Erlić o sustavu vodoopskrbe: 'Redukcije neće biti, a voda iz zadarskih špina zdravstveno je ispravna'

Zadru i Zadarskoj županiji zasad ne prijete redukcije vode. Sustav vodoopskrbe trenutačno je stabilan, no pritisak turističke sezone ponovno je pokazao koliko je postojeća infrastruktura osjetljiva na nagli rast potrošnje.

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić gostujući u programu Radio Zadra poručuje da kratkoročnog razloga za zabrinutost nema, ali i upozorava – bez velikih ulaganja u nove cjevovode i dovod vode sa Zrmanje, problem se dugoročno neće moći riješiti.

Neće biti potrebe za redukcijama. Trenutno je sustav stabilan, poručio je Erlić nakon niza koordinacija s Upravom Vodovoda i stručnim službama.

Najveći pritisak na sustav, kaže, nastaje u srcu turističke sezone. U samo nekoliko dana broj korisnika višestruko se povećava, a dolaskom velikog broja turista potrošnja vode naglo raste. Istodobno, višednevna sušna razdoblja dodatno otežavaju održavanje stabilnosti sustava.

Prvi veliki udar ove sezone već je ostavio posljedice. U pojedinim dijelovima županije zabilježeni su padovi tlakova, a bilo je i problema s dostupnošću vode. Vodovod je tada apelirao na građane i ostale korisnike da vodu koriste racionalno i izbjegavaju nepotrebnu potrošnju. Situacija se u međuvremenu stabilizirala, među ostalim boljom optimizacijom rada vodocrpilišta i povećanim dotokom vode u sustav.

Vodostaji nisu na visokim razinama, ali sustav je stabilan i to je ono što je važno, rekao je Erlić.

No, stabilnost tijekom ovogodišnje sezone ne znači da je problem riješen. Naprotiv, gradonačelnik upozorava da Zadar i županija trebaju ozbiljan infrastrukturni iskorak. Ključ vidi u izgradnji novog cjevovoda i dovođenju vode sa Zrmanje. Postojeća mreža, upozorava, velikim je dijelom stara, a uz dotrajalu infrastrukturu postoje i značajni gubici vode.

Nama se broj korisnika u sezoni poveća na desetke puta odjedanput. To ne ide postupno. Dođu ključni vikendi, veliki broj turista i to je veliki udar na sustav, istaknuo je Erlić.

Na projektu dugoročnog rješavanja vodoopskrbe, dodaje, već se radi u koordinaciji s Vladom. Projektira se sustav koji bi trebao osigurati kvalitetniju i sigurniju opskrbu vodom za područje cijele Zadarske županije, uključujući i dio otoka. Ipak, za realizaciju takvog projekta bit će potrebne godine.

Voda iz zadarskih špina zdravstveno je ispravna

Erlić se osvrnuo i na zabrinutost građana zbog informacija o onečišćenjima okoliša i mogućem utjecaju na izvore vode. Poručuje kako prema trenutačno dostupnim podacima nema razloga za strah. Kvaliteta vode kontinuirano se prati, a analize provodi Zavod za javno zdravstvo.

Naša voda u Zadru i našoj županiji kvalitetna je za piće i drugu upotrebu, rekao je Erlić, dodajući kako i sam svakodnevno pije vodu iz slavine.

Naglasio je da bi svaka promjena kemijskih ili drugih svojstava vode morala biti službeno utvrđena i javno objavljena. Kada je riječ o aktualnim informacijama o onečišćenju okoliša na području Like i Benkovca, Erlić je bio oprezniji. Istaknuo je kako trenutačno nema dovoljno izravnih informacija da bi mogao donositi zaključke o razmjerima onečišćenja, načinu skladištenja otpada ili eventualnom utjecaju na tlo, vodu i zrak.

Očekuje dodatne analize svih elemenata okoliša, nakon kojih bi se trebalo znati je li i u kojoj mjeri došlo do onečišćenja te je li sustav nadzora u tom slučaju funkcionirao kako je trebao.

Poluotok bez automobila? Grad kaže – promet se mora mijenjati

Nedavno ograničenje prometa na Poluotoku bio je svojevrsni test – što bi se dogodilo kada bi se dio prometa trajno uklonio iz povijesne jezgre. Erlić smatra da Zadar mora ići prema takvom modelu, ali uz istodobno uvođenje niza drugih prometnih mjera.

Problem je, kaže, što nije realno očekivati da će se sva potrebna parkirališta izgraditi prije nego što se počne mijenjati prometni režim. Zato se, prema njegovim riječima, parkiranje, prometna regulacija i javni prijevoz moraju razvijati paralelno. Posebno je upozorio na razmjere turističkog prometnog vala.Prema podacima istraživanja provedenog u jednom od prometno najopterećenijih razdoblja, u špici prema Poluotoku u samo sat vremena dolazi oko tisuću automobila.

Nemoguće je u povijesnu jezgru Poluotoka trpjeti toliki broj automobila u datoj jedinici vremena, poručio je Erlić.

Poseban problem je što velik dio tog prometa čine turisti. Prema trenutačnim podacima, oko 70 posto automobila koji u špici gravitiraju Poluotoku dolazi iz turističkog prometa. Zato je, smatra gradonačelnik, cilj vozačima jasno poručiti da ne pokušavaju automobilom ući u zakrčenu jezgru grada, već da koriste alternativna parkirališta i do središta nastave pješice. Kao mogućnosti navodi područja Relje, Voštarnice, Brodarice, Kampusa, TIZ-a, City Gallerije i druga dostupna parkirališta izvan najuže jezgre.

U planu je i veće korištenje novih tehnologija – kamera, automatskog brojanja i pravodobnog informiranja vozača o popunjenosti parkirališta.