Inga Jurin: 'Krhki socijalni i ekosustav otoka pati na udaru društvenih i klimatskih promjena'

Dalmatinski su otoci oduvijek mjesta jedinstvene harmonije. Prostori u kojima se spaja tisućljetna kultura ljudskog života i bogat prirodni i životinjski svijet okružen morskim plavetnilom. No, krhki prirodni, socijalni i ekosustavi dalmatinskih otoka danas su na udaru društvenih i klimatskih promjena, koje naše bodule najteže pogađaju. Zahtijevaju zato posebnu brigu i pozornost, koja im u kolopletu birokratskih propisa i političkih interesa često izmiče. Iako blagoslovljena mnoštvom otoka, naša regija još uvijek dovoljno ne ulaže u razvitak otoka, naročito onih pučinskih. Od brodskih veza, do gospodarenja otpadom, te manjka osnovnih životnih usluga izvan ljetne sezone, bodule more brojni problemi, koje sustav često ne prepoznaje ili, pak, zanemaruje.

Dobro je zato da se već skoro godinu dana mogu osloniti na partnera koji osluškuje njihove potrebe, financira njihove projekte, te pomaže u očuvanju njihovih osobitosti. Prvi rođendan uskoro će proslaviti zaklada orijentirana na zaštitu dalmatinskih otoka, njihovih kulturnih i prirodnih posebnosti. Dio je »Conservation Collectivea«, globalne mreže lokalno usmjerenih zaklada. Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka osnovana je s ciljem zaštite i očuvanja prirodnih ljepota, bioraznolikosti i ekosustava dalmatinskih otoka. Zaklada prikuplja sredstva od pojedinaca i tvrtki povezanih s Dalmacijom kako bi podržala lokalne inicijative usmjerene na očuvanje prirodnih resursa tog područja. Također podržava projekte koji donose gospodarske i društvene koristi lokalnim zajednicama te koji se mogu proširiti i replicirati diljem regije.

Riznica bioraznolikosti

Inga Jurin, voditeljica zaklade, mlada Zadranka i sama otočanka, otkriva nam detalje o funkcioniranju zaklade, ali i o tome kada se otočne udruge mogu prijaviti na njihov natječaj za financiranje projekata. Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka okuplja pojedince i organizacije koji su duboko povezani s Dalmacijom i koji žele očuvati prirodnu ljepotu, bioraznolikost i ekosustave dalmatinskih otoka.

– Sam proces upisa u registar potrajao je, jer smo prva zaklada koja je, umjesto u Zgrebu kako je to praksa do sada bila, upisana u registar u Zadru. Bio je to administrativni izazov za službenike koji se s takvim zahtjevom nikada nisu susreli. No, biti dijelom veće mreže zaklada koje su usmjerene upravo na očuvanje okoliša jako je važan temelj za naš rad. Ulijeva nam određenu dozu sigurnosti, jer našim partnerima možemo ponuditi kontinuitet financiranja. S radom smo napokon počeli u travnju prošle godine, govori Jurin.

Usmjerenost Zaklade na dalmatinske otoke proizlazi iz jasne vizije i prepoznavanja jedinstvenih vrijednosti ovog područja koje čini jedan od najvećih otočnih arhipelaga na Mediteranu.

– Sredstva prikupljamo od tvrtki i pojedinaca koji su duboko vezani uz otočane, kako bi im zapravo pomogli u očuvanju okoliša, ali i običaja i karakterističnih društvenih procesa. Projekti koji donose gospodarske i društvene koristi otočanima u fokusu su rada naše zaklade, ističe Jurin te dodaje kako dalmatinski otoci predstavljaju neprocjenjivu riznicu bioraznolikosti.

Održiva budućnost

Zaklada prepoznaje da je ravnoteža između razvoja i očuvanja ključna za dugoročnu dobrobit otočnih zajednica, te je zato fokusirana na uklanjanje prepreka, osnaživanje lokalnih zajednica i ostvarivanje stvarnih promjena kroz konkretne projekte.

– Svoje smo usmjerenje u Zadru prilagodili lokalnom kontekstu, jer na otocima obitavaju brojne endemske vrste koje ne možemo pronaći nigdje drugdje na svijetu, a njihovi morski ekosustavi dom su ugroženim vrstama poput dupina i morskih kornjača. Otoci su također svjedoci bogate povijesti i kulturnog nasljeđa. Stoljećima su bili most između različitih civilizacija, što se očituje u iznimnoj arhitektonskoj baštini, od rimskih vila do srednjovjekovnih crkava, naglašava Jurin te dodaje kako zaklada podržava projekte i inicijative koji donose dugoročne ekološke, socijalne i ekonomske koristi.

– Želimo njegovati tradicionalni način života na dalmatinskim otocima, njihove specifične poljoprivredne prakse i kulturne običaje. Jako je bitno doći do ravnoteže između razvoja i očuvanja otoka. Zato i podržavamo inicijative koje donose dugoročne ekološke i socioekonomske koristi te promiču održivi razvoj i održivo upravljanje resursima. Otoci su jako osjetljivi na klimatske promjene te zbog toga zahtijevaju posebnu zaštitu. Naglasak našeg rada zato je stavljanje naglaska na projekte koji će pomoći otocima da se prilagode klimatskim promjenama, uz jačanje gospodarstva i očuvanje otočnih zajednica, kaže Jurin te naglašava kako se svojim radom bore za održivu budućnost otoka.

Ovakav sveobuhvatan pristup zaklade pokazuje da očuvanje dalmatinskih otoka nije samo pitanje zaštite okoliša, već i osiguravanje budućnosti za sve one koji na otocima žive i koji će tek živjeti.

Jedanaest projekata

Jer, otoci nisu samo turistička destinacija – oni su dom tisućama ljudi koji žele očuvati svoj način života za buduće generacije. Zaklada je već podržala realizaciju 11 projekata diljem dalmatinske obale, a na otoke zadarskog arhipelaga otpadaju četiri – »Puzla održivosti« udruge Eko Zadar, »Otok bez plastike« Udruge Sunce, »Potraga za grebenom: Istraživanje Cladocora Caespitose« Kluba podvodnih aktivnosti (KPA) Zadar, te »Korijeni otpornosti: Jačanje kapaciteta za regenerativno korištenje zemlje na otoku Silbi« Udruge Samotvorac.

– Nekoliko udaljenih otoka našeg arhipelaga funkcioniraju kao mjesni odbori grada Zadra. No, život je na takvim otocima daleko od gradskog. Dug je put da se oni dovedu do stupnja razvoja gdje mogu parirati mjestima na kopnu. Izostanak vrtića i škola, a time i nemogućnost pronalaska posla na otocima samo su neki od razloga zbog kojih je na njima sve manje mladog stanovništva. Moći opipati rezultate projekata koji su zaista doprinijeli otočnim zajednicama zato me najviše ispunjava, kaže Jurin.

Od proučavanja endemskih koralja Mediterana do učinkovitog upravljanja otpadom na otocima, rada s djecom, razgranali su se na brojne jedinstvene, ali u mnogočemu različite projekte.

– KPA Zadar tako je prvi koji je krenuo u sustavno istraživanje koralja u Jadranu, kod otoka Iža, govori Jurin te dodaje da je projekt uključio mapiranje i dokumentiranje stanja koralja na 20 lokacija, što je ključno za buduće praćenje i očuvanje ove vrste.

– »Corservation Collective« jako njeguje korporativna partnerstva. Jedni od njih su tvrtka »Hublot« te bend »Depeche Mode«, koji su nam donirali određenu svotu novca. Sam naglasak tih projekata je, primjerice, na smanjenju korištenja plastike, kaže Jurin.

MO-i grada Zadra

»Otok bez plastike« Udruge Sunce tako je rezultirao odlukom da se na području PP-a Telašćica ograniči upotreba jednokratne plastike u svim turističkim djelatnostima s koncesijskim odobrenjem u PP-u.

– Saljska je Turistička zajednica poznata po tome kako je uvela zabranu korištenja jednokratne plastike u sklopu svih događanja na kojima je partner ili financijer. Otoci su posebice osjetljivi na pitanje zbrinjavanja otpada, naročito plastičnog, koji se, za razliku od kopnenih naselja, rjeđe odvozi i teže zbrinjava. Na Silbi će se tako kroz proljeće početi graditi banka sjemena, u sklopu projekta »Korijeni otpornosti: Jačanje kapaciteta za regenerativno korištenje zemlje na otoku Silbi«. Stvorit će se trajni resursi za održivu poljoprivredu na otoku, najavljuje Inga.

Projekt implementira integrativan pristup koji kombinira edukativne programe s praktičnim iskustvom u regenerativnim tehnikama poljoprivrede. Kroz uspostavu eksperimentalnih parcela i banke sjemena za zajednicu, inicijativa stvara trajne resurse za održivu poljoprivredu na otoku.

– Administrativna podjela otoka zadarskog arhipelaga na općine te sama činjenica da oni najudaljeniji ne djeluju kao autonomne zajednice, već mjesni odbori grada Zadra, uvelike onemogućava otočne udruge i zajednice građana da aktivnije pridonesu boljitku svojih susjeda. Uzmite samo za primjer otok Sestrunj, koji administrativno pripada općini Preko na otoku Ugljanu, ali otočani nemaju direktnu vezu s Ugljanom, već moraju putovati prvo do Zadra i tamo hvatati drugu liniju za Preko, napominje Jurin te pojašnjava kako nije problem podijeliti novac, koliko naići na udruge koje imaju kapacitete provođenja projekata za koje se zaklada zalaže.

Birokracija potkopava

Projektima se, ističe, postižu dugoročni efekti – od smanjenja korištenja jednokratne plastike, do boljeg upravljanja gospodarskim i prirodnim resursima. Na otoku Hvaru, tako su, kako bi kod stranih posjetitelja osvijestili važnost višekratnog korištenja plastike i njezinog pravilnog odlaganja, ugradili nekoliko javnih česmi, pokazavši tako kako je voda na otoku itekako pitka te nema potrebe za kupnjom vode u bocama.

– Za sada financiramo isključivo udruge. One, naravno mogu biti u partnerstvu s drugim udrugama i institucijama, ali usmjeravamo se na projekte gdje su udruge nositelji projekata. Birokracija potkopava rad samih udruga, jer je previše papirologije i izvještaja o kojima ovisi financiranje projekata. Mi zato udrugama odmah na početku dajemo 70 do 80 posto vrijednosti budžeta, kako bi zapravo mogle raditi. Cilj nam je olakšati im cjelokupni proces i ne zatrpavati ih nepotrebnom birokracijom, pojašnjava Jurin te napominje kako je veliki problem u udrugama manjak je financijskih sredstava, zbog čega razmišljaju o uspostavi beznamjenskih sredstava, gdje će udruge odlučiti o tome na što će sredstva trošiti.

– Potičemo ih, dapače, da naš novac, na temelju obostranog povjerenja, koriste ne samo za projekte, već i ako treba, za normalno funkcioniranje udruga – plaće, male popravke, putovanja, opremu. Željeli bismo da i sama zaklada bude provoditelj projekata, a cilj nam je objaviti dva do tri poziva godišnje. Prvi sljedeći bit će objavljen za najviše dva mjeseca, otkriva Jurin te zaključuje kako je svaki otok sustav za sebe. Najvažnije je zato prepoznati potrebe otočana.

PROJEKTI ZADARSKIH OTOKA

Zaklada je već podržala realizaciju 11 projekata diljem dalmatinske obale, a na otoke zadarskog arhipelaga otpadaju četiri – »Puzla održivosti« udruge Eko Zadar, »Otok bez plastike« Udruge Sunce, »Potraga za grebenom: Istraživanje Cladocora Caespitose« Kluba podvodnih aktivnosti Zadar, te »Korijeni otpornosti: Jačanje kapaciteta za regenerativno korištenje zemlje na otoku Silbi« Udruge Samotvorac