Čulina: Bolnica će smanjiti potrošnju električne energije za 19 posto

U predavaonici Poliklinike Opće bolnice Zadar održana je danas završna konferencija projekta “Solarna elektrana Opća bolnica Zadar”. Ovaj projekt je financiran od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014.-2021., uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske putem Programa “Energija i klimatske promjene”.

Glavni cilj projekta je smanjiti troškove električne energije Opće bolnice Zadar instaliranjem kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Ovo će doprinijeti sigurnosti opskrbe i zaštiti okoliša, smanjujući emisije CO2 za 63,3 tone godišnje. Ukupna vrijednost investicije iznosi 261.352,88 eura, od čega je iznos bespovratnih sredstava 222.149,95 eura. Razdoblja provedbe projekta je od 15. lipnja 2023. do 30. travnja 2024. godine.

Na konferenciji su ciljeve projekta i postignute rezultate predstavili ravnatelj Opće bolnice Zadar Željko Čulina, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, te Srećko Tamburović, zamjenik veleposlanice Kraljevine Norveške, Helge Klouman Marstrander.

Kako je istaknuo Željko Čulina, ravnatelj Opće bolnice Zadar, ulaganje u obnovljive izvore energije postaje sve važnije u postizanju energetske neovisnosti i smanjenju troškova energije.

– U današnje vrijeme, dok cijene energenata rastu, a briga za okoliš jača, težimo energijskoj neovisnosti više nego ikad prije. Stoga je sve više institucija i javnih ustanova zainteresirano za obnovljive izvore energije. Projekt izgradnje solarne elektrane na krovu Poliklinike ima za cilj smanjenje emisije CO2 i zaštitu okoliša.

Nastavak projekata

Očekuje se da će smanjenje potrošnje električne energije za 19 posto rezultirati financijskim uštedama koje će omogućiti daljnja ulaganja u modernizaciju bolničke opreme, povećanje ljudskih kapaciteta te unaprjeđenje zdravstvenih usluga.

Projekt pokazuje kako je Opća bolnica Zadar spremna raditi na novim i inovativnim pristupima koji će donijeti koristi ne samo Zadru, već i široj zajednici. Osim toga, Opća bolnica Zadar je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, prijavila projekt u iznosu od 7 milijuna eura za daljnju izgradnju solarnih panela na ostalim zgradama, poput Interne, Ginekologije i Pedijatrije.

Trenutačno je u tijeku i veliki projekt nabavke linearnog akceleratora, čiji se završetak očekuje u svibnju. To znači da naši pacijenti više neće morati putovati u druge gradove radi radioterapije, najavio je ravnatelj Čulina.

Anita Milas Anzić, načelnica sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite iz Ministarstva zdravstva RH, istaknula je kako pod vodstvom ministra Beroša provode reformu zdravstva od samog početka mandata.

Reforma obuhvaća aktivnosti u području preventivne medicine, kurativne medicine, rehabilitacije i palijativne skrbi, pri čemu su primjetna značajna ulaganja sredstava u zdravstvo iz državnog proračuna i EU fondova.

S druge strane, župan Zadarske županije, Božidar Longin, istaknuo je da su u svojim strateškim dokumentima jasno definirali korištenje obnovljivih izvora energije kao put kojim žele ići.

Iskorištavanje prirodne prednosti

– Prije 15-ak godina smo izradili Atlas vjetra i Atlas dozračene sunčeve energije kao osnovu za niz projekata, zbog kojih je danas Zadarska županija vodeća u Republici Hrvatskoj po proizvodnji obnovljivih izvora energije.

U tom kontekstu, sretni smo što je bolnica odlučila slijediti taj put kao veliki potrošač električne energije.

Imamo sreće što živimo na Mediteranu, području bogatom brojem sunčanih dana, stoga je prirodno i racionalno iskoristiti tu prirodnu prednost. Financijska situacija u zdravstvu je vrlo izazovna, stoga treba pohvaliti ovaj projekt čija će provedba rezultirati smanjenjem troškova električne energije i doprinijeti zaštiti okoliša.

Također, nije zanemarivo ni to što će ušteda osigurati dodatni manevarski prostor za kupnju nove bolničke opreme, čime će se dodatno podići razina zdravstvenih usluga koje bolnica pruža građanima, izjavio je župan Longin.

Zamjenik veleposlanice Kraljevine Norveške, Helge Klouman Marstrander, istaknuo je važnost provedbe brojnih projekata u Zadru i okolici te naglasio da je postavljanje solarnih panela na zgradu Poliklinike svakako jedan od ključnih za budućnost.

– Ključna prednost obnovljivih izvora energije je u tome što su čisti i obnovljivi, jer proizvode električnu energiju bez zagađenja. Postavljanjem ovih solarnih panela Opća bolnica Zadar pruža zajednici pozitivan primjer u kojem smjeru treba ići.

Zelena tranzicija

U Norveškoj se gotovo 98 % energije generira iz hidroelektrana. Hrvatska također može generirati energiju iz svog nacionalnog resursa, sunca. Raduje me što Hrvatska pokazuje rastući interes za obnovljive izvore energije. Podržali smo vas kroz ovaj projekt i nadamo se da ćemo nastaviti pridonositi i kroz sljedeće projekte.

Pritom bih posebno istaknuo kako ne govorimo samo o pronalasku novih obnovljivih izvora energije, već i o izgradnji snažnijeg partnerstva, razmjene znanja i novih ideja jer je to ono što želimo postići kroz EEA grants, poručio je gospodin Helge Klouman Marstrander.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić, istaknuo je važnost ovog hvalevrijednog projekta i ukazao na to kako zelena tranzicija ustanova ima ključnu važnost za ustanove, ali i društvo u cjelini.

– Dobro je vidjeti da je zadarska bolnica donosila kvalitetne odluke sa Županijom i krenula na taj put dovoljno rano, organizirajući se u tom pogledu sa svojim internim timom i vanjskim suradnicima. Čestitam im na tome, jer je to važno iz više aspekata.

Ne samo što ostvarujemo naše ciljeve u vezi sa zelenim energetskim tranzicijama koje smo si kao država zadali, već i kroz ovakva ulaganja, smanjujemo emisije štetnih CO2 i koristimo obnovljive izvore energije, poput sunca, što je ključno. S druge strane, javne ustanove, kao i ostale, uvijek imaju problema s financijama i ograničenim proračunom.

Ozelenjivanje bolnice

Ovakvim rješenjima smanjujemo taj fiksni trošak poslovanja, koji je uvijek velik za električnu energiju. Stoga je ovo dobro iz više aspekata – štitimo prirodu, usklađeni smo s europskim i nacionalnim ciljevima, te smanjujemo troškove koji su nam uvijek veliki.

Vjerujem da će novi projekt obnove zgrada interne i ginekologije dodatno pridonijeti ozelenjivanju bolnice.

Vidjeli smo brojne primjere u Hrvatskoj, gdje se energetski obnovljene javne ustanove izgledaju gotovo kao nove. Sredstava za ulaganja u energetsku obnovu i zelenu tranziciju bit će više nego ikad u Republici Hrvatskoj.

Preko 2 milijarde kuna dajemo za zelenu tranziciju, odnosno za zelene politike, kazao je ministar Erlić, apelirajući prema svim bolnicama i ostalim javnim ustanovama da se uključe u zelenu tranziciju i pripreme projekte.

Na završnoj konferenciji prisustvovao je i glavni tajnik, Domagoj Orlić, koji je istaknuo planove Vlade RH u području energetske obnove zgrada javnog sektora i obiteljskih kuća.

– Vlada RH do kraja financijske omotnice, odnosno do kraja 2027. godine, planira utrošiti gotovo 3 milijarde eura u energetsku obnovu zgrada javnog sektora, ali i obiteljskih kuća.

Energetska obnova

Imajući u vidu trenutna globalna događanja poput geopolitičkih kriza i rastućih cijena energenata, Vlada RH je prepoznala važnost energetske obnove kao ključnog segmenta nacionalne strategije.

Veliki naglasak stavljen je na energetsku obnovu obiteljskih kuća, višestambenih zgrada te zgrada javnog sektora. Prošlog mjeseca, 13. ožujka, otvoren je javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, koji je trajao 24 sata zbog iznimnog interesa građana.

Za tu svrhu alociran je rekordan iznos od 120 milijuna eura, a primljeno je gotovo 12 tisuća prijava.

U sklopu ove energetske obnove, planirane su zamjena vanjske stolarije, vrata, ojačavanje vanjske ovojnice te instalacija obnovljivih izvora energije i dizalice topline, kazao je državni tajnik Orlić, poručujući kako je trenutno također otvoren javni poziv za obnovu višestambenih zgrada koje su oštećene u potresu, ali i onih koje nisu, s alociranim sredstvima od 94 milijuna eura.

Poziv je otvoren do 3. lipnja.