Dom zdravlja bi u sljedećih pet godina trebao dobiti pet novih specijalista pedijatrije

Primarna zdravstvena zaštita se urušava, manjka nam pedijatara, ginekologa, nemamo dovoljno stomatologa te ortodonata koji rade isključivo putem uputnica Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), liste čekanja na bolničke pretrage su višemjesečne, za pojedine i višegodišnje, Opća bolnica Zadar je u dugovima, manjka liječnika, specijalista, medicinskih sestara….

Spomenuti problemi tek su dio onoga što, nažalost, u javnosti svakodnevno čujemo i vidimo, a odnosi se na naš zdravstveni sustav. O problemima koje muče stanovnike Zadra i Zadarske županije razgovarali smo s Markom Kolegom, županijskim pročelnikom za zdravstvo i socijalnu skrb.

Liječnicima teško raditi na otocima

Imamo li manjak liječnika opće prakse u Domu zdravlja u Zadarskoj županiji?

– U našoj mreži primarne zaštite ne manjka liječnika opće prakse. Za cijelu Hrvatsku utvrđena je potreba za 2446 timova obiteljske medicine, od kojih je u našoj županiji potreban 101 tim. Danas imamo ugovoreno 98 timova, što znači da su nam tri mjesta nepopunjena, a riječ je o timovima u općinama Pakoštane i Gračac te u gradu Biogradu.

S obzirom da prema posljednjem popisu imamo 160.340 stanovnika, jedan od ključnih elemenata utvrđivanja potrebnog broja zdravstvenih timova za područje gradova i općina, odnosno županija, kada se bude radila revizija mreže za područje Zadarske županije, će biti usklađenje broja timova s brojem stanovnika, a to je 98 timova koliko ih je trenutačno ugovoreno s HZZO-om.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti utvrđen je broj timova unutar mreže koji jedan Dom zdravlja može imati, i on iznosi maksimalno 25 posto u odnosu na ukupni broj timova utvrđenih mrežom javne zdravstvene službe (JZS), a mi smo na maksimumu u ovom trenutku. Preostala mjesta u mreži primarne zdravstvene zaštite popunjavaju privatni zdravstveni radnici.

Kod utvrđivanja potrebnog broja doktora potrebno je uzeti u obzir i tzv. mjerilo gravitirajućeg broja stanovnika, odnosno osiguranika jer je izbor doktora medicine slobodan i osiguranik može odabrati liječnika koji nije na području grada ili općine u kojoj žive.

Stoga, kada se radi o popunjavanju mreže JZS-a, što je jedna od bitnijih zadaća županija u organizaciji zdravstvene zaštite, u pravilu se radi o nizu složenih elementa i mjerila koje je potrebno usklađivati, te naša Županija uspješno reagira na sve promjene u okruženju.

– Što je sa slabije naseljenim područjima gdje je teško naći liječnika, poput nedavnog slučaja odlaska liječnika s otoka Ista i Molata?

– Sedamnaest naseljenih otoka na kojima živi oko 20.000 stanovnika, što je posebna karakteristika našeg područja, dobro su pokriveni mrežom JZS-a – imamo 18 liječnika obiteljske medicine – jer spadaju pod posebnu skupinu gdje HZZO omogućuje ugovaranje tima i za manji broj pacijenata od standarda od 1700 osiguranika koji je utvrđen za djelatnost obiteljske medicine.

Međutim, nije lako raditi na otocima. Liječnik koji ode raditi na otoke je netko tko zna da će raditi u specifičnim uvjetima. Imamo pozitivan primjer na Silbi gdje imamo jednu liječnicu već više 20 godina i ona je jako zadovoljna.

No, ponekad to nije tako jednostavno, primjerice naš doktor, pri tome mislim na doktora zaposlenog u timu Doma zdravlja Zadarske županije koji pokriva otoke Ist I Molat, trenutačno je na godišnjem. Privremeno rješenje za stanovnike Ista i Molata je dolazak liječnika jednom tjedno iz drugih ordinacija Doma zdravlja.

Na boljem rješenju intenzivno radimo, a ako bude moguće uključit ćemo i liječnike iz privatnih ordinacija. Mi smo odmah otvorili natječaj i nadamo se kako ćemo brzo naći liječnika za zamjenu. Ali da je jednostavno naći liječnike za otoke, nije.

Zadržavanje djece kod pedijatara

Je li primarna zdravstvena zaštita dobro organizirana u Zadarskoj županiji ili ima prostora za napredak?

– Ima prostora za napredak, primjerice osigurati bolje uvjete rada izgradnjom i opremanjem ordinacija kako bi se izjednačili uvjeti u privatnim ordinacijama i ordinacijama domova zdravlja.

Jedan od glavnih razloga zbog čega se ide u reformu zdravstva jest velik pritisak na bolnice, na sekundarnu zdravstvenu zaštitu jer se neki postupci koji bi se mogli odraditi u primarnoj automatizmom prebacuju na bolnice. Istina je da su potrebe za različitim i složenijim zdravstvenim uslugama sve veće, živimo sve dulje, idemo kod niza različitih liječnika, svjesniji smo svojih mogućnosti unutar zdravstva pa ih tražimo kod liječnika.

Mislim da će reforma odnosno novi zakon o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, riješiti dio problema, ali dio će dio njih trebati rješavati svaka županija posebno. To je jedan zadatak ispred mene, u kojoj mjeri ću ga riješiti ne znam, ali ću pokušati.

Što je s nedostatkom pedijatara u županiji, kao i činjenicom da je određeni broj pedijatara u dobi pred mirovinu?

– Za područje Zadarske županije u Mreži je utvrđena potreba za 14 pedijatara, a imamo ih 11. Mi imamo podatke za svakog liječnika u županiji kada ide u mirovinu, pripremamo se za to, tražimo liječnike, šaljemo ljude na specijalizacije prije odlazaka starih liječnika.

Kod pedijatara nam se javlja jedan paradoks, činjenica je da oni imaju broj pacijenata iznad norme, ali još uvijek ispod maksimuma, no pritom mnogi roditelji svoju djecu kod pedijatara ostavljaju i nakon sedme godine, a zakonski bi ta djeca trebala prijeći kod obiteljskog liječnika.

Tu govorimo o 2700 djece. Kada bi se apeliralo na svijest roditelja i tu bi se otvorio određen broj slobodnih mjesta kod pedijatara. U svakom slučaju idemo na popunjavanje mreže do dozvoljenog maksimuma, te se nadam da ćemo uskoro imati svih 14 timova ugovorenih U sljedećih pet godina očekuje se pet novih specijalista pedijatrije koje je na specijalizaciju uputio Dom zdravlja.

Nedostaje li u županiji i ginekologa?

– Tu imamo neobičnu situaciju. U našoj županiji potrebe su za 13 timova ginekologa, a imamo ih trenutačno 11. Međutim, na području županije oko 15 tisuća žena nije upisano nigdje, na preglede idu privatno, ili u nekom drugom aranžmanu.

U dogledno vrijeme planiramo popuniti ove ginekološke timove.

Premale norme ortodonata

Od ortodonata u Zadarskoj županiji niti jedan ne radi isključivo putem uputnica, dok ostalih troje koje rade privatno i uz uputnicu ima previše popunjenih mjesta, pa djecu niti ne mogu ili ne žele stavljati na listu čekanja za fiksni aparatić?

– Mi imamo troje ortodonata koje rade uz uputnicu HZZO-a, u Zadru te četvrti tim koji je u Šibeniku, ali radi za pacijente iz Zadra. Rad ortodonata je u izravnoj vezi s našom brigom o zdravlju zubiju. Ovdje također ima mjesta napretku, bilo prevencijom bilo podizanjem svijesti o važnosti zdravlja zubiju.

A zašto su ortodonti bukirani, ne znam. Očigledno je norma broja pretraga koje trebaju napraviti za HZZO mala u odnosu na potrebe, pa oni to brzo ispucaju i ostatak mjeseca ne trebaju ih više raditi.

Trebalo bi možda povećati taj broj od strane HZZO-a. To je specifična priča i Dom zdravlja Zadar je u više navrata raspisivao natječaj za ovo zanimanje, ali se, nažalost, nitko nije javio.

Konstantne su pritužbe na ravnateljicu Doma zdravlja Renatu Bek od strane liječnika. Kako to komentirate?

– Ne znam o kojim pritužbama govorite. Ako bilo tko ima saznanja da ravnateljica Bek ne obavlja dovoljno dobro svoj posao te da nije odgovorna za rad ili da svojim neodgovornim ponašanjem nanosi štetu ustanovi treba obavijestiti osnivača ili nadležne institucije.

Ako postoji opravdan razlog za razrješenje bilo kojeg ravnatelja u ustanovama osnivača to će se učiniti. Moje mišljenje je da veoma često pacijenti svoje nezadovoljstvo cijelim sustavom projektiraju samo na pojedince ili ustanove, iako oni rade sve što je u njihovoj moći.

Koliko sam ja upoznat, ravnatelji svih naših zdravstvenih ustanova svoj posao obavljaju u skladu sa zakonom I na visokom profesionalnom nivou.

Kada bi zadarska Bolnica trebala dobiti linearni akcelerator?

– Po mojim informacijama Bolnica će sa svojom infrastrukturom u dnevnoj bolnici biti gotova do kraja ljeta, a linearni akcelerator, ako sve bude u redu trebao bi doći do kraja godine. Nositelj ovog posla je Ministarstvo zdravstva. Kupuje se 23 akceleratora odjednom, naše službe iz Bolnice uključene su u to, a budući da konačne odluke o nabavama donosi Ministarstvo, za sve rokove i uvjete isporuke treba pitati njih.

Odnos javnog i privatnog zdravstva

U posljednje vrijeme sve su češći natpisi u medijima kako je stanje u OB-u Zadar sve lošije. Kako to komentirate?

– Mislim da je to neutemeljena tvrdnja. Zadarska Bolnica je jedina opća bolnica u Hrvatskoj koja ispunjava normu koju HZZO zadaje za pretrage i usluge, čak je i premašuje.

Istina da bolnica generira dug od pet milijuna kuna mjesečno, ali on nastaje zbog više razloga koji nisu u domeni rješavanja bolnice. Zasigurno jedan od najvećih je cijena koju HZZO plaća, koja je nerealno mala, i nije se mijenjala godinama.

U međuvremenu je puno toga poskupjelo, tehnologija napreduje, nove pretrage se uvode u svakodnevni rad. Pretrage i dijagnostika koštaju sve više i više.

Također jedna od potvrdi uspješnosti rada Opće bolnice Zadar je i sve veći broj zainteresiranih stručnjaka iz drugih dijelova Hrvatske koji dolaze raditi u našu bolnicu.

Liste čekanja su duge, mnogi građani privatno obavljaju preglede i pretrage kako bi dobili bržu dijagnostiku. Koliko je javno zdravstvo ostalo javno, odnosno koliko nam se nameće privatno zdravstvo?

– Mi ćemo, kao i ostatak svijeta, teško pobjeći od privatnog zdravstva. Po meni bi trebalo puno bolje definirati međusobni odnos javnog i privatnog zdravstva. Činjenica je da danas prosječni pacijent ide na više pretraga nego što je to bilo prije 10, 15 godina.

Treba utvrditi i koliko se racionalno rade te pretrage. Bolnice su postale previše opterećene, rezultat su duge liste čekanja, a primarna zdravstvena zaštita u domovima zdravlja u nekim županijama je zanemarena. Nema razloga da Dom zdravlja Zadarske županije nema magnetsku rezonancu, a istovremeno svaka od tri privatne poliklinike ima po jedan magnet.

Nastojat ću osigurati barem jedan magnet za naš Dom zdravlja u skoroj budućnosti. Općenito usluge trebaju postati pristupnije svakom stanovniku naše županije.

U Bolnici nedostaje kadra, odlaze liječnici, medicinske sestre i tehničari. Na koji način se to može spriječiti?

– Nažalost, nedostatak medicinskog kadra je trend u čitavom svijetu. Županija poduzima brojne korake da privuče liječnike i ostalo zdravstveno osoblje, pa tako sufinancira stambeni kredit, uz uvjet da nemaju nekretninu na svoje ime. Liječnicima i sestrama na otocima omogućujemo besplatno stanovanje.

Međutim, zainteresiranost za edukaciju i rad u zdravstvu je sve manja. Budimo iskreni, to je teško i zahtjevno zanimanje, čiji status u društvu nažalost nije prepoznat. Nedostaje nam kirurga, internista, anesteziologa…

Uglavnom su to struke koje ne mogu raditi privatno, a najatraktivnije specijalizacije su one koje se mogu raditi privatno i za njih ima relativno dovoljno kandidata.

Zdravstvo je ogroman, kompleksan sustav i trebaju radikalne mjere da se promijeni na bolje. Po meni trebaju radikalni rezovi, a ne male promjene koje za koju godinu neće ponovno značiti ništa. Naravno, nije to jednostavno, ali se iskreno nadam da će reforma koja je u tijeku donijeti tako željno očekivane promjene.