Kovačević: 'Novi Zakon o strancima bi mogao zatvoriti vrata dijelu zadarskih ugostitelja'

Za komentar me ponovno nazovite za mjesec dana, jer prognoziram kako će zbog manjka raspoložive radne snage trećina ugostiteljskih objekata biti zatvorena, kazao nam je zloslutno Robert Kovačević, predsjednik Ceha ugostitelja pri Udruženju obrtnika Zadar. Vječnu temu o problematici radne snage u turizmu otvorili smo jer zadarskim ugostiteljima nove odredbe Zakona o strancima dižu kosu na glavi.

Kako nam je u razgovoru kazao Duje Stanišić, vlasnik restorana »Botanist«, za prijave stranih radnika poslane još u veljači, do danas nije dobio rješenje, što njegovo poslovanje stavlja pod ozbiljan upitnik.

Preopterećenje sustava

Iako moderne tehnologije prodiru u sve sfere života i rada, turizam i dalje uvelike ovisi o radnicima koje je trenutačno na domaćem tržištu nemoguće naći. Okreću se zato ugostitelji i hotelijeri stranoj radnoj snazi, koja u desecima tisućama na nogama drži našu turističku industriju, no nove zakonske odredbe proces njihova legalnog uvoza u državu otežale su i produljile.

Progledat će se, kaže Stanišić, ugostiteljima, jednom kroz prste te zanemariti činjenicu da svi njihovi strani radnici nisu uredno prijavljeni, ali zato će ih se kasnije, u srcu sezone, zbog sporosti administracije, kazniti jer prijave kasne.

– Svi smo mi svjesni da je sustav pretrpan prijavama, te da PU zadarskoj vjerojatno fali djelatnika da efikasno i u razumnom roku obrade prijave, ali što je previše, previše je, istaknuo je Stanišić, koji na odobrenje čeka već mjesecima.

Dozvole, kaže, stižu prekasno, što je apsurdno u državi koja živi od turizma.

– Ogromna je to tragedija i dokaz inercije našeg sustava. Ja svoje čekam od veljače, neke nemamo još uvijek riješene, što i nas i naše djelatnike dovodi u loš položaj, jer radnicima ne možemo osigurati pravni status koji s dozvolama dolazi, a s druge strane ne možemo si priuštiti da ne radimo.

Bez radne dozvole nema prijave za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, urednog statusa u Hrvatskoj ili lakog prelaska granice, kaže Stanišić, te ističe kako takva situacija unosi veliku nervozu u cijeli ugostiteljski sustav.

Katastrofa na terenu

Turizam uvelike ovisi upravo o uvoznoj radnoj snazi, kojoj je, za razliku od domaćih radnika, rad u turizmu još uvijek itekako isplativ. Osim tradicionalnih radnika iz nama susjednih zemalja, sve su češće radnici u turizmu i iz dalekih azijskih zemalja.

– Da sustav nije sposoban prepoznati i anticipirati porast u broju zahtjeva za radnim dozvolama to bi bilo nešto drugo, ali svake se godine ponavlja ista priča. Turizam ne može funkcionirati bez strane radne snage.

Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Omogućite nam da crno na bijelo riješimo sve naše administrativne obveze na vrijeme, kako bi radnicima mogli uredno isplatiti plaće, te osigurati opstanak naših objekata.

Svi mi znamo da neprijavljeni radnici nisu novost u ugostiteljstvu, fluktuacija radnika je velika i radnik se u sustavu u prosjeku zadrži tek par mjeseci. No, to ne znači da nas se treba kažnjavati zbog inertnosti sustava i to onda kada imamo najviše posla, smatra Stanišić.

A da je situacija na terenu daleko od idealne kazao nam je i Robert Kovačević, poručivši kako je stanje katastrofalno jer ne samo što fali domaće radne snage, već i kvalificiranih studenata i učenika, koji sada spašavaju situaciju.

No, na njih se, uz svu dobru volju, upozorava, dugoročno ne može osloniti, kako zbog njihovih obveza, tako i zbog mladosti i neiskustva.

Zvuči apokaliptično

– Novi Zakon o strancima stvorio je kaos na terenu. On će dugoročno sigurno uvesti reda i pravila u uvoz radne snage, ali nije ga trebalo donositi tako kratko pred početak turističke sezone.

Ono što mi sada na terenu vidimo pad je kvalitete proizvoda i usluga, što će posljedično dovesti do manje zarade, manje poreza za državu, smanjenja broja stolova u lokalima i na terasama, te zatvaranja objekata.

Iako zvuči apokaliptično, ne bi me čudilo da trećina objekata u kolovozu zatvori vrata, jer neće imati radne snage da sve operacije održavaju na životu, ističe je Kovačević.

Prema statističkim podacima Policijske uprave zadarske od početka ove godine do kraja lipnja izdano je 6.378 dozvola za boravak i rad na području Zadarske županije, u odnosu na isto razdoblje 2024. godinu evidentiran je manji broj izdanih dozvola za 1.162 ili 15 posto manje.

– Zbog neispunjavanja raznih potrebnih uvjeta ukupno nije odobreno 1.050 zahtjeva za radne dozvole. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad stranaca za djelatnost ugostiteljstvo i turizam izdano je 3.248 dozvola.

Stranci kojima je izdana dozvola za boravak i rad u ovoj godini dolaze iz 53 države, a od toga najviše iz Nepala, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Filipina i Indije, kaže Ivana Grbin, glasnogovornica PU Zadarske.