DOŠLI PRED ZID! Zadarski studenti pred novim problemom: Nije problem samo pronaći stan

Uoči akademske godine pred zadarskim je studentima, ili bolje rečeno njihovim roditeljima, priličan izazov – pronaći odgovarajući stan za koji »ne trebaju prodati bubreg«, koji je dovoljno blizu da ne moraju kampirati ispred kampusa kako bi bili prisutni i na jutarnjim i popodnevnim predavanjima, a možda i najvažnije – stan iz kojeg neće morati iseliti u jeku ljetnih ispitnih rokova kako bi krevete koje su plaćali od rujna ili listopada vratili vlasnicima i njihovim turistima, u pravilu dubljeg džepa.

Blizina kampusa

Oglasnici i društvene mreže trenutačno su prepuni ponuda, a student koji u Zadru želi živjeti sam danas za najamninu realno mora računati na najmanje 500 do 600 eura mjesečno, dok se za život s cimerom trošak najčešće kreće oko 350 eura po osobi.

Iako se danas uglavnom ne nude stanovi s namještajem iz bivše države, kao što je bio slučaj unazad desetak godina, skup stan ne znači i dobar stan, pa ni nužno stan u kojem će moći ostati do kraja svih akademskih obveza.

U oglasima u kojima se traže studenti ili u kojima se nudi najam prilagođen akademskoj godini, cijene se kreću od 390 do 1.200 eura mjesečno. Jasno, prosjek od oko 650 eura nešto je viši zbog skupljih stanova na atraktivnim lokacijama.

Upravo je lokacija prilično važan faktor. Na Poluotoku student plaća blizinu Sveučilišta, centra, trgovina i gradskih sadržaja. Stanovi od oko 600 eura za tridesetak četvornih metara nisu iznimka, a veći i bolje pozicionirani stanovi za dvije ili više osoba mogu dosegnuti 900 eura i više.

Jazine su također među najtraženijim studentskim lokacijama jer je blizu kampus i autobusni kolodvor, a aktualna ponuda potvrđuje velik raspon, prosječna ukupna cijena bila bi 900 eura, no pitanje je koliko će ljudi podijeliti taj trošak.

Višnjik je skuplji od dijela stambenih kvartova s udaljenijih lokacija, međutim, viša cijena često dolazi zajedno s boljim standardom. Aktualni studentski stan, primjera radi, od 42 četvorna metra za 680 eura ima parking, internet, balkon, lift i potpuno opremljenu kuhinju. Međutim, režije se plaćaju dodatno, a ugovoreni period najma je od 1. listopada 2026. do 25. lipnja 2027., uz mogućnost dogovora oko nekoliko dana. U istom kvartu trenutačno se može pronaći i dvosobni stan od 65 četvornih metara za 650 eura, dok luksuznije novogradnje dosežu 1.200, 1.600 eura i više.

Relja je također pogodna zbog blizine kampusa, centra i trgovačkih sadržaja, ali cijene jako ovise o kvaliteti i starosti zgrade. Aktualna ponuda pokazuje stan od 39 četvornih metara za 700 eura, dok veći i noviji stanovi od 60 do 90 četvornih metara dosežu čak 1.200 do 1.350 eura.

Cimeri, polog

I Voštarnica ima prednost blizine centra, ali cijene rastu s kvalitetom i veličinom. Primjerice, za 59 četvornih metara traži se 700 eura, dok se na tržištu pojavljuju i manje jedinice po 500 eura.

Ričina i Bulevar u pravilu nude povoljniju kombinaciju cijene i kvadrature, dok je u Diklu, čak više nego u drugim dijelovima grada, vremenski ograničen najam zbog turističke sezone.

Generalno gledajući, samostalno stanovanje za većinu studenata znači najmanje 400 do 500 eura mjesečno, bez režija, dok za poželjnije lokacije i bolji standard treba računati na 600 eura i više.

No, valja na umu imati i polog koji je najčešće u visini jedne najamnine, a ni agencijska provizija više nije rijetkost.

S obzirom na prilično visoke troškove, većina zadarskih studenata prostor dijeli s cimerima. Jasno, većina studenata birala bi studentski dom, no premda zadnjih godina Sveučilište predano radi na tome, mjesta još uvijek nema ni približno dovoljno.

Radne satnice

Usporedbe radi, cijene zadarskih studentskih domova kreću se otprilike od 60 eura za najjeftinije opcije do oko 90 ili 110 eura, ovisno o objektu i broju osoba u sobi. Subvencija privatnog smještaja naravno nije naodmet, ali nije ni bogznakakvo olakšanje.

No, govoreći o financijskom aspektu, nije zanemarivo ni to što aktualni oglasi pokazuju da je studentski najam u Zadru često vezan uz razdoblje izvan glavne turističke sezone. Trenutačne ponude mahom se odnose na razdoblje od rujna ili listopada do lipnja ili početka srpnja, pa ideja o tome kako će »tući sezonu« da pokriju barem dio troškova pada u vodu jer nemaju kamo, osim u slučajevima kada poslodavac nudi smještaj.

A minimalna studentska satnica u 2026. godini iznosi 6,56 eura neto. Dakle, student koji plaća 350 eura za svoj dio stana samo za najamninu mora odraditi oko 53 sata mjesečno, a ako živi sam za 600 eura potrebno je gotovo 92 sata rada.

Drugim riječima, student koji radi po minimalnoj satnici gotovo četvrtinu punog mjesečnog fonda sati mora izdvojiti samo za najamninu ako živi s cimerom, a kod samostalnog stana taj udio je približno dvostruko veći. Naravno, uz režije, hranu, prijevoz, fakultetske troškove i ostale životne potrebe, studiranje je danas zaista mnogima luksuz.

Međutim, nije to samo slučaj Zadra, štoviše i dalje je povoljan u odnosu na Split i Dubrovnik. Za područje Splita, među oglasima se mogu vidjeti stanovi od 500 i 600 eura za manje jedinice te 1.000 do 1.200 eura za veće stanove pogodne za više studenata.

Na potezu država

Isto tako, ni riječko tržište više nije jeftino, prosječna tražena najamnina na cijelom tržištu trenutačno je oko 1.013 eura, uz velike razlike među kvartovima.

Zagreb ima znatno veće tržište i zbog toga veći raspon. Aktualna baza oglasa za Zagreb pokazuje prosječnu traženu najamninu od oko 1.120 eura za cijelo tržište, ali i velike razlike među kvartovima; od oko 714 eura u Gornjoj Dubravi do više od 1.400 eura u Donjem gradu i Medveščaku.

Dubrovnik je već tradicionalno najskuplji među uspoređenim obalnim gradovima, iako studentske ponude mogu biti znatno povoljnije kada se stan dijeli, no takve ponude tamo čine manji dio ukupnog tržišta.

Dakle, u odnosu na Split i Dubrovnik Zadar još nije na samom vrhu hrvatskog tržišta najma, ali činjenica je da se svake godine bilježi nemalo povećanje.

I da, nije pitanje koliko tko cijeni svoju nekretninu, jasno je da je to svačije teško stečeno privatno vlasništvo. Nije pitanje ni hoće li netko primati studente ili turiste, ili oboje. Jedino bitno pitanje, ne za budućnost, već danas, jest na koji će način nadležno ministarstvo, u suradnji sa sveučilištima i fakultetima, odgovoriti na rastuće cijene najma i tako napokon pružiti, kako to često razdragano volimo reći – jednake mogućnosti za sve.