i zakoni brzo mijenjanju. Pored svakodnevnih problema nekako je najveći problem što sami članovi ne sudjeluju dovoljno i ne traže svoja prava.

Nekako je ljudima uvijek lakše samo prigovarati i pritom ništa ne poduzimati. Međutim, uslijed COVID-19 krize i povećanja cijena ljudi su postali ponešto aktivniji oko toga pitanja, što je na neki način i prirodna reakcija. No, općenito ljudi su više okupirani oko svojih obitelji i poslova.

Pored toga, zbog same prirode ugostiteljskog posla, koji iziskuje mnogo vremena, nerijetko budu i iscrpljeni ili nemaju volje, pa možda i u tome leži odgovor zašto su manje angažirani, zaključio je Kovačević.