Josip Stulić: 'Kupci troše, ali ne osjećaju da je ono što su platili vrijedno toga novca'

Na konferenciji Zadarskog lista “Premium turizam kao pokretač razvoja Zadarske županije”, održanoj u hotelu Hyatt Regency Zadar, panelisti su otvorili niz zanimljivih tema – od financijskog potencijala luksuzne ponude i važnosti standardizacije, do izazova sezonalnosti i potrebe dubljeg povezivanja lokalne zajednice s velikim brendovima.

Osim Hyatta i Hiltona, ove je godine otvoren i Molum Hotel and Residences u Svetom Filipu i Jakovu, prvi resort takve kategorije u ovom dijelu Dalmacije. Za sada hotel radi sezonski, do studenoga. Dino Sokol, direktor hotela Molum Hotel and Residences istaknuo je da je sezonalnost drugačija u Svetom Filipu i Jakovu, nego, primjerice, na Makarskoj rivijeri.

– Na Makarskoj rivijeri ipak je krivulja ispeglanija i nije sve isključivo skoncentrirano u tri ljetna mjeseca. Mi smo bili svjesni okruženja kada smo išli u ovu investiciju – ali mi to gledamo kao priliku. Sveti Filip i Jakov je autentično i šarmantno dalmatinsko mjesto, treba još raditi na turističkoj infrastrukturi, povezati javni i privatni sektor pa da svi guramo u istom pravcu. Sve u svemu vidim pozitivne pomake i držim da je izgradnja Molum resorta i nautičke luke nova prilika za ubrzani razvoj Svetog Filipa i Jakova. Jasno je da su ljudi to prepoznali kao nešto što će donijeti različite benefite mjestu, već se sada otvaraju obrti u centru mjesta, vidi se da je to živnulo, a potencijal je još puno veći. Mi želimo okupiti pojedince i obrte koji rade nešto kvalitetno i drugačije, želimo to ukomponirati u neki naš proizvod u širem smislu, to nije utrka na 100 metara, nego moramo na tome sustavno raditi, uz pomoć lokalne zajednice, Turističke zajednice i ostalih, istaknuo je Sokol.

Skupo – to je relativno

Josip Stulić, čelni čovjek za poslovanje na području Južne Europe u agenciji Awaze, vodećoj europskoj turističkoj grupaciji za najam privatnog smještaja, istaknuo je da Zadarska županija ide naprijed, no i dalje ima mnogo neiskorištenog potencijala.

– Kada gledamo tržišta poput Italije, Španjolske ili Francuske, kod njih je razvoj turizma počeo davno prije nego u Hrvatskoj. Mi tek dvijetisućitih počinjeno raditi konkretniji napredak, objašnjava Stulić pa ocjenjuje da je sada Hrvatska dosegla limit vrijednosti za novac. Riječ skupo ja ne volim jer je to relativno, no mi imamo problem da imamo kupce koji su spremni potrošiti, ali možda ne osjećaju da je ono što su platili vrijedno toga novca. Zadarska županija pri tom nije iznimka, i treba priznati da imamo mnogo svijetlih točki, ali i primjera koji završavaju u novinama. Ali mi smo u mnogim segmentima kvalitetniji od konkurencije – a oni doduše imaju ultraluksuzni segment koji mi nemamo, kazuje Stulić.

Brojni podaci ukazuju na to da gosti danas borave kraće nego prije, putuju više puta godišnje i traže nove destinacije. To otvara prostor upravo za predsezonu i postezonu. Zadarska regija na taj način može smanjiti pritisak na tri udarna ljetna mjeseca i stvoriti održiviji model turizma. Novi hoteli i resorti, zajedno s privatnim smještajem, imaju ključnu ulogu u toj tranziciji jer svojim paketima i dodatnim sadržajima mogu privući goste tijekom cijele godine. S druge strane, izazov ostaje pitanje vrijednosti za novac – činjenica da su mnogi gosti spremni potrošiti više, ali traže osjećaj da su za uloženo dobili iskustvo koje je doista posebno.

– Prosječan boravak ove godine je od 8,6 dana, gosti više ne dolaze na dva tjedna, nego lome godišnji, dođu u lipnju i srpnju, ili mijenjaju destinacije. Taj se trend počeo hvatati, dok gosti koji dolaze na tri tjedna čine manje od jedan posto gostiju.

Osim toga, ove je godine u čitavoj Hrvatskoj zabilježen pad dolazaka gostiju iz Njemačke, a kako ocjenjuje Stulić, više je faktora utjecalo na to.

– Kupovna moć Nijemaca i većine Zapadne Europe se smanjila, pa imamo taj moment na tržištu – Nijemci su smanjili potrošnju, smanjili su broj dana koji provode na destinaciji i smanjili su budžet. Drugi je faktor taj što smo poskupili pa smo došli do toga da nas je dio Nijemaca preskočio. Nije to, treba priznati, drastičan pad, ali se ipak osjeti. Ovu su nam sezonu, umjesto Nijemaca, izvukli Poljaci, Česi i Slovaci, ističe Stulić.

Maraskin brend

A nakon uspješne sezone, i u posezoni, točnije u rujnu i listopadu, bilježi se dvoznamenkasti rast.

– Podaci su ove godine najbolji u zadnje tri sezone što se tiče rujna i listopada, još ćemo neko vrijeme imati rezervacije za listopad pa to nisu finale brojke, ali mislimo da će biti dobra posezona. Već sada bilježimo 50 posto bukinga za posezonu i 50 posto za sljedeću sezonu. Bilo bi dobro da vlasnici već od Uskrsa formiraju cijene, sažeo je Stulić.

Jedna od priča koja zadarskom turizmu daje posebnu dimenziju je priča o Maraski i Maraschinu, likeru uz koji je Napoleon slavio ratove te koji se pio na prvoj i posljednjoj plovidbi Titanica, a služio se i na dvoru Edwarda IV. i kraljice Viktorije.

Ivan Čevra, predsjednik uprave Stanić Beverages, većinskog vlasnika zadarske Maraske, istaknuo je da je proizvodnja Maraske zapravo jedna craft proizvodnja.

– To je nešto jedinstveno i svojstveno i sretni smo jer smo očuvali takav specifičan način proizvodnje. Ove smo godine poslali naše proizvode na prestižno natjecanje London Spirits Competition 2025 i osvojili pet medalja, kazao je Čevra te dodao kako su osim ulaganja u nove pogone, koji će im omogućiti veći kapacitet i puno moderniju ambalažu, u Maraski krenuli i u obnovu nasada. Budući da je većina stabala pri kraju životnog vijeka, proces obnove započeo je u rujnu 2024. godine krčenjem i pripremom zemljišta za sadnju.

– Višnjik će kroz četiri godine doći do maksimuma prinosa i to nam je neophodno jer trenutačno nemamo dovoljno sirovina za proizvodnju proizvoda koje plasiramo, kazao je Čevra pa istaknuo da se paralelno razvijaju projekti uključivanja Maraske u turističku ponudu, kroz vođene ture i degustacije proizvoda koje će zaživjeti od 2026. godine. Time ovaj povijesni brend postaje ne samo gospodarski, nego i kulturno-turistički resurs koji daje novu dimenziju premium turizmu u Zadru.

Spoj ljepote i baštine

Premium turizam, kako su zaključili sudionici konferencije, ne podrazumijeva samo luksuzne hotele i sofisticirane sadržaje, već prije svega iskustvo koje ostaje zapamćeno. Gosti koji biraju ovaj segment traže tišinu, prostor i osobnu priču, ali i visoku razinu profesionalizma te jasno prepoznatljiv standard usluge.

Upravo zato Hrvatska, a osobito Zadarska županija, ima iznimnu priliku – spojiti prirodne ljepote, kulturnu baštinu i autentične proizvode s modernim pristupom koji traži globalno turističko tržište. U tom smislu veliki svjetski brendovi, poput Hyatta i Hiltona, ali i novi domaći projekti, djeluju kao katalizatori promjena. Njihova prisutnost ne diže samo ljestvicu kvalitete, nego i postavlja nova očekivanja koja onda moraju slijediti i manji akteri.

Autentičnost je, dakle, ono što Zadarsku županiju može izdvojiti na globalnoj karti, a pri tom važnu ulogu igraju lokalni proizvodi, poput Maraschina, koji povezuju povijest i suvremenost, kao i mala obiteljska gospodarstva, vinare i ugostitelje koji njeguju tradiciju. Takvi sadržaji, uz suradnju hotela, lokalnih zajednica i privatnih iznajmljivača, čine temelj održivog razvoja premium turizma – turizma u kojem gosti ne dobivaju samo smještaj i uslugu, nego cjelovito iskustvo regije u kojoj borave.