Direktor Obala i lučica o mogućem poskupljenju parkinga: 'Što skuplje platim, brže idem dalje'

Foto: Luka Jeličić/Mislav Klanac

Naći parkirno mjesto u Zadru, pogotovo ljeti i k tome na Poluotoku, postalo je prava lutrija. Parkirnih mjesta nema dovoljno, automobila je sve više, pa se pitanje kako rasteretiti središte grada nameće samo od sebe. Što se može napraviti, koliko će pomoći novi parking na Ravnicama i razmišlja li se o još nekim rješenjima, u jutarnjem programu Radio Zadra govorio je direktor Obala i lučica Elvis Perinčić.

Grad je, kaže Perinčić, velikim dijelom godine opterećen brojem vozila u odnosu na raspoložive parkirne površine, a posebno se pritisak osjeti na Poluotoku.

– Naš grad je stvarno pun vozila, što znači da i ljeti i zimi imamo enormnu količinu vozila u odnosu na parkirne površine, tako da smo u pravilu puni, rekao je Perinčić.

U sezoni se taj pritisak dodatno povećava, posebice kad padne kiša. Tada prema Zadru kreću i gosti iz okolnih turističkih mjesta, od Nina, Privlake i Zatona do Sukošana i Biograda, a mnogi najprije pokušavaju pronaći mjesto upravo na Poluotoku. Tada problem više nije samo gdje ostaviti automobil. Velik broj vozila opterećuje i promet, pa se, kaže Perinčić, blokiraju križanja i stvaraju gužve na prilazima središtu grada.

Zbog toga je jedan od ciljeva za iduće razdoblje rasteretiti Poluotok, a dio vozila usmjeriti prema parkiralištima izvan najužeg centra.

Jedno od njih bit će na Ravnicama. Nakon rušenja i odvoza ruševine slijedi uređenje parkirališta s 372 mjesta, koje će biti u drugoj zoni. Na tom bi prostoru, prema najavi, trebali biti uređeni i WC te stajališta za taksije i autobuse.

Važna informacija za građane je da će na Ravnicama vrijediti i mjesečne karte koje već koriste na ostalim parkiralištima pod upravljanjem Obala i lučica.

No, dok se čekaju nova parkirališna mjesta, pitanje je kako bolje iskoristiti postojeća. U tom smislu Perinčić se dotaknuo i nulte zone na Poluotoku, namijenjene prvenstveno stanarima.

U nultoj zoni, naime, trenutno je 151 mjesto, a povlaštena karta za stanare stoji šest eura za prvo i 6,90 eura za drugo vozilo. Istodobno ondje mogu parkirati i ostali vozači, do sat vremena, a upravo bi se taj dio sustava mogao mijenjati.

Perinčić smatra da je sadašnja cijena od 80 centi za sat vremena preniska ako se želi postići veća cirkulacija vozila. Ideja nije povećavati trošak stanarima, nego ostale vozače potaknuti da se na tim mjestima ne zadržavaju dugo.

– Logično bi bilo da u toj nultoj zoni, ako želim ja parkirati vozilo, da platim skupo. Jer što skuplje platim, brže idem dalje, rekao je.

Slična bi se logika, prema njegovim riječima, mogla primijeniti i na druga parkirališta. Ako je dnevna karta dovoljno povoljna, vozaču se ne isplati tražiti drugo mjesto i automobil može ostati satima na području koje bi trebalo imati veću cirkulaciju.

Zadar će od 1. listopada ponovno biti u zimskom režimu naplate. Sat parkiranja u prvoj zoni stoji 80 centi, u drugoj 50, trećoj 40, a četvrtoj 30 centi. Naplata radnim danom traje od 8 do 16 sati, a subotom od 8 do 14 sati.

Perinčić kaže kako su cijene parkiranja u Zadru i dalje među nižima u Hrvatskoj, ali iz razgovora je jasno da se o cijenama i njihovoj ulozi u reguliranju prometa još može razgovarati.

Sve veću ulogu , kao i u drugim sektorima, preuzela je tehnologija. Obala i lučice sada imaju dva scan vozila koja provjeravaju je li parkiranje plaćeno. Vozilo prolazi ulicom, očitava registracije, a nakon desetak minuta ponovno prolazi istom trasom. Ako parking u međuvremenu nije plaćen, izdaje se dnevna parkirna karta.

Scan vozila pritom više ne služe samo kontroli parkiranja. Prilagođena su i za evidentiranje određenih prometnih prekršaja, poput parkiranja na pješačkom prijelazu, neposredno prije njega ili na pojedinim nogostupima. Podaci se potom dostavljaju gradskom komunalnom odjelu koji dalje postupa.

Perinčić kaže da su iskustva sa scan vozilima dobra, a uvođenjem tehnologije nije bilo otpuštanja. Dio djelatnika prebačen je na druge poslove, među ostalim u tehnički sektor.

A među vozilima koja dodatno opterećuju gradska parkirališta su i kamperi, naročito u predsezoni i posezoni.

– Problem je u našem ljetno-zimskoj tarifi i ljetno-zimskoj naplati. Prvi dan kada mi imamo slobodnu nedjelju, kada se nedjeljom ne naplaćuje, ne znam kako, ali vrlo kvalitetno oni saznaju da je besplatno i onda se “sjate” u grad na parkirališta i posjete naš grad, istaknuo je Perinčić koji u tome vidi i pozitivnu stranu na način da onda uz šetnju gradom nešto i potroše.

Dugoročno, međutim, cilj je dio vozila maknuti iz samog središta. U Obali i lučicama razmišljaju o alternativnim parkiralištima i javnim garažama, a u budućnosti bi vozačima trebala pomoći i aplikacija koja bi pokazivala slobodna parkirna mjesta u stvarnom vremenu.

Projekt aplikacije još nije spreman, a Perinčić procjenjuje da bi za njegovu realizaciju mogla trebati još koja godina.

Do tada ostaje problem koji Zadar pokušava riješiti povećanjem broja parkirnih mjesta, ali i promjenom navike da se automobilom mora doći što bliže krajnjem odredištu.

Jedan od prvih konkretnih koraka bit će upravo Ravnice – 372 nova mjesta koja bi trebala preuzeti dio prometa i barem malo rasteretiti Poluotok.