Građani se žale: 'I zimi nam se lampica za nižu tarifu struje ponekad greškom uključuje u 22 sata'

Od početka zimskog računanja vremena, 29. listopada 2023. godine, na našem kućnom mjerilu električne energije primijetio sam kako se lampica na oznaci za višu tarifu ne pali uvijek u 21 sat, kako je to određeno zakonom te kako građane obavješćuje i Hrvatska elektroprivreda (HEP). Lampica koja određuje je li uključena viša ili niža tarifa struje se određenih dana gasi u 21 sat, a drugih dana u 22 sata, dok se lampica za početak više tarife isključivo pali ujutro u 7 sati, ispričao nam je jedan Zadranin, a saznanja o neujednačenom početku niže tarife potvrdili su nam i drugi naši sugrađani s kojima smo razgovarali.

Ovakva greška HEP-ovog sustava, kada i pri zimskom računanju vremena niža tarifa električne energije kreće u 22 sata, a završava u 7 sati ujutro, znači kako su svi ovi građani, potrošači struje zapravo oštećeni za po jedan sat manje korištenja niže tarife. Potrošačke udruge su izračunale kako cijena univerzalne usluge potrošnje električne energije, kada joj se dodaju i razne naknade koje treba platiti, iznosi 0,1417 EUR/KWh (1,0679 Kuna/KWh) za višu tarifu i 0,0772 EUR/KWh (0,5820 Kuna/KWh) za nižu tarifu.

Viša tarifa 50 posto skuplja

Dakle, cijena struje po nižoj tarifi je 50 posto manja od one po višoj, čemu se brojni naši sugrađani prilagođavaju planirajući uključenje nekih većih potrošača ili dugotrajnijeg korištenja električne energije u razdoblju niže tarife. Ponajviše se to odnosi na uključenje perilica rublja čiji, primjerice, programi pranja bijele robe traju po četiri i više sati, potom perilica suđa…, a dio kućanstava još se grije na termoakomulacijske peći koje, dakako, pune noću u vrijeme niže tarife. Svi ovi građani koji primjenjuju onaj poznati poziv ‘s energijom racionalno’, ovakvom greškom HEP-ova sustava u stvarnosti su oštećeni tako da ne znajući ove uređaje uključuju u razdoblju više tarife.

Obratili smo se HEP-u u vezi ovog problema pitajući ih kada njihovi korisnici mogu očekivati da će se otkloniti ova tehnička pogreška, no u odgovoru HEP- Operatora distribucijskog sustava (HEP – ODS) otklonili su svoju odgovornost.

– Ako postoji sumnja na ispravnost mjernog uređaja, potrebno je popuniti zahtjev za pregled ispravnosti brojila koji se nalazi na mrežnim stranicama HEP – ODS-a te ga dostaviti u nadležnu Elektru na daljnje postupanje, navode u HEP – ODS-u.

Udruga Splitski potrošač na svojoj mrežnoj stranici ima univerzalni odgovor potrošačima u vezi nepravilnog rada uklopnog sata kojim se upravlja prebacivanje vremena registracije po dobu dana na brojilu s dvije tarife, pri čemu je raspored tarifa drugačiji od propisanih.

– Opći uvjeti propisuju da u slučaju neispravnog prebacivanja tarife, za obračun će se uzeti period ispravne registracije, bilo unatrag (kad je registracija bila ispravna), bilo u razdoblju unaprijed, ako se ne može utvrditi razdoblje registracije unatrag, i to nakon što se otkloni kvar na uređaju, pojašnjavaju u Splitskom potrošaču.

Najviše se grijemo na drva i struju

Iz ove udruge su svojedobno dali svoju procjenu koliko jedna četveročlana obitelj u dalmatinskim gradovima troši električne energije. Naveli su tada kako po četveročlanoj obitelji ova potrošnja iznosi najmanje 500 kWh mjesečno ili 6.000 kWh godišnje, što je oko 800 eura (šest tisuća kuna) na godišnjoj razini. To je otprilike iznos za kućanstva koja imaju dvotarifno brojilo i udjel potrošnje u nižoj dnevnoj tarifi oko 35 posto.

Što se tiče vrste energenata koji se koriste na području Zadarske županije, prema podacima iz Akcijskog plana energetske učinkovitosti Zadarske županije za razdoblje 2020. – 2022. godine u kategoriji kućanstva i dalje su najčešći energent ogrjevno drvo i biomasa s količinom 1,3972 petadžula (PJ), što je udio od 46,6 posto, slijedi električna energija s 1,3466 PJ, što je udio od 44,9 posto, a vrlo male udjele ima korištenje ekstra lakog loživog ulja, loživog ulja i ukalupljenog naftnog plina s potrošnjom od 0,2307 PJ i prirodnog plina s 0,0250 PJ.

Prema okvirnom i informativnom izračunu koliko će se godišnje potrošiti za zagrijavanje prostora od oko 100 kvadrata za koji je potrebno potrošiti oko 20.000 kilovatsati energije i to ovisno o izvoru grijanja, najpovoljniji tip grijanja u Hrvatskoj su gradske toplane. Godišnje se za takvo grijanje treba izdvojiti oko 800 eura, no ovakav tip grijanja nama u priobalju je nedostupan.

Za plin se godišnje treba dati oko 900 eura, za drva oko 1.400 eura godišnje, a za pelete 1.320 eura. No, s obzirom kako se u priobalju malo koji stan grije u cijelosti, u stvarnosti se potroši manja količina drva i peleta. Grijanje na struju najmanje se isplati i za njega godišnje treba izdvojiti 3.000 eura po sezoni, uz uvjet da podjednako koristite višu i nižu tarifu.