Petak, 12. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

26 C°

Informacijska pismenost

Knjižničar Nikica Gardijan sudjelovao na konferenciji u Rotterdamu

Autor: Matea Guzalić

22.09.2023. 10:24
Knjižničar Nikica Gardijan sudjelovao na konferenciji u Rotterdamu

Foto: Luka Jeličić



U današnjem digitalnom dobu, tehnologija ima sve izraženiji utjecaj na sve aspekte naših života, uključujući i visoko obrazovanje. Jedno od fascinantnih postignuća na polju tehnološkog razvoja je pojava alata poput ChatGPT-a, naprednog jezičnog modela temeljenog na umjetnoj inteligenciji. Ovaj, ali i brojni drugi alati mijenjaju način na koji pretražujemo, nalazimo i koristimo informacije, a njihov utjecaj seže mnogo šire od puke upotrebe u svakodnevnom životu.


Upravo knjižničari, odnosno informacijski stručnjaci igraju ključnu ulogu u poučavanju informacijske pismenosti i pružanju pomoći studentima, ali i ostalima, kako bi se bolje nosili s digitalnom erom i snalazili u obilju informacija koje nas okružuju.


Inovativan alat


Kroz razgovor s Nikicom Gardijanom, višim knjižničarom zaposlenim na Sveučilištu u Zadru koji je nedavno sudjelovao na IFLA World Library and Information Congress konferenciji u Rotterdamu, a čije su područje interesa upravo informacijska pismenost i poučavanje informacijske pismenosti, dobili smo dublja saznanja o informacijskoj pismenosti, utjecaju ChatGPT-a na visoko obrazovanje i život općenito, ulozi knjižnica i brojnim drugim stvarima.




– Sudjelovao sam kao izlagač na IFLA konferenciji, odnosno na svjetskom knjižničarskom kongresu koji je trajao pet radnih dana i okupio oko tri tisuće delegata iz čitavog svijeta.


Ključne teme su bile one koje su trenutno najaktualnije na području knjižničarstva i informacijskih znanosti – različiti aspekti korištenja umjetne inteligencije, utjecaj ChatGPT-a na sveučilišne knjižnice i studente, izazovi koje ChatGPT postavlja pred knjižničare i tako dalje, kaže Gardijan te nam pojašnjava što je točno ChatGPT i kakav je njegov utjecaj.


– ChatGPT je donio niz promjena u visokom obrazovanju, ali sigurno već i u srednjoškolskom. Činjenica je da je ChatGPT izazov kojem se mi moramo prilagoditi i gdje moramo studentima ukazati na njegove eventualne mane i prednosti, a nije i ne bi ga se trebalo percipirati kao nekakvu prijetnju visokom obrazovanju.


Također, moramo shvatiti da je to alat koji nam služi kako bismo od njega dobili eventualnu pomoć, a ne kako bismo dobili gotov rezultat. ChatGPT je sada u potpunosti razotkrio činjenicu da se, pogotovo na visokim učilištima, mora staviti još veći naglasak na razvoj kritičke i informacijske pismenosti.


Uz to, studenti trebaju znaju valorizirati i kritički procjenjivati informacije koje dobivaju, jer je upravo ChatGPT jedan veliki jezični model koji svoje odgovore generira iz enormne količine podataka i mora se znati prepoznati što nam je od sadržaja koji generira potrebno i korisno, a što nije, te što je točno, a što nije, ističe Gardijan dodajući kako nam ovaj inovativan alat može biti od pomoći u brojnim situacijama.


(Ne) znanje ChatGPT-a


– ChatGPT nam može pomoći, primjerice, pri određenim statističkim izračunima ili kad imamo nekakav tekst u kojem trebamo provjeriti gramatiku ili nešto stilski ‘dotjerati’. To je posebno korisno za tekstove na engleskom jeziku za nas koji nismo izvorni govornici engleskog.


ChatGPT je treniran na ogromnoj količini podataka i upravo je ta količina podataka iz koje crpi svoje odgovore ono što ga čini moćnim, no zasad ima određene mane koje su stvarno izražene, iako se trenutno radi na njihovom uklanjanju.


Prije svega, ima tendenciju izmišljanja referenci, odnosno izvora podataka koji su temelj bilo kakvog znanstvenog pisanja. Te reference izmišlja s velikom dozom uvjerljivosti – tehnički će ta referenca izgledati savršeno, ali kad se ide provjeravati, vidi se da nije točna.


Također, s obzirom na to da je ChatGPT konfiguriran na način da je praktički obvezan dati odgovor, on vam nikada neće reći da nešto ne zna, a ako ste vi dovoljno uporni u traženju odgovora, on će ga u pojedinim slučajevima fabricirati, kaže je Gardijan te dodaje kako će stručnjaci iz nekog određenog područja, zbog postavljanja pitanja na način koji implicira već postojeće znanje, dobiti točnije i konkretnije odgovore od ChatGPT-a.


ChatGPT i slični alati igraju ključnu ulogu u informacijskoj pismenosti jer omogućuju brz pristup brojnim informacijama, a biti informacijski pismen je u današnje doba izuzetno bitno.


Uloga knjižničara


– Informacijska pismenost je jedna od apsolutno najvažnijih vještina koju danas građani moraju usvojiti da bi mogli participirati u društvu i donositi informirane odluke. Naravno, informacijska pismenost je vitalno važna za studente jer olakšava učenje i štedi vrijeme.


Informacijska pismenost je zapravo vještina uz pomoć koje znamo kako prepoznati informaciju koja nam je potrebna, procijeniti njezinu valjanost i kako je iskoristiti na adekvatan način. Informacijski pismena osoba je osoba koja je naučila učiti.


To je izuzetno važna vještina za svladavanje određenog gradiva na sveučilištu, ali i za razvijanje kritičkog mišljenja koji je najviši ideal visokog obrazovanja.


Razvijanjem vještina informacijske pismenosti postavljamo temelj informiranog i pravilnog promišljanja o svijetu i o onom što nas okružuje, naglašava Gardijan dodajući kako su i knjižnice od iznimno velike važnosti.


– Kako je svojevremeno rekao Albert Einstein – jedina stvar koju morate sigurno znati je lokacija knjižnice. Knjižnica je središnje informacijsko mjesto unutar Sveučilišta koja obuhvaća svo znanje, ako o njemu govorimo kao o nečemu čemu imamo pristup kroz publikacije u tiskanom ili digitalnom obliku, i koja to znanje daje na korištenje svojim korisnicima.


Uloga knjižničara je zapravo uloga edukatora. Knjižničar nije samo osoba koja korisnicima posuđuje knjige, već je osoba koja poučava korisnike, prije svega, vještinama informacijske pismenosti, objašnjava Gardijan te naglašava kako studenti, ali i svi ostali mogu razviti vještinu informacijske pismenosti kroz učenje, a u tome im mogu pomoći informacijski stručnjaci.


– Da biste razvili vještinu informacijske pismenosti, kao i bilo kakvu drugu vještinu, potrebno je učiti. Može se za bilo što biti prirodno talentiran, ali uvijek se mora vježbati. Uloga informacijskog stručnjaka, odnosno knjižničara, je da konstantno poučava.


Dakle, studente se kontinuirano poučava kroz provođenje radionica, sudjelovanje u nastavi, individualne instrukcije, razgovore prilikom nekih informacijskih upita, i tako dalje. Najvažniji je kontinuiran rad, kako knjižničara, tako i znanstveno-nastavnog osoblja u promicanju vještina informacijske pismenosti.


Informacijska pismenost je zapravo jedna sveobuhvatna i fundamentalna vještina za studente svih smjerova. Ne postoji područje koje možete s uspjehom savladati a da niste informacijski pismeni, ističe Gardijan.


Navigacija morem informacija


Tehnološke promjene su brze i kontinuirane, a budućnost informacijske pismenosti će se oblikovati kroz kontinuirano prilagođavanje novim tehnologijama, podizanje svijesti o kritičkom razmišljanju i promicanje digitalnih kompetencija kao ključnih elemenata obrazovanja i društva.


– Stručnjaci se trebaju na budućnost informacijske pismenosti pripremiti konstantnim radom na razvoju vlastitih vještina poučavanja, osmišljavanjem novih i kvalitetnijih nastavnih sadržaja uz pomoć kojih će studentima kontinuirano ukazivati na važnost usvajanja vještina informacijske pismenosti, intenziviranjem međunarodne suradnje te razmjenom pozitivnih iskustava s kolegama koji se bave poučavanjem informacijske pismenosti.


Činjenica da je Sveučilište u Zadru na protekloj IFLA konferenciji bilo jedino europsko sveučilište zastupljeno na sesiji koja se upravo bavila utjecajem umjetne inteligencije na razvoj kritičkog mišljenja kod sveučilišnih studenata govori u prilog tvrdnji da se na Sveučilištu u Zadru o ovim temama ozbiljno promišlja i konkretno djeluje.


Da biste se mogli adekvatno postaviti prema tehnologiji, potrebno se s tehnološkim napretcima upoznati i konstantno unaprijeđivati vlastita znanja i vještine. Upravo u ovome je smisao cjeloživotnog učenja, naglašava Gardijan dodajući kako će važnost informacijske pismenosti sve više i više rasti.


– Informacijska pismenost će biti sve važnija, a vještine informacijske pismenosti će morati biti sve razvijenije. Informacijsko društvo ne stagnira, već se konstantno razvija i broj informacija je sve veći.


Uloga informacijskih stručnjaka i knjižničara će imati sve veći značaj, posebno pri poučavanju vještinama informacijske pismenosti te pri tome da i studentima i nastavnicima kroz razvoj knjižničnih usluga ponude sveobuhvatnu pomoć u navigiranju kroz informacijski okoliš, zaključuje Gardijan.