Književnost može biti lijek za naša unutarnja stanja

Pod motom »Književnost u životu, život u književnosti« Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru ovog je tjedna organizirao tradicionalne Dane kroatistike. Ovogodišnje izdanje manifestacije otvoreno je u ponedjeljak izložbom »Veliki rođendani«; kojom su studentice obilježile godišnjice rođenja velikih hrvatskih književnika Antuna Gustava Matoša, Marije Jurić Zagorke, Miroslava Krleže i Ivana Gorana Kovačića.

Profesorica Ljudmila Vasiljeva, ugledna ukrajinska kroatistica s Nacionalnog sveučilišta Ivan Frank u Lavovu, u srijedu je studentima 2. godine diplomskoga studija održala predavanje »Rječnici i udžbenici za po(pro)učavanje hrvatskoga jezika kao stranog Ukrajincima«, dok je u poslijepodnevnim satima u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II., predavanjem izv. prof. dr. sc. Sanje Knežević »Matoševi domovinski putopisi« obilježena 150. godišnjica rođenja ovog hrvatskog književnika.

Središnji događaj bio je okrugli stol »Književnost u životu, život u književnosti«, na kojemu su u četvrtak sudjelovali akademkinja Dubravka Oraić Tolić, izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević, prof. dr. sc. Kornelija Kuvač Levačić, doc. dr. sc. Tin Lemac i izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević.

– Nije humanistička znanost u krizi, nego je u krizi društvo, a humanistika nudi izlaz, rekla je moderatorica Knežević, nakon čega je Kuvač Levačić izlagala o emociji u književnosti, Lemac o autobiografizmu u poeziji, Nives Tomašević o životu književnosti i filologije u kontekstu nakladništva te Oraić Tolić o Zagrebačkoj stilističkoj školi.

– Još je Platon primijetio da poezija ima mogućnost magnetičnog privlačenja slušatelja i zamjerao joj je što »hrani« strasti, dok je Aristotel uveo pojam katarze, pročišćenja koju doživljava onaj tko sluša poeziju ili tragediju. Književnost, poput homeopatskih pripravaka, može liječiti naša unutarnja stanja i voditi duhovnom pročišćenju našeg uma. Književnost posredovanjem stvarnih emocija razotkriva njihovu bogatstvo, slojevitost i paradoksalnost i čitatelju pomaže imenovati vlastite emocije, prepoznati složene emocije, proživjeti, a u nekim trenucima i preživjeti slojevitost vlastitih emocija, istaknula je Kuvač Levačić.

U četvrtak je u poslijepodnevnim satima održan i studentski kviz »Na rubu pameti o jeziku i književnosti«, a jučer radionica »Život ispod duge – nekad i sad« u Osnovnoj školi Smiljevac.