ponedjeljak, 2. veljače 2026

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

JAVNA TRIBINA

FOTO Žustra rasprava o o Čermakovim spremištima goriva: 'Bibinje ste stirali u slipo crivo...'

Autor: Iva Bucić

02.02.2026. 20:22
FOTO Žustra rasprava o o Čermakovim spremištima goriva: 'Bibinje ste stirali u slipo crivo...'


Javna tribina koja se u ponedjeljak održala u Školskoj sportskoj dvorani u Bibinjama u organizaciji Općine Bibinje, Općinskog vijeća Općine Bibinje i koordinacije bibinjskih udruga, okupila je velik broj mještana koji s ogorčenjem i zabrinutosti prate razvoj situacije u Gaženici.


Naime, tvrtka Delta terminali, koja je u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka, lani je zatražila proširenje namjene postojećih spremnika za biljna i palmina ulja, kako bi se u njima moglo skladištiti i dizelsko gorivo. To je pokrenulo snažan otpor Bibinjaca, njihove Općine te dijela stručne javnosti zbog blizine kuća, vrtića i plaža. No, unatoč peticiji s oko 2200 potpisa i brojnim primjedbama, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije početkom godine donijelo je rješenje da se dizel može skladištiti u 12 od 13 spremnika i to bez provedbe cjelovite procjene utjecaja na okoliš.


I prije se ondje skladištilo gorivo


Naime, “caka” je u tome što je do 2022. godine terminal u Gaženici bio namijenjen skladištenju tekućih kemikalija i naftnih derivata, uključujući benzin i dizel gorivo, a potom se skladište formalno prenamjenjuje za biljna i palmina ulja, što je u javnosti predstavljano kao ekološki iskorak.




Zatim u jesen 2025. godine Delta terminali podnose zahtjev Ministarstvu za proširenje namjene skladišnog prostora, tj. za (ponovno) uvođenje dizela u 12 od 13 spremnika ukupnog kapaciteta oko 27.620 m3 (oko 26.660 m3 za dizel), a Općinsko vijeće Bibinja u listopadu 2025. godine saziva izvanrednu sjednicu, usvaja negativno mišljenje i traži punu procjenu utjecaja na okoliš. Pokreće se građanska inicijativa i peticija protiv “naftnog monstruma”, a u kratkom roku prikupljeno je oko 2200 potpisa stanovnika Bibinja. No nadležne institucije u čitavoj ovoj priči ne vide ništa sporno.


Iako Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a u prvom mišljenju navodi da bi, s obzirom na kapacitete zapaljivih tekućina i blizinu naselja trebalo provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, nedugo zatim mijenjaju stav i kažu da procjena nije potrebna jer su skladišta do 2022. već bila namijenjena zapaljivim tekućinama. Početkom ove godine i Ministarstvo donosi rješenje da nije potrebna cjelovita procjena utjecaja na okoliš te dopušta skladištenje dizela uz postojeća biljna i palmina ulja u 12 od 13 spremnika.


Valja pri tom napomenuti da se navedeni spremnici nalaze na svega 500-tinjak metara od prvih kuća, u blizini su i novoizgrađeni dječji vrtić, dječje i sportsko igralište te plaže, a projekt je dobio zeleno svjetlo unatoč negodovanju mještana i njihovoj bojazni od požara, eksplozija i onečišćenja zraka, tla i mora, te unatoč njihovoj zabrinutosti za budućnost turizma o kojem, kao i na ostatku obale, ovisi nezanemariv dio stanovništva.


Foto


Javna tribina


avatar

Snimio: Mate Komina


02.02.2026. 20:21


























Galerija

Foto: Mate Komina


Tribina


Osim općinskog načelnika Šime Sekule, na javnoj su tribini govorili predsjednica uprave Delta terminala Draga Antić, direktorica za investicije i razvoj Svetlana Petrović, direktor terminala Boris Jurić i dvoje projektanata, a raspravu je moderirao Šime Sikirić, pročelnik Službe župana.


Kako je na početku istaknuo načelnik Sekula, pozicija Općine je od početka jasna – zaštita interesa Bibinjaca njihov je beskompromisni prioritet.


– Godinama se razvijamo kao turistička destinacija i nikome nećemo dozvoliti da ugrozi taj put ili da ugrozi Bibinje, istaknuo je načelnik Sekula, koji je podsjetio da su na strani investitora i zakon i prostorno-planska dokumentacija: – Mi zakonski nemamo mogućnosti što napraviti, mi smo nemoćni, država je ta koja donosi odluke o ovom projektu.


Predsjednica uprave Delta terminala, Draga Antić, poručila je da njihova tvrtka u Gaženici posluje već skoro deset godina i da im je cilj od nje napraviti modernu mediteransku luku.


– Uložili smo značajna sredstva i kompletno obnovili sve spremnike. Poznato vam je da je to prije 50 godina to krenulo kao skladište opasnih kemikalija, onda je godinama služilo za skladištenje dizela i benzina. Naša je odluka da ćemo od naftnih derivata ondje skladištiti samo dizel. Zato smo krenuli s proširenjem spektra djelatnosti, da udovoljimo tržišnim uvjetima. Uloženi su deseci milijuna u to skladište, ugradili smo najmoderniju tehniku, zadovoljili smo sve postojeće zahtjeve zaštite okoliša i zaštite od požara i isto ćemo napraviti po ishođenju dozvole za skladištenje dizela, sumirala je Antić.


Svetlana Petrović, direktorica za investicije i razvoj u Čermakovoj tvrtki Delta Terminali d.o.o. također je naglasila da im je cilj oplemeniti prostor i razviti Gaženicu u perspektivnu mediteransku luku. Naglasila je pri tom da posluju u skladu s hrvatskim i europskim zakonima i propisima te da koriste najmodernije i najbolje tehnologije kako bi sustav koji je izgrađen bio maksimalno siguran i za zaposlenike i za stanovnike i okoliš, što je potvrdio i direktor terminala Boris Jurić.


– Svi zakoni su maksimalno ispoštovani. Naša namjera je da se taj prostor oplemeni, da sustav bude maksimalno zatvoren, kod pretakanja nema emisije, nema ispuštanja, nema onečišćenja okoliša i vi kao stanovnici možete biti bezbrižni. Nikada se nikome ništa nije desilo, nama je prioritet sigurnost zaposlenika i stanovništva, kazala je Petrović.


No mještani Bibinja Čermakove spremnike vide kao tempiranu bombu na svom kućnom pragu. Dodatnu nesigurnost osjećaju i zbog izostanka studije utjecaja na okoliš. Kako su pojasnili predstavnici Čermakove tvrtke, ta studija nije napravljena jer je nadležno Ministarstvo utvrdilo da to nije potrebno.


– Da je Ministarstvo odlučilo drugačije, tvrtka bi naručila i platila izradu takve studije. Mi ne određujemo koji ćemo postupak napraviti, nego slijedimo upute Ministarstva i drugih nadležnih tijela, kazala je Antić.


UPU iz 2010.


No, sudbina Bibinjaca, barem kada je u pitanju skladištenje dizela u Gaženici, zapečaćena je još 2010. godine, kako je podsjetio i općinski načelnik. Tada je, naime, donesen Urbanistički plan uređenja industrijsko-skladišne zone “Gaženica”, koji su amenovali i u Zadru i u Bibinjama.


No kako je kazao i predsjednik Mjesnog odbora Arbanasi, Zvonimir Rogić, prostorno-planska dokumentacija može se – a i trebala bi se u ovom slučaju mijenjati.


– Arbanasi su jednako ugroženi kao Bibinje, i mi se protivimo ovoj prenamjeni, istaknuo je Rogić.


– Skoro 80 posto Bibinjaca živi od turizma! Bibinje ste stirali u slipo crivo grada Zadra, zatvorili ste nas sa svih strana. Tko nam može jamčiti sigurnost u slučaju potresa, u slučaju rata, pitao je jedan mještanin.


– Kako mi možemo biri sigurni u tu sigurnost postrojenja ako je Ministarstvo reklo da studija uopće nije potrebna, pitao je drugi Bibinjac: – Zašto je toliki problem napraviti studiju i dokazati nam da je to sigurno?


U raspravu se uključio i Stipe Gverić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije, koji je istaknuo da investitore – s obzirom na raspoloženje u javnosti ništa ne sprječava da samoinicijativno naprave studiju utjecaja na okoliš, bez obzira na stav Ministarstva.


Osim okoliša, mještanima je sporan i utjecaj Gaženice na zdravlje.


– Koliko ljudi godišnje umre od raka u Bibinjama? Od čega, pitala je jedna Bibinjka, na što su mještane iz Delta terminala pozvali da, ako žele, angažiraju neovisne tvrtke koje se bave snimanjem emisija te da obiđu postrojenje i iz prve se ruke uvjere u stanje na terenu.


No ni to Bibinjce nije uvjerilo u sigurnost postrojenja koje je, kako je istakla jedna mještanka, do kraja degradiralo Bibinje.


– Vi kažete da je sve 100 posto sigurno, ali uvijek treba u obzir uzeti ljudsku pogrešku. Tko nam uostalom može tvrditi da neće neki drom udariti u vaš spremnik? Smatramo da je potrebna nepristrana studija koja će imati uporište u terenskom istraživanju. Puno je upitnika iznad naših glava. Da ni ne govorimo o buci koju svakodnevno čujemo iz luke, ali sigurnost nas i naše djece mora biti na prvom mjestu. Što ako dođe do nesreće, pitala je jedna Bibinjka.


Od Bibinjaca se u ponedjeljak mogla čuti i bojazan da će se u njihovu selu skladištiti “Vučićeva nafta”, no takve je navode Petrović odbacila: – Mi naftu – i kad bi željeli – ne bi mogli ondje skladištiti jer sirova nafta za preradu nafte zahtijeva naftovod.