Izrada filma nije rezervirana samo za profesionalce sa stručnom opremom

U Centru za kreativne industrije održana je besplatna peterodnevna edukacija za izradu kratkog dokumentarnog filma u suradnji Udruge »Donat« i INOVAcija, koja je provedena uz financijsku podršku Hrvatskog audiovizualnog centra. Radionice su vodili Boris Zupčić, predsjednik Udruge »Donat« i Goran Matošević, fotograf i urednik. Povodom toga, Matošević je istaknuo kako je u društvu nedovoljno istaknuta važnost bavljenja amaterskim filmom.

– Upravo zato smo s ovom, ali i s drugim sličnim radionicama, htjeli potaknuti interes za audiovizualno stvaralaštvo, kao i njegov doprinos razvoju kreativnog okruženja u Zadarskoj županiji. Želimo promijeniti percepciju filma kao nečega što je rezervirano samo za profesionalce s profesionalnom opremom i pokazati da je stvaranje kratkog filma moguće uz lako dostupne alate, poput kamere na mobitelu i aplikacija za montažu, naglašava Matošević, dodajući kako su polaznici usprkos kratkom vremenskom razdoblju uspjeli »pohvatati konce« i postići poprilično dobre rezultate.

Vjerodostojnost sadržaja

Polaznici su se upoznali s procesom snimanja kratkog dokumentarnog filma, a Boris Zubčić je istaknuo kako je kod njega ključna vjerodostojnost sadržaja.

– Dokumentarni film nije fikcija, kao što je to na primjer igrani film. Može imati edukativnu vrijednost, ali isto tako može služiti i za promociju kulturne baštine, zaštitu okoliša ili pak općenito u svrhu promicanja određenih društvenih vrijednosti i općenito načina življenja, objašnjava nam Zupčić, poznat po svom dokumentarcu »Kavkaz 12«.

Voditelji su polaznicima prvi dan edukacije pružili teorijski uvod u ključne pojmove poput kadrova, sekvenci, tilta, švenka, rakursa, pravila rampe i osnova fotografije. Također, upoznali su ih s osnovnom opremom, uključujući vrste mikrofona i svjetla, što im je dalo osnovu za daljnje učenje i istraživanje na terenu.

– Drugi dan bio je rezerviran za terensko snimanje u Perivoju kraljice Jelene Madijevke, gdje nam se pridružila povjesničarka umjetnosti i arheologinja Zrinka Klarin Brkan – glavna sugovornica za naš dokumentarac. Zrinka je polaznicima ispričala više o izgradnji zadarskih bedema, osnovnoj temi našeg sinopsisa, ali i podijelila zanimljive priče i legende vezane uz njih. Na temelju tih podataka polaznici su samostalno snimali dijelove fortifikacije. Nakon toga, treći dan smo u Centru radili na montaži i ukazali im na neke stvari na koje trebaju paziti. Zatim su polaznici imali još jedan dan za snimanje na terenu ako nisu imali sve kadrove, jer je kod dokumentaraca bitno da slika prati zvuk, kazao je Zubčić, dodavši kako su posljednji dan završili projekcijom svih amaterskih dokumentarnih isječaka i pružili im povratne konstruktivne komentare.

Većina polaznika bili su zaljubljenici u fotografiju koji do sada nisu imali priliku okušati se u videoprodukciji, ali su željeli naučiti nešto novo. Neki od njih podijelili su nam svoja iskustva, poput Dine, koja se na edukaciju prijavila iz znatiželje i želje da razvija svoju kreativnost.

– Edukacija je bila intenzivna, ali sada imam osnovna znanja i spremna sam dalje učiti, rekla je Dina. Ona je u svom dokumentarcu istraživala povijest Perivoja kraljice Jelene Madijevke (bastion Ponton), gdje je između ostalog otkrila zanimljiv podatak, a to je da su Zadrani početkom 19. stoljeća imali prvu kavanu u kojoj su pili napitak tada poznat kao »arapska leća« – danas znanom kao kava.

Osobni pečat

S druge strane, Žarko, koji kaže da snima amaterski kako bi imao podsjetnik za stare dane, u svom dijelu dokumentarnog filma donosi priču o konjanicima s gradskih zidina.

– Prema legendi, vojnici su na konjima patrolirali duž zidina kako bi neprijateljima demonstrirali impresivnu širinu fortifikacija na kojima je rame uz rame moglo jahati čak sedam konjanika. Ta priča i naziv Muraj, koji potječe od latinske riječi »murus«, što znači zid, zaslužni su za dosjetku koja se odnosi na kultni japanski film »Sedam (sa)muraja«, zaključuje Žarko u šaljivom tonu svoju kratku dokumentarnu sličicu.

Ostali sudionici također su snimali dokumentarne isječke o povijesti zadarskih zidina. Neki su se posvetili »Morskim vratima«, danas poznatim kao vrata Sv. Krševana, ali i priči o rimskoj patricijki Meliji Anniani koja je živjela u Jaderu tijekom 1. stoljeća. Drugi su istraživali izgradnju utvrde Forte (današnji Perivoj Vladimira Nazora) i ulogu Francesca Sforze Pallavicina, čiji grb u obliku hidre sa sedam zmajskih glava stoji na ulazu u park, odnosno bastion. Dokumentarac je obuhvatio i povijest »Kopnenih vrata« s kojima je i započela izgradnja mletačkog renesansnog fortifikacijskog sustava, koji je 2017. godine upisan na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.

Osim što su stekli uvid u proces snimanja i sve što taj rad iziskuje, polaznici su imali priliku uočiti kako dokumentarni film, iako temeljen na činjenicama, uvijek odražava i subjektivnu perspektivu, kako je istaknuo i voditelj Boris Zubčić u uvodnom predavanju. To je postalo sasvim jasno tijekom završne projekcije snimljenih materijala kroz šarolike interpretacije na zadanu temu, gdje je svatko dao svoj osobni pečat.